Janik Siner suspendovan je na tri mjeseca zbog toga što je pao na doping testu, a sada su otkriveni novi detalji haosa i lažiranja datuma
Janik Siner postigao je dogovor sa Svetskom antidoping agencijom (WADA). Umjesto saslušanja pred Arbitražnim sudom u Lozani (CAS) gdje je mogao da bude izbačen iz tenisa na godinu ili dvije dana, on se nagodio i biće suspendovan na samo tri mjeseca. Ta odluka napravila je haos u svijetu tenisa, a strasti se neće skoro smiriti jer je uhvaćen u prevari.
Ko je kriv, da li Siner ili WADA to će tek da se utvrdi, ali su u javnost isplivale neke nove informacije. Britanski „BBC“ je otkrio da je dogovor postignut 14. februara uveče, ali da je datum na nagodbi 9. februar. Sve to je urađeno kako bi njegova suspenzija zvanično istekla 4. maja i kako bi mogao da igra pred domaćom publikom na Mastersu u Rimu koji kreće 5. maja.
Teško je vjerovatno da je sve ovo samo puka slučajnost i da se greška samo „potkrala“. Posebno ako se uzme u obzir i da je predsjednik ATP Italijan Andrea Gaudenzi i da je cio ovaj slučaj sam po sebi dosta kontroverzan. Prvenstveno zbog načina na koji je vođen cio proces koji je doveo do toga da Siner može da se nagodi za svoju kaznu iako je dva puta pao na doping testu jer je bio pozitivan na klostebol.
Advokat otkrio sporne detalje
Ispostaviće se da je Sinerov advokat Džejmi Singer ustvari otkrio detalje koje možda nije smio da kaže u javnosti. Tiče se datuma koji stoji na presudi i datuma kada je zvanično došlo do dogovora. Da stvari budu gore za Janika on je trenirao na turniru u Dohi i poslije tog 9. februara koji stoji kao zvaničan datum kazne…
So we now have a confirmation the deal was reached on February 14th but the ban was backdated to February 9th and expires on May 4th — specifically to guarantee Sinner is eligible for Italian Open which starts on May 5th.https://t.co/z8zfliu9L9pic.twitter.com/levUzlh4Fb
„Sve se dogodilo veoma brzo, trajalo je svega nekoliko dana. Nije nam bilo lako da ubijedimo Janika, jer je on htio da ide na saslušanje pred Arbitražnim sudom jer je nevin. Moj savjet mu je bio da ne rizikuje, jer nikad ne znate kako može saslušanje da se završi. Šta ako WADA bude tražila godinu dana suspenzije? I da ako ne prihvatimo njihovu ponudu, ko zna šta može da se desi. Iz mog ugla to je bila dobra nagodba“, ispričao je Singer.
Hoće li sada biti dodatnih posljedica, da li će se produžiti njegova kazna i da li će moći da igra u Rimu? Sve to su pitanja na koja se čekaju odgovori, ali ono što je jasno jeste da je cio proces pun kontroverzi…
Prevoz putnika u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti period 2023, bilježi rast u drumskom, lokalnom drumskom i aerodromskom saobraćaju, a pad u željezničkom.
Podaci Monstata pokazuju da pad prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju iznosi 6,3 odsto, dok je rast u drumskom 18,7 odsto, lokalnom drumskom 14,2 odsto i kod prevoza putnika na aerodromima devet odsto.
“Prevoz robe u četvrtom kvartalu u odnosu na isti kvartal 2023. godine bilježi pad u željezničkom saobraćaju 19 odsto, drumskom 5,3 odsto, ukupnom prometu robe u lukama 17,8 odsto, dok se kod prevoza robe na aerodromima bilježi rast 25,5 odsto”, navodi se u saopštenju.
Broj pretovarenih tona u lukama, u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti kvartal 2023. je manji 13,8 odsto, a izmanipulisanih je veći 1,7 odsto.
Statističari su rekli da je broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio 78,8 hiljada, što je 6,3 odsto više u odnosu na isti kvartal 2023. godine.
“Broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio je 8,17 hiljada što je 0,4 odsto više u odnosu na isti kvartal 2023. godine.
