Srpski teniser Novak Đoković izborio je plasman u polufinale Mastersa u Majamiju, pošto je u dva seta savladao Amerikanca Sebastijana Kordu 6:3, 7:6.
Nakon izjednačenog početka, prelomni momenat dogodio se u osmom gemu.
Đoković ga je odigrao furiozno, rivalu nije prepustio ni poen i stigao do brejka 5:3.
Potom je rutinski odservirao za vođstvo u setovima. Ni u ovom gemu srpski teniser nije prepustio Kordi ni poen.
Nije to pokolebalo Amerikanca, naprotiv. Odmah je na startu drugog seta stigao do brejka i poveo sa 3:0.
Razigrao se domaći predstavnik, pa je sve do finiša bio siguran na svoj servis. U devetom gemu je Đoković zaprijetio, stigao do brejk lopte, koju je odmah iskoristio i smanjio na 5:4.
Potom je sačuvao svoj servis i izjednačio na 5:5. Korda je vratio vođstvo u narednom gemu, a onda u 12. imao vođstvo 30:0. Ipak, Đoković je po ko zna koji put pokazao karakter i sa četiri poena u nizu odveo set u taj-brejk.
U 13. gemu je srpski teniser bio bolji rival, vrlo brzo je stekao tri poena viška 5:2 i priveo meč kraju.
Đoković će u polufinalu igrati protiv Bugarina Grigora Dimitrova.
Na sjeveru Crne Gore oblačno s kišom. Krajem dana prestanak padavina. Vjetar slab do umjeren, južni. Temperatura do 13 stepeni.
Na jugu prijepodne oblačno s kišom, mjestimično i pljuskovi s grmljavinom. Krajem dana prestanak padavina. Vjetar slab do umjeren južni. Temperatura do 18 stepeni.
MORE: umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren jugoistočni. Temperatura mora 15 stepeni.
Na sjeveru za vikend oblačno, povremeno kiša, uglavnom u subotu. U nedjelju suvo sa sunčanim periodima. Vjetar u skretanju na sjeverni, u nedjelju umjeren do jak. Temperatura do 14 stepeni.
Na jugu u subotu umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša. Više padavina u drugom dijelu dana. U nedjelju promjenljivo oblačno i pretežno suvo. Mjestimično uslovi za prolazi pljusak. Vjetar u skretanju na sjeverni, u nedjelju umjeren do pojačan. Temperatura za vikend u porastu.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.V. zbog osnovane sumnje da je kao saizvršilac učinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda.
“Osumnjičeni je 24.marta 2025.godine, zajedno sa još jednim licem, napao turskog državljanina H.B., dostavljača firme”Glovo” nakon što je tražio da mu plate hranu koju je dostavio. Oštećeni je udaren šakom i nogom u glavu dok je ležao na asfaltu, usled čega je zadobio teške tjelesne povrede”, navode iz tužilaštva.
Vlada je danas usvojila Program izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite magistralnih i regionalnih puteva za 2025. godinu, kojim je planirano je da se za redovno i investiciono održavanje, rekonstrukciju i izgradnju državnih puteva obezbijedi 72.779.013 eura, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
– Moderni i bezbjedni putevi su preduslov za bolju unutrašnju i međunarodnu povezanost, kvalitetniju turističku pristupačnost, a samim tim i ponudu i cjelokupni ekonomski razvoj države. U cilju razvoja i bolje povezanosti unutar države, u 2025. godini planirano je da se nastavi sa realizacijom i započenu radovi na više projekata izgradnje i rekonstrukcije magistralnih i regionalnih puteva, čime smo pokazali da iako je prioritet razvoj auto-puteva i brzih saobraćajnica u nijednom trenutnu nismo zanemarili razvoj i unapređenje magistralnih i regionalnih puteva – naveli su iz ovog resora.
Kako su istakli, programom je planirano da se nastavi ili započne na izgradnji i rekonstrukciji cca 323 kilometara regionalnih i magistralnih puteva, odnosno 16% ukupne dužine magistralnih i regionalnih puteva, i to: 130 km u sjevernoj regiji, 135 km u centralnoj regiji i 58 km u primorskoj regiji.
