Ranko Radulović iz Nikšića uhapšen je u Beogradu po potjernici Crne Gore.
On je uhapšen zbog sumnje da izvršio krivično djelovanje silovanje.
Radulović je u bjekstvu od kraja juna 2024. godine.
Sumnja se da je Radulović 31. maja 2024. u porodičnoj kući u naselju Staro pazarište u Nikšiću, uz silu i prijetnju, prinudio na obljubu oštećenu K.A., iako je bio svjestan zabranjenosti tog djela.
Tokom današnjeg Premijerskog sata došlo je do verbalnog nadgornjavanja poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića i poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović.
Na početku sjednice, predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da pitanje lidera GP URA Dritana Abazovića nije na vrijeme stiglo do premijera Milojka Spajića vezano za projekat u Ulcinju.
“Moja je odgovornost, ne bježim od toga. To što insuinirate da je neki dogovor mene i premijera, da je dječija igra, vjerujte da nije”, kazao je Mandić.
Abazović ističe da se sve vezano za taj projekat radilo tajno.
“Ti kada budeš svoju imovinu krčmio kao što ćete imovinu građana Crne Gore možeš da se javiš. Do tada da te zamolim da ćutiš kao što si ćutao u prethodnom periodu”, kazao je Abazović poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću.
Poslanica Nedović je na to kazala da je Abazović pojeo “hrđav ekser”.
“I tebi spasa nema. Pojeo si svoje dostojanstvo, postao si balast u svojoj ekipi i sve ih vučeš kad dnu. Tvoja politika se zasniva na uvredama i pokušajima ponižavanja protivnika. E u tome se zapravo ogleda sva tvoja nemoć. A sad adio, i ko zna gdje i ko zna kad”, rekla je Nedović.
Na to je Abazović kazao da ovo nije nikakva dječija igra, već vrtić.
“Neko ko misli da je broj cipela isti kada imate 10 i 30 godina nije nelogično da čita ovakve stvari”, rekao je Abazović odgovarajući Nedović.
Za proceduru se javio poslanik URA Filip Adžić koji je Mandiću kazao da ga ne čudi poniznost koju ispoljava pred Spajićem.
“Kako se pumpa u Srbiji vi sve više dušite ovamo”, kazao je Adžić.
Poslanik DPS Crne Gore Nikola Milović pitao je Spajića da li se podaci o ekonomskoj aktivnosti na kraju 2024. godine i prva dva mjeseca 2025. godine mogu shvatiti kao javno priznanje Valde, da je njihov populističko-potrošački model doživio sunovrat.
„Da li ovaj ekonomski model koji vodi Crnu Goru u stanje finansijske nejednakosti i daljeg zaduživanja građana“, pitao je Milović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević naveo je da je u posljednje vrijeme bilo više informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru Mohameda Alabara i, očekivano, još više dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije, pa i samom projektu.
Urošević je rekao da Crna Gora nudi ozbiljne investicione potencijale, a podsjetio je na konstruktivan sastanak premijera i čelnika dijela opština.
„Koji su ključni efekti investicija koje su bile u Crnoj Gori do 2020. godine? Stanovnika je sve manje, nikad je gori natalitet, regionalni razvoj je bio nikad gori“, rekao je Urošević.
Premijer Spajić je rekao da nema ništa sporno i skriveno, vezano za okvirni sporazum o ekonomskoj saradnji sa UAE. Naglasio je da su ranijoj vlasti bile mnogo važnije fomulice i karting, nego ozbiljne investicije. Rekao je da i EU ima sličan sporazum sa UAE.
„Apsolutna je neistina da se zakon o sprečavanju pranja novca neće primjenjivati u ovom slučaju. Važna informacija je da država UAE učestvuje i garantuje ovaj sporazum, a najrestriktivniji zakon, koji smo usvojili 2023. godine čime smo spriječili da dođemo na sivu listu Manivala zbog nerada ranije vlasti, primjenjivaće se“, rekao je premijer.
On je rekao da se razmatraju opcije za realizaciju projekta, a nije sasvim precizirano u kojoj opštini će biti implementiran. Apelovao je na opozicione poslanike da se manu populizma.
