Home Blog Page 69

Šahmanović: Razmotrićemo nove mjere ukoliko cijena nafte eskalira do velikih negativnih razmjera

0

Vlada će, ukoliko cijena nafte eskalira do velikih negativnih razmjera, razmotriti i uvođenje novih mjera, kao što je puštanje naftnih rezervi ili ograničenja potrošnje nafte i naftnih derivate, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.

„Skeniramo sve što rade druge države i razmatramo druge mjere, ali dajte da se nadamo da do toga neće doći“, rekao je Šahmanović u Bojama jutra na Televiziji Vijesti.

On je kazao da je snabdjevenost benzinskih pumpi u Crnoj Gori stabilna i nema nikakvih problema, prenosi portal Vijesti.

„Sa strateškim rezervama kojima trenutno raspolažemo Crna Gora može normalno funkcionisati mjesec i po, da ne uvezemo nijedan litar goriva od današnjeg dana. Zajedno sa komercijalnim rezervama naših privatnih partnera, taj period može da ide i na dva mjeseca. Uz racionalizaciju, taj period može da se razvuče na mnogo duže vrijeme“, rekao je Šahmanović.

On je ukazao da se, ukoliko se situacija na Bliskom istoku nastavi razvijati u negativnom pravcu, definitivno može očekivati novo poskupljenje goriva.

„Ali, smanjenjem akciza smo napravili buffer prostor za svako dalje povećanje. To znači da ćemo u odnosu na region i ostale zemlje uvijek imali prostora za nižu cijenu“, istakao je Šahmanović.

On je naveo da je Crna Gora i u prethodne dvije sedmice imala relativno povoljnu cijenu goriva u odnosu na region ili Evropu.

„Imali smo slučaj da državljani susjednih zemalja toče gorivo u našim sjevernim opštinama“, rekao je Šahmanović i dodao da su državljani Srbije bili najevidentniji na benzinskim pumpama u Crnoj Gori.

Šahmanović je, govoreći o odluci Vlade da smanji akcize i skrati period obračuna cijena goriva na sedam dana, kazao da su imali sastanke sa naftnim kompanijama i došli do zaključka da bi to moglo dati najbolje rezultate.

Na pitanje koja je to cijena goriva koja bi dovela do uvođenja novih mjera, kazao je da se u ovom trenutku to ne može reći, ali da Vlada neće „nikako dozvoliti nagli skok cijena preko noći“.

Šahmanović je, upitan kakva su očekivanja za naredno usklađivanje, kazao da je cijena barela nafte danas ponovo skočila.

„Mislim da ne postoji osoba na svijetu koja može dati preciznu informaciju povodom toga”, smatra Šahmanović.

On je istakao da je potrošnja goriva u Crnoj Gori trenutno na uobičajenom nivou.

Male naftne kompanije imaju velike probleme u poslovanju zbog nedostatka skladišnih kapaciteta, a Vlada će u narednom periodu gledati kako da im pomogne.

„Postoji ta opcija puštanja strateških rezervi, što mislim da bi trebalo da bude posljednja opcija”, rekao je Šahmanović.

On je naglasio da je tržište stabilno i da vjeruje da snabdjevenost gorivom neće biti ugrožena.

Idealno bi bilo, kako je rekao, da su rezerve goriva u stoprocentnom iznosu, ali da je time što su one trenutno na 40 odsto postignut veliki posao, s obzirom na to da se s akumulacijom rezervi počelo prošle godine.

Šahmanović je poručio da odluka Vlade da ipak smanji akcize „nije bila rezultat pritiska, populizma i politikantstva“.

„Bila je isključivo rezultat detaljne analize i odgovorne politike Vlade, koja se dala veoma veliki efekat i sačuvala budžete građana“, tvrdi Šahmanović.

DPS podnio krivičnu prijavu protiv Veska Raketića

0

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Andrijevica podnio je krivičnu prijavu protiv predsjednika SO Andrijevica Veska Raketića zbog, kako navode, sumnje da je izvršio krivična djela zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje isprave.