– Program je koncipiran kroz tri potprograma, i to: rekonstrukcija magistralnih i regionalnih puteva u Crnoj Gori, koji se sastoji od 54 pozicije (izgradnja, rekonstrukcija, projektovanje i nadzor), sa planiranim finansijskim sredstvima u iznosu od 47.805.013,00 eura, rješavanje uskih grla na saobraćajnoj mreži u Crnoj Gori, koji se sastoji od 3 projekta izgradnje i rekonstrukcije, sa planiranim finansijskim sredstvima u iznosu od 5.241.000,00 eura, sanacija mostova, klizišta i kosina na magistralnim i regionalnim putevima koji obuhvata 15 projekata sanacije klizišta, kosina i mostova, sa planiranim finansijskim sredstvima u iznosu od 6.738.000,00 eura – objasnili su iz Ministarstva saobraćaja.
Suđenje Milošu Medenici i pripadnicima kriminalne grupe koju je, prema tvrdnjama SDT-a, formirao, a čiji pripadnik je bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica nastavljeno je iznošenjem odbrane četvorice okrivljenih koji su odbacili optužbe, navodeći da nisu počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret.
Medenica se na početku suđenja osvrnula na odbranu Vasilija Petrovića, saopštivši da poznaje njegovog oca Dana Petrovića, jer su prijatelji, da se radi o dobrom čovjeku i da je nikada Dano nije pitao za uslugu.
Sin vlasnika „Cijevna komerca“ Danila Dana Petrovića, kazao je da je sa 150.000 eura podmitio Medenicu i njenog sina Miloša. Taj novac, naveo je ranije Petrović, dao je kako bi u jednom sudskom sporu bilo presuđeno u korist njegove porodične firme.
– Zar bih ja sa đečinom sklapala poslove ako znam i dobro poznajem Dana Petrovića? Pozvala sam ga u kancelariju jer sam čula priče i ostaću pri predlogu za saslušanje Dana Petrovića – rekla je Medenica.
Pred vijećem sudije Vesne Kovačević odbrane su juče iznijeli špediteri Marjan Bevenja i Stevo Karanikić, kao i carinik Goran Jovanović i optuženi Nikola Raičević, koji su istakli da nijesu članovi nikakve kriminalne organizacije.
Okrivljeni Bevenja tvrdio je u odbrani da nikada nije ni dao ni primio mito i da je svoj posao radio u skladu sa važećim propisima.
– Vidio sam gdje me je istina dovela bez ijednog dokaza. Ja sam radio u firmi za špediciju „MB šped“ sa Stevom Karanikićem – ispričao je Bevenja.
Dodao je da je Petra Milutinovića upoznao 2018. ili 2019. godine i da se njihova komunikacija isključivo odnosila na gradnju objekta u Tivtu, i da je nakon nekog vremena Milutinović izašao iz tog posla. Naglasio je da on i njegov kolega Stevo Karanikić nijesu sačinili lažnu dokumentaciju za šverc cigareta.
– Kada su me priveli znao sam od koga mi se pakuje, ali ne i što mi se pakuje. Sve je ovo jedna velika laž, izmišljotina i kleveta. Danas moram da se branim za nešto što nijesam učinio – rekao je on.
Karanikić je kazao da nije imao kriptovani telefon i odbacio je optužbe okrivljenog Milutinovića da je zajedno sa Bevenjom sačinjavao lažnu dokumentaciju namijenjenu za šverc cigareta.
Carinik Goran Jovanović detaljno je objasnio svoja zaduženja i rekao da razumije optužbu, ali da ne razumije smisao onoga što mu se stavlja na teret. Tvrdio je da nikad nije primio mito i da je svoj posao radio u skladu sa propisima.
– Meni niko nije davao uputstva, niti naloge, niti znam koje su to naredbe i uputstva da bih mogao da se branim ko mi je i kada nešto naredio – naglasio je Jovanović.
I optuženi Nikola Raičević odbacio je sve optužbe.
– Što se tiče izjava Marka i Bojana Popovića nikada nijednu riječ o Medenicama nijesmo progovorili. Predlažem poligrafsko ispitivanje. Sa Vasilijem Petrovićem sam drug, prijatelj. Bilo je sa njim puno transakcija, kupovao sam stan ali nijedna transakcija se nije odnosila na Vesnu ili Miloša Medenicu – kazao je Raičević, navodeći da nikad nije tražio novac za Medenice.
