Home Blog Page 686

Imovinski kartoni poslanika iz manjih poslaničkih klubova: Adžić tri stana, Nenezić tri automobila

0

Imovinski kartoni poslanika iz manjih poslaničkih klubova pokazuju da u GP URA većina ima riješeno stambeno pitanje, dok poslanici SNP-a, kao i DUA – HGI i Albanske alijanse nemaju prijavljenih nekretnina na svoje ime

Poslanici manjih poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore po prihodima i imovini ne zaostaju za kolegama iz brojnijih klubova.

Prema podacima dostavljenim Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), većina poslanika Građanskog pokreta URA stambeno je obezbijeđena, dok poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), kluba Demokratske unije Albanaca (DUA) – Hrvatske građanske inicijative (HGI) i Albanske alijanse nemaju nekretnine na svoje ime.

Poslanica Građanskog pokreta GP URA Ana Novaković Đurović je lani kao poslanica zaradila 20.982 eura (plata joj je povećana sa 1.717 na 1.843 eura), a od rentiranja stana 5.160 eura (430 eura mjesečno).

Ona posjeduje stan od 44 kvadrata i vozilo “mercedes benc A 180” koje je stekla kupovinom, a otplaćuje kredit od 25.000 eura koji bi, prema podacima iz kartona, trebao biti otplaćen do sada.

Njen suprug Goran je kao rukovodilac pravne službe i odjeljenja za razvoj ljudskih resursa jednog privrednog društva lani prihodovao 6.100 eura (plata povećana sa 450 na 800 eura), a od pružanja konsultantskih usluga 41.854 eura (mjesečna primanja varirala od 1.233 do 7.680 eura). On posjeduje dvosoban stan od 71 kvadrata koji je stekao kupovinom, a naslijedio je polovinu stana od 82 kvadrata, kuće i više livada. Takođe, posjeduje 70 akcija Hotelsko-turističke grupe “Budvanska rivijera” i 110 akcija Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), a otplaćuje stambeni kredit od 91.600 euro sa ratom od 673 i preostalim dugom od 69.529 eura.

Dritan Abazović je tokom 2024. kao poslanik zaradio 21.840 eura (1.820 eura mjesečno). On je u kartonu prijavio ribarsku kućicu od 30 kvadrata, koju je zakupio i 35 eura gotovog novca.

Filip Adžić je lani kao poslanik zaradio 19.541 euro, a plata mu je varirala od 1.601 do 1.714 eura. Vlasnik je tri stana od po 133 kvadrata, kuće, livade i objekta u izgradnji, kao i polovine više livada, pašnjaka, stambenih prostora od 28 i osam kvadrata, pomoćne zgrade. Svu navedenu imovinu stekao je nasljedstvom, osim jedne livade koju je kupio. Posjeduje dva automobila – “folskvagen golf” iz 2016. koji je kupio, te “citroen c4” iz 2005. koji je naslijedio. U kartonu je prijavio i dva komada oružja – pištolje “glock 43x 9mm” (proizveden 2024. godine, kupljen) i “crvena zastava, 88a, 9mm” (1990. godina, naslijeđen), kao i 27.000 eura gotovog novca, te 14.322 eura na tekućem računu.

Njegova supruga Ana posjeduje polovinu stana od 36 kvadrata (stečen kupovinom) i 7.500 eura gotovog novca.

Miloš Konatar je kao poslanik lani prihodovao 20.842 eura (plata varirala od 1.658 do 1.831 eura), kao i 5.860 eura varijabile (varirala od 475 do 633 eura). Posjeduje stan od 36 kvadrata koji je kupio 2019. godine i vozilo “folksvagen tiguan” koje je kupio lani. Prijavio je 26.330, odnosno 83 eura na tekućim računima, hartije od vrijednosti u KAP-u i Plantažama, ali im nije navedena vrijednost, kao i gotovinski kredit od 15.000 eura sa ratom od 660 eura i preostalim dugom od 14.407 eura.