Organizacija Alternativa Crna Gora je na osnovu još jedne online ankete pozvala građane da od sjutra bojkotuju trgovačke lance Idea i Aroma.
Prema podacima sa njihove Facebook stranice, 17 odsto glasova se odnosilo na markete HDL, 27 odsto na Aromu, dok je za bojkot Idea marketa bilo 56 odsto glasova.
„Svaki naredni korak donosićemo isključivo u skladu sa voljom građana. Pozivamo ih da nam se pridruže i pokažu moć zajedništva. Kada ne čuju građane, građani ne kupuju. Bojkot Idea i Aroma“, poručili su iz Alternativa Crna Gora.
Oni su dodali da se predstavnici trgovinskih lanaca nijesu oglasili, iako su imali jedinstvenu priliku da saslušaju volju građana i pokažu odgovornost prema zajednici.
Iz ove organizacije, koja je prije skoro mjesec pokrenula pozive na bojkot trgovina, prvo na jedan, pa na dva dana, nakon čega je uslijedio sedmodnevni bojkot Volijevih marketa, pozvali su ministra ekonomskog razvoja, Nika Gjeoshaja, da hitno reaguje „na alarmantno visoke cijene osnovnih životnih namirnica“.
Predsjednik Skupštine Crne Gore poručio je da se nada da će spaljena lutka sa njegovim likom na zimskom Kotorskom karnevalu biti „buktinja koja će osvjetljavati naš evropski put“.
„Ne znam kako da se zahvalim na ovakvo visokom poštovanju organizatora, ali mi je drago što je spaljivanjem lutke sa mojim likom izbjegnut skandal i posledice koje bi se napravile da je recimo spaljena lutka istaknutih građana Kotora, Radoja Zvicera ili Slobodana Kašćelana“, napisao je Mandić na mreži X.
Не знам како да се захвалим на овакво високом поштовању организатора, али ми је драго што је спаљивањем лутке са мојим ликом избјегнут скандал и последице које би се направиле да је рецимо спаљена лутка истакнутих грађана Котора, Радоја Звицера или Слободана Кашћелана.
V.G. (28) konstatovane teške tjelesne povrede u vidu frakture nosa i sinusne kosti. M.G. (23) bio u bjekstvu od 21. februara
Nikšićka policja uhapsila je M.B. (23) koji je bio u bjekstvu nakon što je, kako se sumnja, tokom fizičkog obračuna teško povrijedio V.G. (28) iz Nikšića.
Policiji je 21. februara, od strane zaposlenog u Medicinskom centru u Nikšić, prijavljeno da se na ukazivanje ljekarske pomoći javio V.G, kojem su konstatovane teške tjelesne povrede u vidu frakture nosa i sinusne kosti.
On je, saopšteno je iz Uprave policije, nakon ukazane ljekarske pomoći, prevezen u Klinički centar Crne Gore radi daljeg liječenja.
„Preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju pronalaska lica koje je oštećenom nanijelo povrede, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, u kratkom roku, identifikovali M.B., za kojeg se sumnja da je počinio ovo krivično djelo. On je, kako se sumnja, ovo djelo počinio na način što je nanio povrede V.G. tokom fizičkog obračuna koji je uslijedio nakon verbalnog sukoba ispred jednog ugostiteljskog objekta“, saopšteno je iz policije.
Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću naložio je da se M.B. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda.
Odlukom Apelacionog suda Crne Gore, D.R., koji se sumnjiči da je silovao i zlostavljao suprugu, ostaće u pritvoru do sledeće odluke suda.
Optužnicu protiv D.R. podnijelo je Više državno tužilaštvo u Podgorici. On se tereti da je suprugu silovao i tukao, da ju je po prstima udarao čekićem za meso, da ju je fotografisao nagu i slao njene fotografije, vrijeđao je i omalovažavao.
Krivična djela za koja se tereti, kako je navedeno u spisima predmeta, počinio je 23, 24. i 25. juna 2024. godine. Prema sumnjama tužilaštva, D.R. je došao u porodičnu kuću u kojoj živi njegova supruga, čime je prekršio zaštitnu mjeru zabrana približavanja oštećenoj na udaljenosti od 50 metara na teritoriji Crne Gore u trajanju od 60 dana i zabrana uznemiravanja i uhođenja oštećene u trajanju od 60 dana.
