Home Blog Page 759

Spajić: Crna Gora se nalazi u sudbonosnom periodu, nema više prodaje državnog zemljišta

0

Premijer Milojko Spajić je na današnjoj konferenciji rekao da se Crna Gora nalazi u sudbonosnom periodu i da se strateški i jako postavlja prema svojim partnerima.

– Produktivna sjednica Vlade. Sastanak sa predstavnicima francuskih kompanijama Medef, Crna Gora se nalazi u sudbonosnom periodu, strateški i jako se postavlja prema svojim partnerima. Na sastanku je bilo riječi o budućim projektima, biće potpisan i međunarodni investicioni sporazum koji se još dogovarao u Parizu, osnov za izgradnju Crne Gore I Francuske. Sve kompanije su spremne da budu dio tog sporazuma. Sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima na danaŠnjoj sjednici Vlade, nakon zahlađenja odnosa, vraćamo se u strateški komponentu saradnje. Oni su među najvećim investitorima u Crnoj Gori. Oni kroz sadašnji tender za aerodrome oni su djelimični vlasnici italijanske kompanije koja se prijavila za tender, ići će danas saopštenje za taj tender. Rok za predaju finalnih ponuda je pomjeren do aprila, 3 kompanije koje su finalisti zatražili su odlaganje na mjesec dana – rekao je između ostalog Spajić.

– Ovo je pokušaj da se ti odnosi revitalizuju. Biće potrebna ratifikacija u Skupštini, kao i svih drugih sporazuma. Naša zemlja jer je predvodnik EU integracija postaje fokus brojnih investitora, želimo da iskoristimo tu priliku. U ponedjeljak ću pozvati predsjednike svih primorskih opština da bi razgovarali o ponudama investitora iz Emirata iza kojih stoji država i garantuje za njih. Da vidimo koje opštine su zainteresovane za ulaganja. Isti je slučaj sa sjevernim opštinama, postoje projekti zimskog i planinskog karaktera. U žiži interesovanja je projekat koji je u inicijalnoj fazi, koji bi godišnje donosio 2 do 3 milijarde, godišnje pola milijarde dodatnih prihoda. Projekat jako značajan za našu državu – dodao je Spajić.

On je kazao da će se boriti da investitori izaberu Crnu Goru.

Na pitanje novinara oko direktora Morskog dobra i bojaznosti da ugovori sa zakupcima plaža kasne, kada se može očekivati izbor novog direktora i hoće li se Mikijelj birati za direktora, Spajić kaže da postoje procedure i kadrovska komisija, poslaće se vise kandidata i odrediti najbolji.

– Katar je jedan od država sa kojima smo u pregovorima, imali smo faul u prošlosti gdje smo se ponijeli neozbiljno kao država, to sad moramo da ispravimo, očekujemo da potpišemo i sa njima sporazum kao sa Emiratima – istakao je on.

Na pitanje o kojem projektu je riječ, Spajić kaže da je dogovor u ranoj fazi i da investitor razmatra između tri destinacije među kojima je Crna Gora.

– Radi se  o turističkom kompleksu za turiste Zapadne Evrope, borimo se za tu investiciju, ništa nije zagarantovano, sa gospodinom Alabarom smo u pregovorima.  Crna Gora ide samo u zajednička ulaganja sa inostranim investitorima, nema više prodaje državnog zemljišta. Ovo je Vlada-  poručio je Spajić.

Mandić: Bivši režim sprovodio politički progon i nasilje, mi se zalažemo za demokratiju, slobodu i dijalog

0

GOVORIO na Evropskoj konferenciji predsjednika parlamenata Savjeta Evrope

Bivši režim je sprovodio politički progon i nasilje, mi se zalažemo za demokratiju, slobodu i dijalog koji su jedini put za budućnost Crne Gore, kazao je predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić na Evropskoj konferenciji predsjednika parlamenata Savjeta Evrope.

Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, kazao da su danas okupljeni u duhu demokratije i slobode, da govore o jednoj temi koja tišti savremeni svijet – o nasilju protiv političara.

Dodao je da se upravo na primjeru naše zemlje, Crne Gore, može sagledati koliko su sloboda, demokratija i pravo na drugačije mišljenje, dragocjeni, ali i koliko lako mogu postati meta političkog nasilja.

„Istorija Crne Gore, nažalost, dugo nije poznavala slobodnu smjenu vlasti na demokratskim izborima. Decenijama je njome vladala autokratija, i tek nedavno smo osvojili mogućnost da vlast biramo i smjenjujemo na izborima, što jedino i priliči savremenim demokratskim društvima. Za takvo kašnjenje postoji više razloga i objašnjenja“, istakao je Mandić.