Skupština Crne Gore u ovoj godini planira kupovinu novih putničkih automobila u iznosu od 130.166 eura, dok će za održavanje postojećeg voznog parka (registracije, pranje, servisiranje, nabavku guma, goriva…) biti izdvojeno 119.113 eura.
Za avio-karte parlament je za ovu godinu opredijelio iznos od 300.000 eura, a za usluge smještaja u zemlji i inostranstvu biće utrošeno oko 224.793 eura. To je predviđeno planom javnih nabavki Skupštine za 2025. godinu.
Ukupna vrijednost plana je 2,85 miliona eura bez PDV-a. Prema tom dokumentu, Skupština će za gorivo za službena vozila izdvojiti 57.851 euro, za popravke i održavanja automobila 24.900 eura, a za pranje još 6.611 eura. Usluge tehničkog pregleda i registracije vozila procijenjene su na iznos od 19.834 eura, a nabavka novih guma koštaće 9.917 eura.
Hotelski smještaj na teritoriji Podgorice koštaće 18.181 euro, dok je za hotelske, restoranske i usluge trgovine na malo planiran iznos od 53.305 eura.
Za usluge osiguranja poslanika i zaposlenih namijenjeno je 36.000 eura.
U ovoj godini planirana je i adaptacija kabineta nekog od potpredsjednika parlamenta. Za te građevinske radove planiran je iznos od 38.016 eura.
Za registratore, knjigovodstvene knjige, fascikle, obrasce opredijeljen je iznos od 24.958 eura, koliko će biti utrošeno i za vizitkarte, memorandume, kese, blokove… Za cvjetne aranžmane i ukrasno bilje planiran je iznos od 3.966 eura, a za novogodišnje paketiće 7.995 eura.
Za nabavku protokolarnih i prigodnih poklona Skupština će dati po 7.966 eura.
Usluge mobilne telefonije projektovane su na iznos od 30.082 eura, dok će usluge fiksne telefonije koštati 11.983 eura.
U voznom parku 37 vozila
„Dan“ je prije nekoliko dana objavio da vozni park Skupštine Crne Gore broji 37 automobila, čija je starost od godine do 18 godina. Većinu voznog parka čine auta marki „rego megan“ i „tojota“. Iz parlamenta su našem listu kazali da 13 poslanika koji imaju prvo na korišćenje službenog vozila, koriste vozilo, dok četiri zaposlena u ime kluba duže vozilo.
Iz Skupštine su kazali da je mjesečna potrošnja goriva ograničena mjesečnim limitom od 120 eura za poslanike, dok potpredsjednici Skupštine nemaju limit. Jedan poslanik, po navodima iz parlamenta, koristi pravo na refundaciju goriva za privatno vozilo.
Usluge putničkog prevoza za potrebe realizacije edukativnih programa Demokratske radionice „Barbara Pramer“ i „Simulacija rada parlamenta“ koštaće, prema planu, 24.400 eura.
Parlament će dati i 12.396 eura za organizaciju događaja. Za održavanje opreme za prenose iz plenarne sale namijenjeno je 15.834 eura, održavanje DATA centra i mrežne infrastrukture 42.000, a za održavanje e-parlament sistema 36.000 eura.
Za razvoj digitalnih rješenja za podršku zakonodavnom procesu namijenjeno je 20.000 eura.
Nabavka novog kancelarijskog namještaja koštaće 42.975 eura, metal detektora 53.719 eura, a televizijske i audio-opreme 176.033.
Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 74. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku mr Aleksa Bečić, razmotrila više kadrovskih pitanja. U tom kontekstu, Vlada je donijela:
Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za državne puteve u ranijem Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Miroslava Mašića,
Rješenje o određivanju Miroslava Mašića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za državne puteve u Ministarstvu saobraćaja,
Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za drumski saobraćaj i motorna vozila u ranijem Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Nikole Veljovića,
Rješenje o određivanju Nikole Veljovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za drumski saobraćaj i motorna vozila u Ministarstvu saobraćaja,
Rješenje o određivanju Isada Kurpejovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije,
Rješenje o razrješenju predsjednika Upravnog odbora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore Alije Košute,
Rješenje o određivanju Nataše Mijatović za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Uprave za igre na sreću,
Rješenje o imenovanju Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima u sastavu: mr Admir Šahmanović, predsjednik, mr Zorana Sekulić, zamjenica predsjednika i članovi/ice: Božidar Despotović, Tamara Ivković, Žarko Đuranović, Jelena Đukić, Nikola Jovanović, Petar Koćalo i Vladimir Klikovac. Za sekretara je imenovan Filip Zeković
Rješenje o određivanju Janka Lakovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata u Ministarstvu odbrane,
Rješenje o prestanku mandata pomoćnika direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Vladimira Stjepčevića,
Rješenje o prestanku mandata pomoćnika direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama mr Žarka Lukšića,
Rješenje o prestanku mandata pomoćnika direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama dr Nexhata Kapidanija,
Rješenje o postavljenju Ivane Martinić za pomoćnicu direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama,
Rješenje o određivanju mr Žarka Lukšića za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama,
Rješenje o određivanju dr Nexhata Kapidanija za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama,
Rješenje o imenovanju Sehere Kalender za državnu sekretarku u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama,
Rješenje o imenovanju Tine Rakočević za predsjednicu Upravnog odbora JU Centar za socijalni rad za opštine Mojkovac i Kolašin,
Rješenje o razrješenju predsjednice Upravnog odbora Javne ustanove Centar za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak pok. Irene Obradović,
Rješenje o imenovanju Maide Hadžajlić za predsjednicu Upravnog odbora JU Centar za socijalni rad za opštine Pljevlja i Žabljak,
Rješenje o razrješenju člana Upravnog odbora JU Dom starih „Bijelo Polje“ pok. Save Pavićevića,
Rješenje o imenovanju Žarka Juriševića za člana Upravnog odbora JU Dom starih „Bijelo Polje“,
Rješenje o razrješenju članice Upravnog odbora JU Zavod „Komanski most“ Podgorica Jovane Radifković,
Rješenje o imenovanju Berzada Dreševića za člana Upravnog odbora JU Zavod „Komanski most“ Podgorica,
Rješenje o razrješenju predsjednika Upravnog odbora JU Centar za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj Valdeta Adžemovića,
Rješenje o imenovanju Marine Kamberović za predsjednicu Upravnog odbora JU Centar za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj,
Rješenje o razrješenju predsjednice Upravnog odbora JU Dom starih „Podgorica“ Milene Dardić,
Rješenje o imenovanju Dženise Biševac za predsjednicu Upravnog odbora JU Dom starih „Podgorica“,
Rješenje o razrješenju članice Upravnog odbora JU Centar za socijalni rad za Opštinu Bijelo Polje Darke Džabasan,
Rješenje o imenovanju Lidije Mitrović za članicu Upravnog odbora JU Centar za socijalni rad za Opštinu Bijelo Polje i
Rješenje o imenovanju Lele Milošević za predsjednicu Upravnog odbora JU Dom starih „Grabovac“ Risan.
Prihvatanjem projekta milionske investicije arapske kompanije biznismena Mohameda Alabara na prostoru Velike plaže, postavlja se pitanje našeg daljeg učešća u Vladi Crne Gore. To je danas saopštio predsjednik opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu, na vanrednoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj.
Odbornik iz Albanske alijanse Fitim Dragaj rekao je da ovaj projekat nije investicija, već devastacija Velike plaže.
Sa sjednice SO Ulcinj (Foto: RTCG)
„Spajiću, poručujem da, ako ne može da nađe dobrog investitora za Ulcinj, a ukoliko želi da investira, onda nek uloži u infrastrukturu. Alabarijeva investicija nije potrebna Ulcinju. Ona vodi nestanku grada, primjeni strukture stanovnika“, istakao je Dragaj.
Besart Hodža, odbornik URE, poručio je da je ova Vlada antiulcinjska kao i premijer.
„I svaka partija koja učestvuje u Vladu je antiulcinjska i pozivam ih da budu jasni da nismo za prodaju Ulcinja. Mi smo siti političkih interesa, ministarskih mjesta, aplaudiramo covjeku koji prodaje Ulcinj“, rekao je Hodža.