Kazao je da jednoj Njemačkoj nije smetalo da dio Volksvagena kupi Katar, ni Engleskoj da iz Emirata kupe Mančester Siti.
„Iza ovih investicija stoji država UAE i to je vrlo značajno. Neki su se mogli pohvaliti ‘strateškim’ investitorima kao što su (Naser) Ramaj ili (Oleg) Deripaska. Nikada nećemo dozvoliti da investicije preuzme Ramaj, kome je kao ‘strateškom’ investitoru pasoš dao Abazović. Sram vas bilo“, rekao je premijer.
On je rekao da dio poslanika hoće izmišljotinama i lažnim aferama da tjera investitore.
„Nećemo više dozvoliti ‘strateške’ investitore kakve smo ranije imali u Crnoj Gori“, rekao je Spajić.
Naglasio je da će investitorima iz UAE biti ponuđen projekat u nikšićkoj opštini, na Krupačkom jezeru. Sa ovakvim investicijama, naglasio je, nema „trange-frange“. Istakao je da se za ovakve investicije, kakve Crna Gora vidi na horizontu, bore i u SAD, pa i predsjedniik Tramp.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar su prilikom vršenja redovne kontrole učesnika u saobraćaju locirali lice koje se potražuje na nacionalnom nivou.
„Prilikom kontrole lica i vozila u saobraćaju, identifikovan je i lišen slobode D.R. (35) iz Bara, za kojim je policija tragala zbog sumnje da je izvršio krivično djelo otmica.
Naime, za D.R. je po naredbi Osnovnog suda u Cetinju od 8.2.2025. godine raspisana nacionalna potraga radi obezbjeđivanja prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je u februaru 2023. godine, sa još nekoliko lica, izvršio krivično djelo otmica na štetu jednog lica.
On će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istragu Osnovnog suda u Cetinju, na dalju nadležnost“, piše u policijskom saopštenju.
Bivši premijer Zdravko Krivokapić poručio je da državnom imovinom moraju da upravljaju građani – direktna demokratija, a ne pojedinci i partije.
On je na platformi X napisao da Crna Gora nije na prodaju.
„Zdrave investicije DA, direktne (dogovorene) investicije NE“, istakao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, državnom imovinom moraju da upravljaju građani – direktna demokratija, a ne pojedinci i partije.
„‘Neka najbolji pobijedi’? Ko bira lokacije, ko ‘najbolje’ investitore? Spriječiti, a ne liječiti“, zaključio je Krivokapić.
Црна Гора није на продају.
Здраве инвестиције ДА, директне (договорене) инвестиције НЕ. Државном имовином морају да управљају грађани – ДИРЕКТНА ДЕМОКРАТИЈА, а не појединци и партије.
"Нека најбољи побиједи"? 🤔
Ко бира локaције, ко "најбоље" инвеститоре?
Спријечити, а не…— Zdravko Krivokapić (@profKrivokapic) March 26, 2025
„U sedmici u kojoj treba da bude potpisan sporni sporazum o specijalnim odnosima sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Spajić i Mandić su došli na ideju da ne dozvole poslanicima opozicije da učestvuju u raspravi i postavljaju pitanja“, kazao je Konatar
Odluka parlamentarne većine da ne dozvoli poslanicima opozicije da postavljaju pitanja premijeru Milojko Spajiću na premijerskom satu, nastavak je gaženja parlamenta, ocijenio je šef Kluba poslanika Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
On je, na konferenciji za novinare, kazao da je parlamentarna većina odlučila da uskrati većini poslanika opozicije pravo da učestvuju na sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu.
„Ovo je nastavak gaženja parlamenta i još jedan dokaz da nikakvi sporazumi neće urazumiti predsjednika Skupštine Andriju Mandića i premijera Milojka Spajića i neće ih natjerati da se ponašaju normalno“, rekao je Konatar.
On je podsjetio da su iz URA-e kazali da im nikakvi sporazumi nijesu potrebi da bi radili u interesu građana, da bi se ponašali u Skupštini u skladu sa Ustavom i Poslovnikom i da bi radili sve da Crna Gora bude naredna članica EU.
Današnja sjednica, kako je rekao Konatar, biće održana samo dan pošto je Vlada ostvarila najveće zaduženje u istoriji države.