– Nakon što je pregledao poruke iz njenog telefona, uputio joj je prijetnju: „Ku**o“, ko je ovo, pobiću vas sve“. Tada je odvezao suprugu na mjesto gdje je zaposlena, a tokom vožnje ju je vrijeđao. Dok su bili na njenom radnom mjestu, nastavio je da je vrijeđa i pljuje. Tada je otišao, a kasnije se vratio i kada je supruga ušla u auto, dva puta ju je, kako se sumnja, ošamario. Kada su došli u porodičnu kuću, naredio joj je da skine garderobu, što je ona i uradila, a on joj je zadao više udaraca pesnicama u glavu. Od udaraca je pala na pod, a on je nastavio da je udara nogama u stomak. Tada ju je uhvatio za kosu i podigao je sa poda. Nastavio je da je vrijeđa i udara, a kada je otišla u toalet, uzeo je četku od šolje i pokušao da joj je stavi u usta. Tada je naredio supruzi da izađe na stepenice ispred kuće naga kako bi je fotografisao. Fotografije nage supruge poslao je na više brojeva. Nakon što se vratila u dnevni boravak i obukla, osumnjičeni je uzeo čekić za meso i njime joj zadao udarce po palcu lijeve ruke. Zlostavljanje se tu nije završilo, već je okrivljeni suprugu dok je sjedjela na trosjedu više puta udario pesnicom, kao i praznom flašom od vina u predjelu oba koljena, a zatim ju je polio vodom. Kada je pokušala da se obuče, pocijepao joj je garderobu i dok se nalazila na podu nastavio je da je šutira u stomak. Tada je supruzi naredio da idu do jedne osobe kako bi ih sve pobio. Vozio je velikom brzinom, pitajući je da li hoće da slete s puta, a zatim se ponovo vratio u porodičnu kuću, kada ga je oštećena molila da je pusti da legne. Kada su se vratili kući, ošišao je suprugu bacajući njenu kosu po kući. Nakon toga ju je silovao – predočeno je u optužnici.
U spisima predmeta navedeno je da je osnovana sumnja protiv D.R. potvrđena kako iskazom oštećene, tako i iskazima više svjedoka, medicinskom dokumentacijom i nalazima više vještaka.
Pritvor osumnjičenom određen je u junu prošle godine zbog opasnosti od bjekstva i da bi, ukoliko se nađe na slobodi, ponovio djelo za koje je optužen.
Crna Gora je opravdano prepoznata kao najnapredniji kandidat za narednu članicu Evropske unije (EU), ocijenio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović, navodeći da građani očekuju da sve grane vlasti, ali i opozicija, odgovorno i posvećeno rade na tome.
Milatović je kazao da nedavne posjete predsjednika Italije, Albanije i Češke, ali i ukupna diplomatska aktivnost od kada je preuzeo dužnost, govore u prilog njegovoj čvrstoj opredijeljenosti da sa pozicije predsjednika Crne Gore maksimalno doprinese ostvarenju vanjskopolitičkih prioriteta države.
“ kontekstu četiri temelja naše vanjske politike, uključujući dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju, kredibilno NATO članstvo, pristupanje EU i posvećenost multilateralizmu, neću pretjerati ako kažem da su ove posjete rezultat novog imidža koji Crna Gora stiče na međunarodnom planu“, rekao je Milatović u intervjuu agenciji MINA.
On je podsjetio da je, prije nego što je postao predsjednik, rekao da će neumorno raditi na poboljšanju međunarodnog kredibiliteta i imidža Crne Gore.
Milatović je istakao da je, pored važnih dolaznih posjeta, samo u prvoj godini mandata imao čast da bude primljen od šefova najvećih evropskih država i ekonomija, kralja Čarlsa u Londonu, predsjednika Njemačke Frank Valtera Štajnmajera u Berlinu i francuskog predsjednika Emanuela Makrona u Parizu.