Driton Salaj, iz Demokratskog saveza, poručio je na sjednici lokalnog parlamenta da su iz tog saveza uvijek za investicije, ali za one koje se oslanjaju na održivi razvoj i plansku dokumentaciju, a nikako za investicije koje premijer potpisuje sporazumom, jer su one, smatra on, štetne za ulcinjsku opštinu.
„Naša plaža je jako vrijedna. Nemojmo dozvoliti da dođe do otuđenja našeg mjesta. Do zadnjeg trenutka treba da se držimo ovog stava, ali i da bolje formulišemo zahtjeve. Investicija utiče na naš nacionalni identitet kao autohtonog stanovništva. Biće izgrađeni kondo hoteli i znamo da naši ljudi to neće moći da kupe. To će uticati na demografsku strukturu i postaćemo manjina u našem gradu“, istakao je Salaj.
Da opština Ulcinj prolazi kroz tešku fazu, potvrdio je Hadži Sulejmani iz Demokratske partije.
„Megaprojekti su podložni korupciji i raznim interesima, mogu da unište staništa i uticati na demografsku strukturu i zagađenje vazduha. Ljudski resursi su problem. Megaprojekti lako se suočavaju sa otpor lokalaca jer utiču na svakodnevni život građana“, rekao je Sulejmani.
On je podsjetio da je premijer rekao da kad smo radili Porto Montenegro nismo nikog pitali.
„Možda niste za Porto, ali za Ulcinj hocete. To što planirate u Ulcinju, mi ćemo se pitati“, poručio je Sulejmani.
Ako se Velika plaža pretvori u marinu, smatra Sulejmani, nećemo imati dostupnu plažu za građane.
„Alabarijeva kompanija nije ozbiljna firma, jer je projekat u Draču pošao po zlu. I u Beogradu isto. Napravio je masakr i promijenio lice grada, a zamislite šta može da se desi s malim Ulcinjem“, istakao je Sulejmani.
Omer Barjaktari iz URE kaže da je riječ o 30 milijardi laži i prevara, te da ćemo sigrno u narednim danima slušati manipulacije da će Ulcinj postati Monako, da nas čeka prosperitet.
Međutim, kako smatra, projekat je katastrofa za Ulcinj, ocjenjujući ga neviđenim postupkom, te da davanje Velike plaže preko sporazuma nije adekvatno.
„Ukoliko znamo da se suočavamo s najvećim problemom, moramo biti svjesni da to dolazi od nas samih zbog našeg učešća u Vladi. Pred nama je uticajni investitor. Nismo protiv investicija. Otvoreni smo za njih. Predložili smo više lokacija, čak“, naveo je Sulejmani“.
Ulcinjski odbornici su prije pet dana jednoglasno odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže.
Ukoliko premijer bude insistirao na projektu, odbornici poručuju da će dobiti još žešće protivljenje.
Odavno je već poznato da će sva TV prava Sport kluba ubuduće biti u rukama Arene Sport. Ipak, ono što nije bilo poznato je kada se krenuti sa realizacijom. Ljubitelje sporta, a pre svega Evrolige je zanimalo kada će prenosi prestati na Sport klubu i krenuti na Areni sport. Prema saznanjima Telegrafa, već od naredne nedelje. Korisnici SBB uskoro bi trebalo da dobiju i određene nove kanale Arena Sporta, dok će se Sport klub ugasiti.
Sav sadržaj sa Sport kluba ubuduće će se emitovati na Areni, uključujući i Evroligu. Tako će ova nedelja biti poslednja na kojoj će Sport klub prenositi Evroligu, a već od naredne nedelje će to biti na Arena sport kanalima. Mečevi koji će biti prenošeni na Sport klubu su Crvena zvezda – Virtus, koji je na programu u sredu od 20.00 u Areni, zatim gostovanje Partizana Bajernu iz Minhena u četvrtak od 20.30, a poslednji meč koji će biti prenošen u realizaciji Sport kluba je Crvena zvezda – Real Madrid. Ko će ubuduće komentarisati utakmice Crvene zvezde i Partizana u Evroligi, odlučiće uredništvo Arena sporta.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
Sa sjednice SO Ulcinj (Foto: RTCG)