„Podsjećanja radi, Raketić je zloupotrijebio službeni položaj onda kada je vršio neprimjereni uticaj na službenike Službe Skupštine opštine Andrijevica da ne izvrše službenu radnju neposrednog prijema pismena – Prijedlog za razrješenje predsjednika SO Andrijevica. Takođe, Raketić je zloupotrijebio službeni položaj time što, nakon što mu je predmetna inicijativa dostavljena putem pošte, nije postupio po istoj, jer kao predsjednik Skupštine u dnevni red prve naredne sjednice nije uvrstio prijedlog o svom razrješenju, uprkos tome što je to bio dužan da uradi“, naveli su u saopštenju. 

Raketić je u ispravu koju je, na zahtjev nadležnog inspekcijskog organa, sačinio i ovjerio pečatom i potpisom kao predsjednik Skupštine opštine, unio, kako tvrde iz DPS-a, neistinit sadržaj u pogledu činjenica o postojanju prijema pismena, u namjeri da prikrije zloupotrebu službenog položaja i dovede inspekcijski organ u zabludu.

„Pozivamo Specijalno državno tužilaštvo da prestane da pod ključem u fiokama drži krivične prijave protiv prvaka aktuelne vlasti i u Andrijevici i na državnom nivou i da konačno počne da radi svoj posao. Ukoliko ne postupi ni po ovoj krivičnoj prijavi, biće jasno da tužilaštvo služi samo i isključivo kao bič za obračun vlastodržaca sa političkim neistomišljenicima“ saopšteno je iz DPS-a. 

U Budvi uhapšen šesnaestogodišnjak osumnjičen da je iz kladionice u Kotoru ukrao 3.500 eura

0

Uprava policije saopštila je da je u Budvi uhapšen šesnaestogodišnjak osumnjičen da je sinoć iz kladionice u Kotoru ukrao 3.500 eura.

“Službenicima Regionalnog centra bezbjednosti “Jug”, Odjeljenja bezbjednosti Kotor, sinoć je osoba zaposlena kao menadžer jedne sportske kladionice prijavila da je iz jedne njihove poslovnice u Kotoru ukraden novac u iznosu od 3.500 eura”, navode u saopštenju.

Kako su kazali, na lice mjesta su odmah upućeni policijski službenici koji su preduzeli niz aktivnosti iz svoje nadležnosti, u službenim prostorijama prikupljena su obavještenja od zaposlene i od poslovođe pomenute sportske kladionice, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.

“Preduzimajući niz operativno taktičkih mjera i radnji iz svoje nadležnosti ova osoba je ubrzo nakon izvršenja djela, identifikovana i locirana u Budvi, a riječ je o maloljetniku starom 16 godina iz Podgorice, kod kojeg je prilikom pregleda pronađen dio novca koji je ukraden iz navedene sportske kladionice u Kotoru”, istakli su.

Dalje preduzetim detaljnim radnjama iz nadležnosti policije utvrđeno je da su za ovom osobom tragali i službenici odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, Budva i Cetinje zbog sumnje da je na teritoriji ovih opština izvršio takođe krivična djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta.

“Šesnaestogodišnjak je uhapšen po nalogu tužioca za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krađa u produženom trajanju i to jer je, kako se sumnja, u periodu od 3. do 21. marta ukrao novac iz jednog automat kluba i iz jednog marketa u Budvi. Osim toga, protiv njega su podnijete krivične prijave od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Kotor, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa na štetu gore pomenute sportske kladionice, zatim, krivična prijava od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi zbog sumnje da je izvršio četiri krivična djela krađa na teritoriji toga grada, kao i krivična prijava od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje zbog krađe koju je počinio na teritoriji Prijestonice”, dodali su.

Kako su zaključili, on će u zakonom predviđenom roku biti priveden postupajućem tužiocu za maloljetnike u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.

Uhapšeni Ulcinjanin i državljanin Rusije: Auto-putem vozili 180 kilometara na sat

0

Uprava policije objavila je na mreži X da je mobilna jedinica saobraćajne policije na auto-putu kontrolisala i uhapsila dvije osobe zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine.

Kako su naveli K.D. iz Rusije vozio je brzinom od 180 km/h.

Istom brzinom kretao se i P.D. iz Ulcinja.