„Obećao sam građanima da ću trasirati put za ulazak Crne Gore u EU, što je zajednička težnja svih nas. Građani s pravom očekuju da sve grane vlasti, ali i opozicija, odgovorno i posvećeno rade na tome“ naveo je Milatović.
On je rekao da su nedavne posjete i potvrda da je Crna Gora na dobrom putu realizacije generacijskog sna koji je kohezivni faktor crnogorskog društva, a to je upravo punopravno EU članstvo.
Prema riječima Milatovića, svaka od tih posjeta svjedoči o utemeljenosti evropskih aspiracija Crne Gore, ali i prepoznatljivosti države kao uspješne evropske priče na Zapadnom Balkanu.
„Sasvim opravdano smo prepoznati kao najnapredniji kandidat za narednu članicu EU, a ovakve posjete to potvrđuju i šalju signale da ne odustajemo od tog puta“ rekao je Milatović.
On je naglasio da je u pristupnim pregovorima politička podrška presudno važna, pa je izuzetno važna i svaka podrška koju Crna Gora dobija od država članica EU.
„Smatram da su ove posjete ujedno i jedan od načina da se reafirmiše ideja evropskog jedinstva i solidarnosti, što je u aktuelnim geopolitičkim okolnostima od ključnog značaja“ dodao je Milatović.
Upitan šta za evropski put Crne Gore znače posjete predsjednika Italije i Češke, Petra Pavela i Serđa Matarele, Milatović je odgovorio da kratak rok u kojem su realizovane te posjete jasno ukazuje na punu posvećenost Crne Gore ambicioznoj evropskoj agendi.
Kako je rekao, te posjete ukazuju i na intenzivan tempo političkog dijaloga na najvišem nivou koji se mora održavati kako bi Crna Gora postala 28. članica EU do 2028. godine.
„Iako Evropska komisija vodi pregovarački proces, upravo su države članice te koje odlučuju o našem punopravnom članstvu. Posjete predsjednika Italije i Češke, država partnera u okviru NATO-a i država članica EU, idu u prilog našem zalaganju i posvećenosti unapređenju komunikacije sa državama članicama“ rekao je Milatović.
On je dodao da su te posjete još jedna potvrda podrške koju Crna Gora ima na evropskom putu.
„Kada se ovome doda činjenica da su obje države istovremeno i članice inicijative „Prijatelji Zapadnog Balkana“, koja zagovara evropsku perspektivu Zapadnog Balkana i ubrzanje pristupanja država regiona EU, onda ove posjete imaju posebnu vrijednost u kontekstu našeg integracionog puta“ istakao je Milatović.
On je podsjetio da je Italija jedan od osnivača EU, dok je Češka uspješno prošla kroz tranziciju od socijalističke do moderne i industrijski razvijene demokratske države.
Kako je rekao Milatović, zato su iskustva tih država vrijedan resurs za reformski proces koji Crna Gora mora da prođe u cilju dostizanja najviših evropskih vrijednosti i standarda.
„Podrška u dijelu unapređenja vladavine prava i sa njom povezane borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao najvažnijih elemenata pristupnih pregovora, od nemjerljivog je značaja za ukupnu transformaciju crnogorskog društva po uzoru na savremene evropske demokratije“, dodao je Milatović.
On je istakao da je za Crnu Goru izuzetna čast dobijanje najvišeg italijanskog odlikovanja – Ordena velikog krsta za zasluge od Materele, što je odraz posebnog uvažavanja i povjerenja.
Govoreći o dobrosusjedskim odnosima, Milatović je rekao da su ti odnosi u temelju EU.
„Regionalna saradnja je takođe posebno važna za naš dio Evrope, imajući u vidu konflikte na prostoru bivše Jugoslavije, ali i druge komplikovane odnose između zemalja šireg balkanskog područja“, dodao je Milatović.
Kako je rekao, najbolja moguća poruka dobrosusjedskih odnosa i važne uloge koju Crna Gora ima u tom smislu, poslata je i na dan njegove inauguracije, kada su u Podgorici bili šefovi država iz okruženja.