Naveo je da pad Berlinskog zida, simboličan čin koji je krajem 1989. donio slobodu mnogim narodima, nije obuhvatio Crnu Goru.

„Kod nas su komunisti samo promijenili ruho i preko noći postali socijalisti, zadržavajući sve represivne mehanizme prethodnog režima. Savez komunista Crne Gore, do tada vladajuća partija, samo je promijenio ime, a metodi vladanja su ostali isti sa jednom bitnom razlikom. Naime, u politički i privredni život uvedeni su organizovani kriminal i korupcija, čime je došlo do opasne simbioze kriminala i države”, dodao je Mandić.

Rekao je da se po tome nismo mnogo razlikovali od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, ali su one, za razliku od Crne Gore, imale volje i snage da smjenjuju vlast na izborima i bore se protiv ovih pošasti.

„Kao dugogodišnji opozicionar, zajedno sa svojim kolegama, borio sam se svim demokratskim sredstvima protiv takvog teškog stanja. Neprijatno mi je što moram istaći da smo ja, i moje tadašnje kolege iz opozicije, Milan Knežević, Nebojša Medojević, Nikola Bajčetić, Mihailo Čađenović, Dejan Vujisić… i mnogo takvih boraca za demokratiju, bili žrtve tadašnjeg režima – upravo zbog istrajne borbe za slobodne izbore i poštovanje volje naroda“, istakao je Mandić.

Istakao je da su politički progon i nasilje bili njihova svakodnevica, te da su bez skidanja poslaničkog imuniteta, bili hapšeni, zatvarani, progonjeni i diskreditovani, “a da onaj koji je to radio nije osjećao nikakvu odgovornost, grižu savjesti ili stid”.

„Velika pobjeda na izborima 2020. godine pružila nam je mogućnost da reformišemo Crnu Goru, da krenemo u izgradnju odgovornih institucija, uz dosledno poštovanje Ustava i zakona. Upravo sada naša zemlja vodi odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, strogo vodeći računa da ta borba bude pravedna, i da u potpunosti isključuje politički revanšizam i nasilje kroz koje smo nekada mi prošli“, kazao je Mandić.

Naveo je i da su ova lična iskustva dodatno ojačala njegovu vjeru u demokratiju, slobodu i dijalog kao jedine ispravne puteve za budućnost i da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore, svoj mandat upravo stavio u službu dijaloga, razumijevanja i kompromisa.

Dodao je i da ne zamjera opoziciji kada njegov rad ili rad ministara kritikuje vrlo oštro, jer je većinu svoje karijere proveo u opozicionim klupama i vrlo dobro razumije ulogu opozicije u društvu koje zaista želi da bude demokratsko.

„Danas, ovdje sa vama, ujedinjeni u evropskoj težnji ka miru i stabilnosti, mi šaljemo jasnu poruku da nasilje nad političarima i represija nad drugačijim stavovima nemaju mjesta u savremenoj Evropi. One zemlje koje se nisu suočile sa ovom istinom, uvijek rizikuju povratak u mrak i autokratiju“, naglasio je Mandić.

Zaključio je da budućnost Crne Gore, kao i budućnost demokratske Evrope, leži u poštovanju drugačijeg mišljenja, u slobodnoj riječi i otvorenom dijalogu.

„To su temelji mira, stabilnosti i napretka. Neka i naše iskustvo bude podsjetnik koliko je nasilje nad političkim protivnicima opasno Takođe, važno je razumjeti i poštovati ljude koji se za svoje ideje bore demokratskim sredstvima. Neke od vaših država davno su usvojile te vrijednosti, a neke, poput Crne Gore, tek od nedavno. Mi shvatamo prednosti demokratije i uradićemo sve da se ne vratimo u doba autokratije i totalitarnih režima, jer takva opasnost uvijek postoji“, zaključio je Mandić.

Demokrate: Đukanović nije primijetio da nije bilo njega i Živkovića na predaji liste DPS-a u Nikšiću

0

Đukanović nije primijetio da nije bilo njega i Živkovića na predaji liste DPS-a u Nikšiću, ali je primijetio da Bečić nije bio na predaji lokalne liste Demokrata, saopštili su iz Demokratske Crne Gore. Oni su reagovali na izjavu bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, koji je kazao da u Nikšiću na predaji lista nije bilo dva prva čovjeka Demokrata, zbog međusobnog sukoba.