Dajković: Paradoks koji istorija teško može objasniti – država koja je bila meta NATO postala je član tog istog saveza

0

Na današnji dan, 24. marta, sjećamo se početka NATO agresije na Saveznu Republiku Jugoslaviju – brutalnog čina koji je pogazio međunarodno pravo, dostojanstvo jednog naroda i samu ideju pravde.

I baš zato što znamo šta se desilo, zato što pamtimo i zato što ne pristajemo na zaborav, danas se nameće jedno jednostavno, ali suštinsko pitanje – zašto crnogorska vlast ne obilježava dan početka NATO agresije na našu zemlju?

Bez odluke Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, bez legitimiteta, ali uz podršku onih koji su danas spremni da nam drže lekcije o demokratiji i vrijednostima, punih 78 dana bombe su padale na naše gradove, ostavljajući iza sebe razaranje, strah i trajne ožiljke. Gađani su mostovi, bolnice, škole, fabrike – ali suštinski, gađani su ljudi.

Oko 2.500 civila je ubijeno, među njima 89 djece. Više od 6.000 ljudi je ranjeno. Ubijen je i 1.031 pripadnik vojske i policije. Iako su za neke to samo brojevi – to su bili životi, porodice i sudbine koje nikada neće biti vraćene. 27 godina kasnije, postavlja se ključno pitanje: šta smo naučili i na čijoj smo strani?

Danas živimo u paradoksu koji istorija teško može objasniti – država koja je bila meta NATO postala je član tog istog saveza i to kao jedina država kojoj je, kako nam se govorilo, „sloboda donešena“ bombama. I dok se taj paradoks slavi kao uspjeh – istina se gura pod tepih, a sjećanje postaje nepoželjno.

Ne smijemo i nemamo pravo da zaboravimo ni žrtve u Crnoj Gori. Prva NATO bomba na teritoriji Crne Gore pala je u Danilovgradu, gdje je u kasarni život izgubio mladi vojnik Saša Stajić, simbol svih onih koji su, braneći svoju zemlju, platili najvišu cijenu. U Murini su stradali nedužni civili – djeca Julija Brudar (10), Olivera Maksimović (12) i Miroslav Knežević (13), kao i Vukić Vuletić, Manojlo Komatina i Milka Kovačević.

Svako od tih imena nosi težinu jednog uništenog svijeta – porodice, snova i budućnosti koja nikada nije dobila priliku da se ostvari. Zato pamćenje nije izbor, već naša obaveza. Istina nikada neće nestati zato što je neko gura u stranu – ona živi i živjeće u pamćenju naroda, u porodičnim pričama, u sjećanju na sirene, skloništa i noći bez sna koje su obilježile jedno vrijeme.

Zato ne govorimo iz mržnje, već iz dužnosti. Ne govorimo da bismo dijelili, već da bismo podsjetili. Ne govorimo da bismo ostali u prošlosti, već da bismo znali kuda idemo.

Danas govorimo u ime onih koji više ne mogu da govore. U ime svih onih koji su živjeli pod sirenama, u ime onih koji su stradali, ali i u ime generacija koje dolaze i koje imaju pravo da znaju istinu.

Mugoša podnio inicijativu za saslušanje resornog ministra na temu rada socijalno-ljekarskih komisija

0

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša podnio je inicijativu za održavanje skupštinskog saslušanja resornog ministra na temu rada socijalno-ljekarskih komisija odnosno efikasnosti sistema u obezbjeđivanju zakonskih prava građanima (prava koja im pripadaju po osnovu Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti).

Kontaktiraju me građani i žale se da mjesecima čekaju odluke nadležnih o ostvarivanju njihovih zakonom definisanih prava. Među njima su brojni oni kojima je zakonska podrška neophodna za zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba. Radi se i o onkološkim pacijentima, starijim slabopokretnim ljudima, roditeljima djece sa invaliditetom i dr. – naveo je Mugoša.

Završena kontrola više od 7.300 zahtjeva za podršku bivšim radnicima drvne i šumarske industrije

0

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede završilo je administrativnu kontrolu 7.334 zahtjeva za finansijsku podršku bivšim zaposlenima u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, a najveći broj prijava stigao je iz sjevernih opština i Nikšića, naveli su u saopštenju tog resora.