Milatović je naveo da je ista važna poruka poslata i kada je Crna Gora u oktobru prošle godine bila domaćin Brdo-Brioni procesa.
„Veliko mi je zadovoljstvo što sam za kratko vrijeme mog mandata takođe mogao da dočekam u okviru zvanične posjete predsjednicu Slovenije, predsjednike Bugarske i Rumunije, predsjednicu Sjeverne Makedonije i prije par sedmica takođe i predsjednika Albanije“ rekao je Milatović.
On je ocijenio da je na taj način pokazana posvećenost Crne Gore regionalnoj saradnji.
„Građani svih država u našem širem regionu žele dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju. Oni žele da politika bude zamajac, a ne kočničar ekonomskim odnosima i dobroj međudržavnoj saradnji“ istakao je Milatović.
Govoreći o posjeti albanskog predsjednika Bajrama Begaja, on je rekao da se Crna Gora i Albanija snažno zalažu za evropsku perspektivu svih država Zapadnog Balkana.
„Uspješna saradnja i prijateljski odnosi naše dvije države predstavljaju model dobrosusjedske saradnje kakva je neophodna za sticanje punopravnog članstva u EU i ostvarenja regionalne stabilnosti“ naglasio je Milatović.
On je kazao da nije siguran da, na spoljnopolitičkom planu, ova godina može biti intenzivnija od prethodne, koja je bila jedna od najintenzivnijih u smislu vanjskopolitičkih aktivnosti predsjednika države.
Milatović je podsjetio da je organizovana prva predsjednička posjeta Austriji, koja je nesumnjivo dala novi impuls odnosima dvije države.
„U okviru Minhenske bezbjednosne konferencije, imao sam važne sastanke sa predsjednicima baltičkih zemalja, što je kasnije rezultiralo pozivom da Crna Gora učestvuje na samitu Inicijative tri mora u Viljnusu“ rekao je Milatović.
On je podsjetio i da je razgovarao sa Papom u Vatikanu, čime je, kako je dodao Milatović, dodatno intenziviran rad na otvaranju nuncijature u Podgorici.
„Državna posjeta Hagu, koja je pored sastanka sa premijerom Holandije, uključivala i sastanak sa holandskim kraljem, bila je prva i time i istorijska za Crnu Goru, posebno imajući u vidu rezervisanost te države prema zemljama kandidatima za članstvo u EU“ rekao je Milatović.
Kako je kazao, posjeta Kipru u susret njihovom predsjedavanju EU bila je izuzetno važna za bolje pozicioniranje Crne Gore, kao i bilateralni sastanci sa premijerima Švedske i Finske na marginama samita Evropske političke zajednice u Budimpešti.
Milatović je istakao da je i posjeta Turskoj, na poziv predsjednika Redžepa Tajipa Erdoganam dodatno je učvrstila odnose da državom koja je za Crnu Goru od strateške važnosti.
„Vjerujem da će i 2025. godina biti intenzivna. Izuzetno važan aspekt naše vanjske politike, ako ne i najvažniji je naše EU članstvo“ dodao je Milatović.
On je naglasio da je Poljska za Crnu Goru važan partner i da su dobri bilateralni odnosi osnaženi svesrdnom podrškom koju ta država pruža Crnoj Gori u procesu evropskih integracija.
„Fokus poljskog predsjedavanja Savjetu EU usmjeren je na jačanje evropske bezbjednosti u okviru sedam dimenzija, i to: unutrašnje, vanjske, informacione, ekonomske, energetske, prehrambene i zdravstvene“ naveo je Milatović.
Kako je rekao, među prioritetima izdvaja se bezbjednost na vanjskopolitičkom planu i politika proširenja kao apsolutni geopolitički imperativ.
„Nedavna posjeta Poljskoj, i razgovori koje sam imao i sa predsjednikom Andžejem Dudom i sa premijerom Donaldom Tuskom, jasan su pokazatelj da su za takvu politiku proširenja region Zapadnog Balkana, i posebno Crna Gora kao najnapredniji kandidat za članstvo u EU, od ključnog značaja“ istakao je Milatović.