„U sedmici u kojoj treba da bude potpisan sporni sporazum o specijalnim odnosima sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Spajić i Mandić su došli na ideju da ne dozvole poslanicima opozicije da učestvuju u raspravi i postavljaju pitanja“, kazao je Konatar.
Prema njegovim riječima, ovo je četvrti put da Spajić nema priliku da odgovara na pitanja svih poslanika opozicije.
„Četvrti put imamo sjednicu premijerskog sata koja se ili odlaže, ili imamo neka namještena pitanja u kojim će poslanik PES-a Urošević da pita Spajića da mu pojasni kakve će biti investicije u Ulcinju na Velikoj plaži“, naveo je Konatar.
On je kazao da će danas građani gledati predstavu i „nastavak lošeg teatra, u šta su Mandić i Spajić pretvorili Skupštini“.
„Naša obaveza je na svaki način da branimo Ustav, Poslovnik i interese građana Crne Gore“, poručio je Konatar.
“Poređenja radi, posljednje zaduženje u ‘sprženoj zemlji’ kojom su vladali DPS i koalicioni partneri bilo je po kamatnoj stopi ispod tri odsto”, poručio je poslanik DPS-a Ivan Vuković na mreži Iks, komentarišući najnovije zaduženje Crne Gore.
Dok je, dodaje Vuković, kredit za autoput – koji je tadašnja opozicija proglasila ‘dužničkim ropstvom’ – ugovoren po kamatnoj stopi od dva odsto.
Poređenja radi, posljednje zaduženje u ‘sprženoj zemlji’ kojom su vladali @DPSCrneGore i koalicioni partneri bilo je po kamatnoj stopi ispod 3%, dok je kredit za autoput – koji je tadašnja opozicija proglasila ‘dužničkim ropstvom’ – ugovoren po kamatnoj stopi od 2%. pic.twitter.com/gX5TdKol1h
— Ivan Vukovic (@pg_citizen) March 26, 2025
Pozajmiš 850 mil EUR, vratiš 1,1 mlrd Eur sa kamatama. Pa onda pozajmiš 1,1 mlrd EUR, a vratiš 1,5 mlrd eur sa kamatama.
I sve tako dok jednom neko kaže – NE MOŽETE DOBITI KREDIT JER STE PREZADUŽENI I NE MOŽETE DA VRAĆATE.
Paf paf
EVROPA SAD- GRCKA SJUTRA.
Pozajmis 850 mil EUR, vratis 1,1 mlrd Eur sa kamatama. Pa onda pozjamis 1,1 mlrd EUR , a vratis 1,5 mlrd eur sa kamata. I sve tako dok jednom neko kaze – NE MOZETE DOBITI KREDIT JER STE PREZADUZENI I NE MOZETE DA VRACATE. Paf paf https://t.co/V02GtAWAzJ— Nebojsa Medojevic (@NebojsaMedojevi) March 26, 2025
Bivši premijer i koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović saopštio je da trebamo da razdvojimo teorizam i narkokartele. Napominje da je do otvorene borbe protiv narko kartela došlo nakon dolaska Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića na tu funkciju.
To je kazao na otvaranju konferencije „Narkokarteli kao terorističke organizacije: bezbjednosni, pravni i politički aspekti“, u organizaciji Internacionalne policijske organizacije.
„Ako znamo šta je definicija terorizma, onda treba da razlikujemo terorizam od narkokartela“, istakao je Abazović i napomenuo da terorističke organizacije po definiciji imaju neki politički karakter.
Ističe da to nije primarni zahtjev narkokartela, već je cilj da svoj nelegalni biznis rade bez prepreka.
„Oni se neminovno involviraju u političke strukture da sebi olakšaju djelovanje, ali mislim da u prilikama koje vladaju u Crnoj Gori, naša scena nije determinisana nekim terorizmom koji je aktivan u svijetu“, istakao je Abazović.
Napominje da je glavni problem Crne Gore borba protiv narkokartela.
„Najvažnija stvar koja se desila u prethodnom periodu bila je izmjena zakona o državnom tužilaštvu“, istakao je Abazović.
Napominje da se sumnja da su ljudi iz tužilaštva bili zaštitnici narkokartela u Crnoj Gori.