Kako je saopšteno, struktura podnijetih zahtjeva pokazuje da opštine sa sjevera Crne Gore, uključujući i Nikšić, čine 83,2 odsto ukupnog broja prijava, što, kako navode, potvrđuje da je najveći broj bivših zaposlenih iz ovog regiona obuhvaćen postupkom.

Posmatrano po bivšim preduzećima, najviše zahtjeva podnijeli su radnici RO fabrike celuloze i papira Berane, zatim INIS „Marko Radović“ Podgorica, Gornji Ibar Rožaje, DP Javorak Nikšić, kao i Korporacije „Jakić“ AD Pljevlja i drugih kompanija iz ovog sektora.

Iz Ministarstva navode da je postupak sproveden u skladu sa važećim propisima.

„Ministarstvo je postupak sprovodilo odgovorno i u skladu sa važećim propisima, te građani mogu imati puno povjerenje u njegovu zakonitost i transparentnost“, ističe se u saopštenju.

Dodaju da će u narednom periodu uslijediti pozivi za eventualne dopune dokumentacije u zakonom propisanom roku, čime će se, kako navode, steći uslovi za prelazak u narednu fazu i donošenje rješenja, dok je dinamika isplate sredstava predviđena zakonom.

Iz Ministarstva ukazuju da još nije moguće utvrditi konačan broj korisnika prava.

„Za sada nije moguće utvrditi konačan broj podnosilaca zahtjeva koji će ostvariti pravo na finansijsku podršku, imajući u vidu da je i dalje u toku pribavljanje podataka po službenoj dužnosti, prije svega od Ministarstva finansija i Fonda rada, kao i postupak dopune dokumentacije“, navodi se u saopštenju.

Poručuju da će podnosioci zahtjeva o svim narednim koracima biti blagovremeno obaviješteni, te da će Ministarstvo nastaviti da redovno informiše javnost o daljem toku postupka.

U Podgorici uhapšene četiri osobe zbog krađa, među njima i strani državljani

0

Podgorička policija rasvijetlila je četiri krivična djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta i uhapsila četiri osobe, među kojima su i državljani Kosova i Rusije, osumnjičene za krađe i tešku krađu u pokušaju.

„U okviru navedenih aktivnosti, a po nalogu tužioca, službenici OB Podgorica lišili su slobode M.V. (38), zbog sumnje da je počinio dva krivična djela krađa na štetu jednog maloprodajnog objekta u centru grada. Kako se sumnja, M.V. je 26. februara i 5. marta 2026. godine iz navedenog objekta otuđio veću količinu kozmetičkih proizvoda, čime je pričinio materijalnu štetu u iznosu od oko 800 eura“, navodi se u saopštenju.

U daljem radu na rasvjetljavanju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, službenici policije su uhapsili D.M. (38), zbog sumnje da je počinila krivično djelo, kako navode, krađa na štetu jedne prodavnice obuće u Podgorici. Sumnja se da je ona 19. marta 2026. godine iz navedenog objekta otuđila više artikala ukupne vrijednosti oko 175 eura.

Uhapšen je i kosovski državljanin N.Š. (19), zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa na štetu jedne osobe.

„Kako se sumnja, N.Š. je 23. marta 2026. godine iz porodične kuće u kojoj je boravio, dok su oštećena lica bila prisutna, otuđio mobilni telefon marke „Redmi“, i novac u iznosu od oko 550 eura. On se potom uputio ka Podgorici, prema autobuskoj stanici, s namjerom da otputuje za Kosovo. U toj namjeri spriječen je od strane policijskih službenika, koji su ga zatekli na putnom pravcu Tuzi–Podgorica. Kod njega su tom prilikom pronađeni otuđeni predmeti i novac, koji su vraćeni vlasniku“, dodaju iz policije.

Takođe, pripadnici policije rasvijetlili su i krivično djelo teška krađa u pokušaju izvršeno na štetu jedne radnje u tržnom centru u Podgorici, i uhapsili V.Š. (28), državljanina Rusije.