On je rekao da očekuje da bi kontinuirani dijalog u okviru pregovaračkog procesa mogao da bude i dodatno intenziviran održavanjem međuvladine konferencije u toku poljskog predsjedavanja.
„Optimista sam da bismo neka od preostalih pregovaračkih poglavlja, čije zatvaranje planiramo u ovoj godini, mogli da zatvorimo upravo tom prilikom“ dodao je Milatović.
On je podsjetio da je Crna Gora podnijela zahtjev za pridruženu članicu Inicijative tri mora, navodeći da je podršku tom zahtjevu nakon Litvanije, pružila dodatno i Poljska – naredni domaćin samita te značajne regionalne inicijative.
„Time, Crna Gora se još intenzivnije uključuje u formate regionalne i evropske saradnje, jačajući bilateralne odnose sa Poljskom i našu poziciju na putu ka članstvu u EU. Vjerujem da ćemo krajem aprila ove godine iz Varšave donijeti dobre vijesti za Crnu Goru“ naglasio je Milatović.
Upitan kakva će biti spoljnopolitička agenda u narednom periodu, on je odgovorio da se i ubuduće očekuje intenzivna diplomatska aktivnost.
„Svaka posjeta i razgovor sa evropskim liderima i zvaničnicima, dobra je prilika da se dodatno obezbijedi politička podrška za realizaciju našeg vanjskopolitičkog prioriteta – članstva u EU do 2028. godine“ rekao je Milatović.
On je najavio posjetu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, dodajući da vjeruje da će to biti dobra prilika za dijalog o unapređenju bilateralnih odnosa i dobrosusjedske saradnje, ali i stvaranju povoljnih uslova za zatvaranje poglavlja 31. koje je nažalost prošle godine ostalo nezatvoreno.
Milatović je rekao da Crnu Goru uskoro očekuju i posjete predsjednika Estonije i Slovačke.
„Osim ovih, naglasio bih uzvratnu posjetu predsjednika Kipra Crnoj Gori, ali i moj odlazak u Bugarsku, gdje ću posjetiti i NATO bazu u kojoj se nalazi kontingent sa našim vojnicima. Na ovaj način želim da pošaljem poruku da mislimo i na važnost naše vojske“ dodao je Milatović.
On je ponovio da će Crna Gora na proljeće biti domaćin Nato Samita mladih, čime će država dodatno pokazati da je kredibilna članica Alijanse, ali i prva naredna članica EU.
„Ove godine ću takođe predvoditi crnogorsku delegaciju na NATO samitu u Hagu i Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku“ najavio je Milatović.
Kako je rekao, za evropski put od izuzetnog značaja bilo bi održavanje samita lidera Evropske političke zajednice u Crnoj Gori naredne godine.
„Evropska politička zajednica predstavlja odličnu platformu za koordinaciju politika evropskih država, ali i potvrdu važnosti strateškog partnerstva između EU i Zapadnog Balkana. Dodatno, bio bi to odličan način za proslavu 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti“ rekao je Milatović.
On je zaključio da bi uspješna organizacija Samita takvog formata i okupljanje gotovo svih evropskih lidera u Crnoj Gori, predstavljalo vrhunac diplomatske aktivnosti i dokaz stabilnosti evropskog puta Crne Gore.
Suze i emocije u Sestrijereu, američka skijašica Mikaela Šifrin je stigla do 100. pobjede u karijeri – bila je najbrža u slalomu i to u vremenu 1.50.33.
Zanimljiv je bio i pogled Šifrin, koja je kada je prešla cilj nekoliko puta pogledala u pravcu semafora sa rezultatima, kao da i sama nije mogla da vjeruje, da je došla do trijumfa za istoriju.
Šifrin se vratila takmičenjima, nakon što je dva mjeseca bila van trenažnog procesa zbog povrede, a potom i operacije.
Vratila se takmičenju 30. januara i zauzela 10. i 5. mjesto u prvom slalomu, a takođe je pobijedila na Svjetskom prvenstvu u timskoj kombinaciji sa Brizi Džonson.
Odlično izdanje danas i Zrinke Ljutić iz Hrvatske, koja je završila na drugom mjestu sa zaostkom od 61 stotinke, čime je i preuzela lidersku poziciju u slalomu.