„Zna stvarni predsjednik DPS-a da nije Bečić mogao biti istovremeno u Briselu i u Nikšiću, ali bole ga pohvale koje su evropski zvaničnici saopštili na račun Bečića, Šaranovića i Vlade, pa dezorjentisan i uplašen halucinira. Ali i zli jezici govore da su se dva predsjendika posvađala oko toga ko je stvarni, a ko počasni“, istakli su iz Demokratske Crne Gore.

Prema njihovim riječima, „predsjednik spuških pritvorenika u punom mandatu sve je nervozniji“ – ali, kako kažu, ruku na srce, ima i razloga za to.

„Jedan zamjenik predsjednika mu je pobjegao glavom bez ozbira i formirao novu stranku. Drugi zamjenik predsjednika je ojadio pola Budve i glavom bez obzira pobjegao u Beograd. Jedan poslanik mu nije došao na Kongres, jer čak ni on nije mogao da povjeruje da će neko za „počasnog predsjednika“ proglasiti čovjeka koji je ovu državu učinio taocem kriminala. Jedan ministar mu je završio u spuškim kazamatima, jer je obogatio svoju majku od 80 godina onoliko koliko je on svog sina“, kažu Demokrate.

Drugi, dodaju, mu je završio sa krivičnom prijavom kao izvršilac određenog broja krivičnih djela.

„Tri pomoćnika direktora UP optužena su za najteža krivična djela, a jedan od njih bio mu je najbolji drug – sve dok ga nije izdao i prepustio na milost i nemilost pravdi koja, izgleda, konačno kuca i na njegova vrata. Dva direktora Uprave policije uhapšena i optužena za šverc, od kojih je jedan svjedočio da je to radio pod pritiskom – a svi znamo pod čijim. Dva njegova predsjednika sudova optuženi da su prodavali sudske presude i to ljudima bliskim Đukanoviću. Dva specijalna tužioca su optužena za teška krivična djela, jer ih je tjerao da nevine hapse, a krive oslobađaju. I dok su jedni završavali iza rešetaka, vi ste na prijemima i u luksuznim salonima tvrdili da ih ne poznajete. Ali, gospodine Đukanoviću, trenutak kada se i Vi budete našli među njima neće biti trenutak obračuna – biće to trenutak istine. Jer oni neće jedni drugima vaditi oči. Oni će se okrenuti ka vama. Zato što ste ih izdali“, zaključile su Demokrate.

Đukanovićev govor o Demokratama: Dabogda jedni drugima oči povadili

0

Bivši predsjednik Crne Gore i nekadašnji lider DPS-a Milo Đukanović komentarisao je predaju liste Demokrata za lokalne izbore u Nikšiću, navodeći da tom prilikom nijesu prisustvovala njihova dva prva čovjeka. On je rekao da u toj partiji vlada sukob, pa poručio „da Bog da oči jedni drugima povadili“ i izazvao smijeh u sali.

U Nikšiću na predaji lista nije bilo dva prva njihova čovjeka. To je do juče bilo nezamislivo a znamo zašto ih nije bilo. Zbog sukoba koje imaju u svojim redovima. Dabogda jedni drugima oči povadili“, kazao je Đukanović, na jednom skupu.

Na to je reagovao nosilac liste Demokrata na nikšićkim izborima i aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nemanja Vuković, koji je i objavio video.

„Koliko će nas tek kleti počasni nosilac liste nakon što ga još jednom porazimo 13. aprila“, napisao je on na mreži X.

Pravosnažna presuda: Đokaju 40 godina zatvora za ubistvo Šejle Bakije

0

Vrhovni sud Crne Gore odbio je kao neosnovanu žalbu branioca optuženog Ilira Đokaja i potvrdio presudu Apelacionog suda Crne Gore od 28. novembra 2024. Time je Đokaj, zbog ubistva Šejle Bakije, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina, u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 4.oktobra 2021. pa nadalje.

„Podsjećamo, presudom Višeg suda u Podgorici iz aprila 2024.godine, koja je potvrđena presudom Apelacionog suda Crne Gore novembra iste godine, optuženi Ilir Đokaj oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela teško ubistvo oštečene Šejle Bakija, u sticaju sa krivičnim djelom ubistvo u pokušaju u odnosu na oštećenog Šabana Bakiju i krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“, navode iz Vrhovnog suda Crne Gore. 

Šejla BakijaŠejla Bakija (Foto: RTCG)

Kako ističu, Vrhovni sud je ocijenio da su se u radnjama optuženog stekli elementi navedenih krivičnih djela nalazeći da je opravdano izricanje najstrožije kazne, odnosno kazne dugotrajnog zatvora u trajanju od 40 godina, kao jedinstvene, koja je u svemu srazmjerna težini krivičnih djela i stepenu krivice optuženog, i predstavlja, kako navode, onu mjeru koja je neophodno potrebna za postizanje svrhe kažnjavanja.