„Ne mislim da je sadašnje tužilaštvo perfektno, ali da je napravljen kosmički napredak, u to nema nikakve dileme. Da je ostalo staro tužilaštvo, mi ne bismo isporučili nikakav rezultat. Borba protiv narkokartela počela je kad je na čelo tužilaštva došao Vladimir Novović“, istakao je Abazović.
Kaže da bez Sky komunikacije u Crnoj Gori ne bi postojao nijedan značajan slučaj otvoren.
„Ostali bismo na vrlo sličnom rezultatu kao ranije kada je u pitanju borba protiv narkokartela“, istakao je on.
Napominje da je Sky komunikacija značajna informacija, ali da ljudi miješaju dokaz sa informacijom.
Abazović kaže da je balkanski narkokartel jedan od najjačih na svijetu te da tu nijesu uključene samo zemlje bivše Jugoslavije, već i Albanija.
Napominje da je veliki problem regrutovanje novih ljudi koji će postati članovi narkokartela.
„Jedno od rješenja jeste usvajanje Antimafija zakona koji će biti velika podrška u borbi protiv narkokartela“, naveo je Abazović.
Predsjednik IPO-a Ivan Pekić kazao je da je poražavajuće za Crnu Goru to što su juče uhapšeni pripadnici policije koji se terete za šverc duvana.
Kaže da je ideja ovog okruglog stola da se pošalje poruka političarima koji bi da poistovjete terorizam sa narkokartelima.
„Neminovno je da je Crna Gora plodno tle za narkokartele, ali ne bih rekao da je plodno tle za terorizam“, istakao je Pekić.
Napominje da je ova tema veoma široka i da sveopšta javnost mora da bude uključena.
Napominje da imamo organizacije koje imaju tendenciju da budu ekstremističke, a nikako terorističke.
U Crnoj Gori najviše građana ima diplomu srednje škole, no kada su u pitanju mlađe generacije prednjače oni sa fakultetom. Pritom, gotovo 5.000 građana nikada nije išlo u školu, a gotovo 11.000 ima nepotpunu osnovnu školu.
To, između ostalog, govore podaci sa posljednjeg popisa objavljeni juče, o kojima smo već izvijestili.
Detaljnijom statistikom obuhvaćene su i kategorije obrazovanja, koje, uz ostalo, govore i o tome koliko je u Crnoj Gori doktora nauka, ali i koliko je onih koji nikada nijesu bili dio obrazovnog procesa.
Doktorske studije završilo je ukupno 1.837 stanovnika Crne Gore, i to 748 žena i 1.089 muškaraca.
U 14 crnogorskih opština živi dvocifren ili trocifren broj doktora nauka.
Najviše ih je u Podgorici – tačno hiljadu. Slijede Nikšić (166), Bar (133) i Budva (117).
U Herceg Novom ih je 98, u Kotoru 90, u Tivtu 55, na Cetinju 31, a u Ulcinju 29. U Danilovgradu je 20 doktora nauka, u Bijelom Polju 19, u Rožajama 18, a u Tuzima i u Beranama po 16.
Niko među stanovnicima Andrijevice i Šavnika nema doktorat.
Najviše vlasnika doktorata je među populacijom od 65 i više godina (423), pri čemu to zvanje ima i 22 naših mladih sunarodnika, starosti od 25 do 29 godina.
Što se tiče stanovnika starijih od 15 godina koji nikada nijesu pohađali školu, njih je ukupno 4.732. Od te brojke, 3.352 su žene, a 1.380 muškarci.
Najviše građana koji su bez škole je u Podgorici (1.198), pa u Ulcinju (391), Tuzima (366) i Nikšiću (361). Slijede Rožaje (292), Bijelo Polje(288), Berane (269), Bar (264) i Pljevlja (212).
Trocifrene brojke su još u Zeti (136), Plavu (119), Budvi (109), Herceg Novom (105) i Danilovgradu (102).
I u tom pogledu prednjače naši najstariji sugrađani – onih od 65 godina i više koji nikad nijesu išli u školu je 2.049. Međutim, zabrinjavaju podaci o tome da je bez škole 173 stanovnika uzrasta od 15 do 19 godina, 220 od 20 do 24, te 271 od 25 do 29 godina.