Na trećem stepeniku pobjedničkog postolja našla se Amerikanka Pola Molcan sa 64 stotinke slabijim vremenom od pobjednice.
Nastup za pamćenje imala je mlada Šveđanka, Kornelia Olund koja je nakon prve vožnje bila 23. a na kraju završila na 5. mjestu.
U saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila jutros oko 9.55 časova, na magistralnom putu Nikšić – Vilusi, u mjestu Kuside, nastradao je Podgoričanin N.B. (27), potvrđeno je iz OKC-a.
„S.B. (32) iz Podgorice upravljao je PMV Renault Trafic HNBL489. S.B. je povrijeđen i prevezen je u Hitnu medicinsku pomoć. Drugi učesnik N.B. (27) iz Podgorice upravljao sa PMV Honda reg. Br. PGHU212 podlegao je povredama na licu mjesta. Iz vozila kombi Renault nekoliko povrijeđenih prevezeno je u Hitnu medicinsku pomoć“, saopšteno je nezvanično Portalu RTNK iz policije.
Foto: RTNK
U jednom od automobila bilo je četvoro djece, koje su nikšićki vatrogasci uspješno evakuisali iz vozila.
Saobraćaj na ovom putnom pravcu je obustavljen, čeka se dolazak tužioca na mjesto nesreće.
Poslanica NSD Jelena Božović bila je gošća sinoćnje Slobodne zone sa Draženom Živkovićem i govorila je o dvojnom državljanstvu. Ona navodi da to nije nikakva nova tema.
„Nastojali smo da se diskriminacija jednog značajnoj broja ljudi u Crnoj Gori otkloni. Nakon 2006. godine i odvajanja Srbije i Crne Gore i zakona iz 2008. godine koji je bio tako pripremljen i koncipiran da tadašnje vlasti mogu da kontrolišu sve one koji mogu da dobiju državljanstvo su bili strogi do 2021. godine i podrazumijevali su da građani koji žive u Crnoj Gori moraju imati 10 godina stalnog boravka uz kontrole službi“, kazala je ona.
Dodaje da su vrlo temeljno gledali koji građani su podobni a koji ne, a ova pravila su znala biti fleksibilnija za podobne, dok su drugi ostali uskraćeni za tu mogućnost.
„Takvih građana, koji žive u Crnoj Gori, koji su radili i podigli djecu bili uskraćeni za mnoga prava kao državljani i to je diskriminacija u savremenom društvu“, kazala je ona.
Božovićeva dodaje da se ne možemo odreći naših državljana, kojima su roditelji odavde, i đedovi odavde, da je nepravedno da ih se odričemo.
„Ako je strah hoće li da ostvare pravo glasa, imamo i primjer Turske koji možemo uvažiti“, kazala je Božovićeva.
Osvrnula se na opaske Ane Novaković Đurović i kazala da je DF ovaj predlog zakona imao 2021. godine kada je URA bila dio parlamentarne većine a kada je ministar unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića postojao zakon o državljanstvu.
„Taj zakon je povučen jer su podržavaoci DPS-a izašli na ulicu. Nije tačno da DF pokreće ovu temu, već je i URA svojevremeno podržala to“, kazala je Božovićeva.
Dodaje da svi oni koji Crnu Goru doživljavaju svojom i žele državljanstvo – da nemamo pravo da ih odbijamo.
„Mnogi kadrovi su otišli odavde bez mogućnosti da se ikad vrate jer imaju korijene i veze i ljubav prema Crnoj Gori i želju da se vrate. Nemamo pravo da im to uskratimo posebno na način da se određenim ljudima ne dozvoli mogućnost da dobiju crnogorsko državljanstvo“, kazala je ona.
Dodaje da postoje ljudi koji su napustili Crnu Goru a i dalje glasaju, navodi Božovićeva i dodaje da ne smijemo imati dvostruke aršine za iste slučajeve.
Božovićeva dodaje da se uvijek od građana očekuje da donesu potvrdu da su se odrekli državljanstva R. Srbije.