Kolašinac kažnjen 1200 eura, odbio da se testira na narkotike

0

Kolašincu S.V. (22) izrečena je novčana kazna u vrijednosti od 1200 eura zbog odbijanja testiranja na prisustvo narkotika, saopštila je Uprava policije (UP).

“Službenici policije u Kolašinu uhapsili vozača S.V.(22) iz Kolašina. On je prilikom kontrole odbio testiranje na prisustvo narkotike, nakon čega je uhapšen zbog počinjenog prekršaja iz ZOBS-a”, navedeno je u objavi policije na mreži X.

Sudija za prekršaje je S.V. kaznio novčanom kaznom od 1200 eura.

Medojević: Način na koji su Spajić i Krvavac tajno pregovarali o ozbiljnoj investiciji na Velikoj plaži i njenom zaledju, izaziva mnoge kontroverze

0

VLADA TREBA HITNO DA PONIŠTI TENDER O ZAKUPU PLAŽA I DA PITANJE VALORIZACIJE VELIKE PLAŽE I NJENOG ZALEĐA UREDI NA TRANSPARENTAN, ODRŽIV NAČIN U SKLADU SA STRATEŠKIM INTERESIMA CRNE GORE!!!

Kao što sam najavio u svojoj izjavi od 12.02. tender za zakup plaža je rezultirao ozbiljnim negativnim posledicama koje mogu ugroziti predstojeću sezonu i strateške interese države. Intervencijama neformalnog šefa Vlade, aktuelnog savjetnika i poslovnog ortaka Premijera, Branka Krvavca, izmjenjeni su kriterijumi za visinu garancije, što je dovelo do velikog broja fiktivnih ponuda, a smanjenje kriterijuma za učešće BIL dovelo je do alarmantnog učešća ovih lica i sa njima povezanih fizičkih i pravnih lica na tenderima.

Na kraju, način na koji su Spajić i Krvavac tajno, ali organizovano pregovarali o ozbiljnoj investiciji na Velikoj plaži i njenom zaledju, izaziva mnoge kontroverze, sumnju na korupciju sa mogućim trajnim negativnim posledicama po strateške interese i države i građana i lokalne zajednice.

Imajući u vidu sve nedostatke i rizike, jedino optimalno rješenje za Vladu je da poništi tender i da zakupu plaža i investiciji na Velikoj plaži pristupi na javan, transparentan i odgovoran nacin.

Dodik poručio Šmitu: Majstore, ti sve vrijeme nelegalno radiš

0

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je konačno natjerao Kristijana Šmita da javno prizna da jedna osoba ne može da odlučuje o životu svih građana.

“To sam htio da čujem. Majstore, ti sve vrijeme to nelegalno radiš i napokon sam te isprovocirao da to javno priznaš. Ti si kao pojedinac htio da otmeš imovinu Republici Srpskoj, konačno priznaješ da nemaš pravo i da ne možeš”, naveo je Dodik.

Knežević: Nemamo namjeru da se dopadnemo kolonijalnim upravnicima regiona, jer bi onda izgubili naš identitet

0

Da smo odustali od srpskog jezika, dvojnog državljanstva, insistiranja na najboljim odnosima sa Srbijom, da smo pljunuli na Rusiju, i prihvatili postulate duboke države koja trenutno po Balkanu izvodi obojene revolucije, svakako bi bili mnogo prihvatljiviji kolonijalnim upravnicima regiona, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević povodom deset godina od Prvog Kongresa te partije.

“Poštovani članovi i simpatizeri Demokratske narodne partije, dragi ljudi, danas obilježavamo jubilej, deset godina od Prvog Kongresa naše stranke.  Ponosni na deceniju beskompromisne borbe, uspona, padova, imamo utisak kao da je bilo juče kad smo iz grupe birača prerasli u respektabilan politički subjekt i postali neizostavni dio parlamentarnog života. Mnogi analitičari i politički protivnici su tog martovskog dana 2015. godine pomislili da se radi o još jednoj političkoj sezonskoj pojavi kojih smo se nagledali u prethodnom periodu, da ćemo igrati samo jedno ljeto, i da će se naša ideologija, ciljevi i principi raspršiti pred prvim izazovom”, naveo je Knežević u izjavi dostavljenoj medijima.

Ovih deset godina postojanja DNP-a, kaže, su ih demantovali.