„Kako se sumnja, V.Š. je 23. marta 2026. godine upotrebom fizičke snage obio klizna ulazna vrata tržnog centra i ušao u objekat, nakon čega je pokušao da otuđi alkoholna pića. U izvršenju krivičnog djela spriječen je od strane radnika obezbjeđenja, koji ga je zadržao do dolaska policije“, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.

Popović: Zahtjevi da budem smijenjena bez osnova

0

Članovima Sudskog savjeta sa adrese predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić stigao je kovertiran predlog za razrješenje čelnice Apelacionog suda Mirjane Popović. To nam je potvrdio jedan od članova Sudskog savjeta Rade Ćetković.

“Nakon što je Sudskom savjetu dostavljena pritužba sudija i zaposlenih u Apelacionom sudu Crne Gore, u odnosu na predsjednicu tog suda započela je zakonska procedura preispitivanja osnovanosti pritužbe. U petak je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore dostavila materijal prikupljen u postupku provjere iznijetih navoda sa svojim predlogom i s tim u vezi isti će biti razmotren na prvoj narednoj sjednici Sudskog savjeta, nakon čega će biti donijeta odluka o daljem toku postupka”, kaže sudija.

O inicijativi će se, kako nam je kazao predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać, raspravljati uskoro.

“Sudski savjet je tek dobio predlog od predsjednice Vrhovnog suda u vezi sa razrješenjem sutkinje, odnosno predsjednice Apelacionog suda. Nije još zakazao sjednicu. Nadam se da će to biti vrlo brzo”, rekao je.

U predlogu predsjednice Vrhovnog suda se, između ostalog, navodi da iz postupaka sutkinje Popović proizilazi osnovana sumnja da je izvršila teži disciplinski prekršaj.

“Po članu 126. stav 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, između ostalog se navodi da se predsjednik suda razrješava dužnosti ukoliko se neprimjereno odnosi prema strankama i zaposlenima u sudu”.

Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović iz sredstava javnog informisanja, kako nam je kazala, saznala je da je Valentina Pavličić zatražila njeno razrješenje.

“Ni navedeni akt, niti naknadno dostavljena izjašnjenja podnosilaca pritužbe nijesu mi dostavljeni i zbog toga, naravno, sa sadržinom istih nijesam ni upoznata. Iz medija sam saznala informaciju da se radi o predlogu za moje razrješenje”, navela je. 

No, šta god da je u predlozima za razrješenje, Popović navode odbacuje kao neosnovane.

“Naravno da ću koristiti sva raspoloživa pravna sredstva da zaštitim svoj lični i profesionalni integritet, što mi je ultimativni cilj, poštp mi uopšte nije presudno da li ću biti predsjednica suda ili ne, jer to nikada nisam smatrala izvorom privilegija već samo izvorom ogromne odgovornosti. Titula sama po sebi nikada u karijeri, pa ni sada, nije mi bila presudna i mislim da sam to upravo na ovoj poziciji svojim ponašanjem i odnosom prema istoj pokazala i dokazala”, istakla je ona.

Sada je na Sudskom savjetu da razmotri, sprovede i okonča postupak.

Crna Gora: Put od žrtve do članstva u NATO

0

Bombardovanje 1999 – period žrtve

Kako je Crna Gora prošla put od žrtve Nato agresije kao dio SR Jugoslavije 1999. do zagrljaja sa onima koji su je bombardovali.

https://images.openai.com/static-rsc-4/lk_R1u-GkmUpG9r_EndFN9k6Fvty7fkGyVEc9if_OiD0ODNlQxK1WBabXflBV8qHLfPPqfGps9wih7o99gvsEfzlDvDuG_yPVNeX6EvHg1LevHvcDW-exBH3v9R5W6ytkVqTfCiH8ytlBRvl07-NeBJolkidmfVQmsT1YlnHXsMjQcR-QSBb8Hl81PaJh5qi?purpose=fullsize

Tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999, i Crna Gora bila je pogođena kao dio tadašnje SRJ.