„Znam brojne primjere, najviše iz Herceg Novog, a što su iznijeli kao najveći problem jer mnoga prava nisu mogli da ostvare iz toga razloga. Potpuno je prirodno da građani očekuju od političara da rješavaju njihove probleme. Ta posmatranja su sebična u odnosu na ono što tim ljudima može da predstavlja problem“, kazala je ona.
Božovićeva dodaje da je mislila da je vrijeme DPS-a iza nas i da samo oni mogu zastupati diskriminišuće stavove.
„Svi oni koji budu dijelili stavove poput Novaković Đurović učestvuju u brutalnoj diskriminaciji. Ako je ovo što je rekla Novaković Đurović evropski put, mislim da grdno griješi“, kazala je ona komentarišući izjavu kolegenice iz Skupštine.
A na pitanje je li diskriminišuće da Albanci imaju albansko, crnogorsko i američko, da Bošnjaci imaju i bošnjačko, hrvati hrvatsko, a da samo Srbi moraju da se odreknu srpskog, Novaković Đurović ne misli da je to diskriminacija. Božovićeva podsjeća da je bivši režim prethodnih decenija davao sebi za pravo da mnogim kriminalcima da počasno državljanstvo u Crnoj Gori.
„Kasnije se potvrdilo da su im data počasna državljanstva pozivajući se na to da su to ugledni investitori i biznismeni. To nije izostalo ni u vrijeme premijera Dritana Abazovića koji je dodijelio počasno državljanstvo Naseru Ramaju koji je kasnije uhapšen zbog neplaćanja poreza državi Crnoj Gori. To su neki primjeri koji nisu prekinuti da se sumnjivim tipovima dodjeljuju državljanstva a neko to ne može da dobije“, kazala je ona.
Govoreći o Anketnom odboru, Božovićeva je kazala da ta norma ne postoji zarad opozicije već da se on formira kad određen broj poslanika pomenuto inicira.
„Što se tiče istraga o kojima je prestalo da se priča a to su ubistva brojnih policajaca, novinara, prebijanja, zastrašivanja, prijetnje, ucjene i sve ono što je sprovodio bivši režim nad neistomišljenicima i svima onima koji su imali šta da progovore a za koje je postojala sumnja da mogu da progovore su platili životima. Od njih je prošlo 20 i više godina a to je u ovom momentu postala tema broj 2. Ponekad, kad se obilježava godišnjica, to ostane na tome“, kazala je ona.
Pored zakonodavne vlasti, navodi ona, postoji i sudska grana vlasti koja je u mnogim slučajevima zatajila. To smo vidjeli kroz primjere oslobađajućih presuda, dodaje ona, i podjseća na Medenicu…
„Ta tema bude aktuelna nekoliko dana pa padne u zaborav. Postoje brojni svjedoci koji žele da govore i pričaju o svemu šta znaju i kroz šta su prošli, a to su i Crne Trojke i Sedma uprava. Međutim, to padne u zaborav osim par članaka. Svi treba da damo doprinos da se oni čuju, da dođemo do više podataka a da im država garantuje bezbjednost i sigurnost. Najpozvaniji koji se bave ovim temama jesu poslanici i parlament jer je politička volja takva“, kazala je ona.
Dodaje da od ljudi koji čine većinu određuje kako će se volja odražavati.
„Politička volja tokom DPS-a je da se ljudi prebijaju i zastrašuju. Današnja politička volja je da se ubistva rasvijetle a to treba da dokažemo i u Parlamentu“, kazala je ona.
Dodaje da žele da pomognu i policiji i sudijama u dokazima koji treba da im budu važni.
„Naravno, te teme treba da aktuelizujemo jer vidimo da su neke postale mnogo bitnije od toga kako su ljudi stradali i ko je sve gubio glavu“, kazala je ona.
Božovićeva je saopštila da će Marko Kovačević biti nosilac liste Za budućnost Nikšića.
„Naša koalicija, po istraživanjima, pokazuju da imamo ubjedljivu pobjedu u Nikšiću. Ono što je Kovačević to sada radio samo dobija potvrdu a to su ulaganja kao nikada do sada“, kazala je ona.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
Foto: RTNK