“Strpljivo, mudro, hrabro, uz podnošenje velike žrtve, pokazali smo da je u politici najvažnije ne izdati građane koji su ti dali podršku. Bez kalkulisanja i politikanstva bili smo u prvim redovima bespoštedne borbe protiv režima. Prebijani, hapšeni, presuđivani, tamničeni, prošli smo režimski teror nezabilježen u Dvadeset prvom vijeku u Evropi. Ali nikad nismo poklekli vjerujući u pobjedu i trijumf pravde. Mnogi naši članovi nisu dočekali taj trenutak, umirali su sa teretom gorčine, nepravde i beznađa koje nas je bilo okupiralo tri decenije. Ipak, moramo priznati da nas ni Sloboda o kojoj smo pjevali i borili se za nju, nije baš prepoznala, i da često imamo utisak kako više grli one koji su je tamničili od nas koji smo je oslobađali. Nažalost, to je vječita cijena nepristajanja na trule kompromise, trenutne privilegije, trgovinu funkcijama”, kazao je Knežević.

Prema njegovim riječima, vjerovatno bi pozicija DNP- a na svim institucionalnim nivoima bila mnogo bolja da “smo se odrekli sebe”.

“Da smo odustali od srpskog jezika, dvojnog državljanstva, insistiranja na najboljim odnosima sa Srbijom, da smo pljunuli na Rusiju, i prihvatili postulate duboke države koja trenutno po Balkanu izvodi obojene revolucije, svakako bi bili mnogo prihvatljiviji kolonijalnim upravnicima regiona. Ali mi nemamo namjeru nikom od njih da se dopadnemo, jer bi onda izgubili naš identitet, narod koji nas podržava, i postali bezlična masa koju može oblikovati kako ko poželi”, dodao je on.

Zato smo i ponosni na sve što smo uradili u prethodnoj deceniji, kaže on, svjesni da je moglo i više, ali sve što su radili i radimo bilo je iskreno i bez kalkulacija.

“Privilegovan što sam na čelu DNP-a, prvi među jednakima, ostajem vjeran odlukama koje smo donijeli i koje ćemo kad tad realizovati. Možda to neće biti za vrijeme mog mandata, ali za budućnost DNP- a ne brinem, i znam, dok god bude i jednog člana naše partije, zacrtane ciljeve ćemo realizovati. Pošto se približavamo obilježavanju osamdeset godina od Dana Pobjede nad fašizmom, svim članovima i simpatizerima čestitam jubilej DNP-a, i šaljem bratski zagrljaj uz pozdrav: Ni korak nazad! Nema povlačenja! Nema predaje”, kazao je Knežević.

Afera Stanovi: Radonjić sumnja da su dokazi na kojima se temelji optužba možda uništeni

0

Specijalni tužilac Vukas Radonjić juče je u Višem sudu na suđenju bivšim ministrima za zloupotrebu službenog položaja prilikom dodjele stambenih kredita funkcionerima u periodu od 2016. do 2020. godine kazao da sumnja da dokumentacija na kojoj se temelji optužba ne postoji i da je možda uništena, piše Pobjeda.

On je to pojasnio nakon što je sutkinja Vesna Kovačević ukazala da je dokumentacija Komisije za stambena pitanja koja je provedena pred sudom fotokopija i da nije dobila odgovor na dopis koji je upućen Vladi Crne Gore radi dostavljanja originala.

“Kao i sud, pokušavao sam tokom izviđaja da nabavim originalnu dokumentaciju, ali ona je ili uništena i ne postoji”, kazao je tužilac Radonjić pojašnjavajući da se u spisima predmeta nalazi kopija dokumentacije koja je prikupljena u prethodnom postupku.

Advokati odbrane su ukazali da se radi o pravno nevaljanom dokazu. Oni su istakli da ni u optužnici nije navedeno da se radi o kopijama.

Sud je naredno suđenje zakazao za 7. april do kada će čekati odgovor Vlade u vezi sa dostavljanjem sporne dokumentacije.

Na optužnici, koju potpisuje portparol Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i državni tužilac Vukas Radonjić, nalaze se Predrag Bošković, kao ministar prosvjete i predsjednik Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, nekadašnji ministri Budimir Šegrt, Suad Numanović, Sanja Vlahović, Ivan Brajović, Damir Šehović, Dragica Sekulić, Osman Nurković, Suzana Pribilović, kao i Jelena Radonjić, Aleksandar Jovićević i šef kabineta predsjednika Crne Gore, Dražen Miličković.

Bošković, kao predsjednik Komisije za stambena pitanja, i ostali, optuženi kao članovi, optužnicom SDT-a osnovano se sumnjiče da su u periodu od 2016. do 2020. godine u saizvršilaštvu učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Oni se terete da su, suprotno odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist na štetu budžeta Crne Gore u ukupnom iznosu od 2.604.740,59 eura.