  • Gađani su vojni objekti, aerodromi i infrastruktura (npr. Podgorica, Golubovci)
  • Iako manje nego Srbija, Crna Gora je pretrpjela materijalnu štetu i imala žrtve a primjer je Murino.
  • Političko rukovodstvo u Podgorici (predvođeno Milo Đukanovićem) tada zauzima distanciran stav od politike Slobodan Milošević

U ovom periodu Crna Gora se često percipira kao žrtva NATO intervencije.

https://images.openai.com/static-rsc-4/yVjhcG99FZM5CHSVGPVx8arKVxY7dnYvyA5lPJZXTm1xf5SGmiFeZvxFYNJIHCK1WumZOSvbW8DUEHNN9thuszAWpX6X5dE4Z9KJWADIka3IV6VlIVgF5el1sdNFNONENyMhADPUAubcvmOCcKBfBEbmi3FHunzqGJ9Q0R0exu88MEYoD8VHtbchI0cTo_W2?purpose=fullsize

Postepeni zaokret ka Zapadu (2000–2006)

https://images.openai.com/static-rsc-4/3zUZKXCthwbSn1fhPgLaD_FT4p1z6KOvn2fJVo_PFCGllDPmt9vBDhGKPkNFcxWKIfHoiv7T0kPbwDC1n7tkKmuIsG8TWVsiAnC_DQxU5U47TSKbBr1Zpn0YchZiRLnf95ZD8DfKx0s2j2h2KmyJAioFeGEmBe65evFMkXVPy04DdVoUwWw99HD4qGebajX8?purpose=fullsize

Nakon pada Miloševića (2000), Crna Gora mijenja kurs:

  • Jača veze sa EU i NATO
  • Ulazi u program Partnerstvo za mir (2006)
  • Održava referendum i postaje nezavisna država kroz Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006

Ovdje počinje transformacija iz neutralne/ranije pogođene zemlje u potencijalnog NATO partnera.

Put ka NATO članstvu (2006–2017)

https://images.openai.com/static-rsc-4/I-gmlsl2-wowdBh0eMNmWJW9E0d8pUgd9pmmj54Xf-bAOKT0NSOKRlTflwz9xpDT-eQJBEdtcpafF5KwniMP2P4Z7jzgaea6789hcowlOkMRD8qc3F9kApJggIjRbs8QGt362aPsowk9jLxNzwN2IcarD6iXLYIbAgiIqrOnD80CWZEsBetb0eOlTTvwrS9U?purpose=fullsize

Crna Gora intenzivira reforme:

  • Modernizacija vojske
  • Saradnja sa NATO misijama
  • Političke podjele u društvu (dio građana protiv članstva)

Važni momenti:

  • 2015: poziv za članstvo
  • 2017: zvanično pristupanje NATO-u

Crna Gora postaje 29. članica NATO.

Danas – članica NATO saveza

https://images.openai.com/static-rsc-4/pzOORueRybJsTekdpUSSxx0JwO92NLLclE1PuLmO-zfaUFOzDZ3v4zzJ64CFMvyOq7RcxZGLxyRhn7Va-lN-BfexIsKctDTKVlKxKUge1mbRFdIHGb5U4AiLPjHxehDNNAUh8yUqt_eLoqV80uWq3gxJ4A77TBqjpcE2bO3sVfcpy93MKyUH9fpgpZqiLD-5?purpose=fullsize
https://images.openai.com/static-rsc-4/atIJgszHVO2ObAtjuku1VDwM7xPe-yN5oZ6U9fTgj0Bmxua0nkTIwkCsqMcKedbsAYtSkDKCP2o6yR5QFaE7PWAnZ9I4vsJoj1yzVVapeHl2c8G4xMM_mBh9RsiuIJfe-bB6PYqSjJ2umfLDialLWW2UcjvmtnR7gAgPqEKPS_YfwHSAvEnwN8gJXcRQ2-IE?purpose=fullsize

Danas je Crna Gora:

  • Dio kolektivne bezbjednosti NATO-a
  • Učesnik međunarodnih misija
  • Geopolitički orijentisana ka Zapadu

Put Crne Gore može se sažeti ovako:

1999 – bombardovana kao dio SRJ
2000–2006 – političko distanciranje i zaokret
2006 – nezavisnost
2017 – članstvo u NATO

To je primjer brze geopolitičke transformacije: od zemlje pogođene NATO intervencijom do punopravne članice tog saveza.