Agresija na Dubrovnik izvršena je sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.

To “Vijestima” kazao ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman.

On je u intervjuu, rađenom elektronskom poštom, naveo da je Zagrebu neprihvatljiva Rezolucija o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen, koju je crnogorski parlament usvojio prošle godine.

Grlić Radman je rekao da je Hrvatska jasno osudila “sve totalitarne sisteme i zločine koji su počinjeni u ime njihovih ideologija” i “svake godine kompletan hrvatski državni vrh učestvuje u komemoraciji koja se održava u Spomen-području Jasenovac”.

Kako prenose „Vijesti“, Grlić Radman nije odgovorio na dodatno pitanje lista – da li to znači da Zagreb smatra da je Nezavisna Država Hrvatska (NDH) izvršila genocid nad Srbima, Romima, Jevrejima, Hrvatima i ljudima drugih nacionalnosti koje je smatrala nepoželjnima.

Upitan šta je Hrvatska spremna da uradi da se rasvijetli slučaj splitskog logora “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, Grlić Radman je odgovorio da “ne postoji i nikad nije postojao nikakav „logor Lora“, da to nije otvoreno pitanje, već “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”.

“Sve oko događanja u zatvoru u Lori je procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati”, poručio je Grlić Radman, odgovarajući na dodatna pitanja – šta je “Lora” ako nije logor i kako rasvjetljavanja stradanja ljudi koji su bili ratni zarobljenici – a koji su, u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja – može biti “narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve”.

Govoreći o spomen-ploči na prostoru nekadašnjeg logora u Morinju, hrvatski šef diplomatije je saopštio da je ona za njih “iskaz svijesti naroda Crne Gore”, da je “tačka početka novih odnosa nakon promjene vlasti (u Crnoj Gori) 2020. godine”, i da upravo takva kakva jeste, za njih predstavlja “mjesto pijeteta i sjećanja”.

“Bilo kakvo diranje u nju, bilo bi rušenje izgrađenih odnosa između naših zemalja”, izjavio je Grlić Radman, ne odgovorivši na dodatno pitanje – nije li bježanje od suočavanja s prošlošću, kako su upozorili neki istraživači ratnih zločina, to što je na ploči plasiran narativ o “zavedenoj Crnoj Gori, žrtvi velikosrpske agresije”, a ne aktivnom učesniku napada na Dubrovnik i okolinu.

On je kazao je “Vijestima” i da su otvorena pitanja sa Crnom Gorom uvijek bila na stolu u bilateralnim odnosima, da možda nisu dovoljno isticana jer je Zagreb vjerovao u “obećanja njihova pozitivnog rješavanja”, ali da je puno vremena prošlo i da su sad odlučili “samo otvorenije intenzivirati” svoja očekivanja.

Nije. međutim, odgovorio – šta je bila prepreka Zagrebu “otvorenije intenzivirati” svoja očekivanja u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), u čijem je mandatu većina tih spornih pitanja i proizvedena.