Njegova supruga Ana Ponoš je tokom 2024. godine kao prevodilac u preduzeću “Arhimed doo” zaradila 14.407 eura (plata varirala od 542 do 600 eura), 931 euro koji nije objašnjen, a kao sudski tumač 18.003 eura. Ona je lani kupila stan od 21 kvadrata, a posjeduje i motorno vozilo “opel moka” iz 2015 godine, kao i 10.475 eura na dva tekuća računa.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je tokom prethodine godine kao poslanik zaradio 27.597 eura, a plata mu je varirala od 2.203 do 2.544 eura,. Imao je i 800 eura prihoda kao član operativnog tima (200 eura mjesečno) i 5.400 od rente (450 eura mjesečno). Posjeduje stan od 71 kvadrata i vozilo “hjundai tuson” koje je stekao kupovinom, ali i 14.750 eura gotovog novca, te akcije u Atlasmont (1.320 akcija) i HLT fondu (5.389 akcija), ali i obveznice kojima nije precizirana vrijednost.

Njegova supruga Ana je lani kao docent na Ekonomskom fakultetu zaradila 25.670 eura, a kao konsultant u Institutu za socioekonomske analize 9.520 eura (varirala od 2.574 do 3.609 eura). U kartonu je prijavila 16.000 eura gotovog novca, kao i akcije Jugopetrola (100 akcija), HTP “Ulcinjska rivijera” (12 akcija), Instituta “Simo Milošević” (10 akcija) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (148 akcija). Takođe, posjeduje obveznice i akcije kojima nije objavljena vrijednost.

Njihova djeca imaju oročene štedne naloge sa 15.132, odnosno 23.341 eura.

Branislav Nenezić je prethodne godine kao predsjednik Skupštine opštine Bar prihodovao 16.610 eura (plata varirala od 1.359 do 1.456 eura), dok je kao poslanik primio 4.683 eura (od 394 do 418 eura) razlike zarade. Posjeduje tri automobila stečena kupovinom – “seat ibicu” iz 2002, “kiu sorento” iz 2004. i “audi a5” iz 2009. godine, kao i 11.000 eura gotovog novca. Otplaćuje gotovinski kredit od 18.000 eura.

Njegova supruga Jovana je kao PR menadžer Turističke organizacije Bar lani prihodovala 13.333 eura, a plata joj je varirala od 515 do 1.859 eura. Posjeduje stan od 56 kvadrata koji je kupila, kao i 7.000 eura gotovog novca, a otplaćuje stambeni kredit od 80.000 eura sa ratom od 487 eura, a od koga je preostalo 79.493 eura.

Nikola Zirojević je kao poslanik lani zaradio 19.897 eura (plata varirala od 1.608 do 1.931 eura), a kao odbornik 2.400 eura (200 eura mjesečno). Od rentiranja je tokom prethodne godine prihodovao 1.872 eura (156 eura mjesečno). Posjeduje dva motorna vozila – “audi a6 2.7” iz 2007. i “audi a6 3.0” iz 2012. godIne koje je stekao kupovinom. U kartonu je prijavio i dva poslovna prostora stečena pravnim propisom sa 625 odsto vlasničkog udjela, te nekoliko šuma i pašnjaka od kojih mu je pripalo po 4.17 odsto, a koje je naslijedio. Na više tekućih računa ima 12.675 eura, a posjeduje i obveznice kojima nije objavljena vrijednost, a otplaćuje dva kredita – strambeni sa učešćem klijenta i gotovinski.

Njegova supruga Nevena Veličkovska Zirojević je kao saradnik u izbornoj komisiji u Sjevernoj Makedoniji zaradila 5.241 euro, a kao savjetnik u Opštini Kumanovo 3.997 euro mjesečnog paušala. Takođe, imala je 834 eura primanja u DOO, kao i 1.800 kao asistent ambasadora Sjeverne Makedonije u Podgorici. Otplaćuje potrošački kredit od 600.000 makedonskih denara (9.751 euro).

Predsjednik kluba poslanika SNP – CIVIS Bogdan Božović prošle godine je primao poslaničku platu od 1594 do 1707 eura. Po osnovu varijabile za članstvo u kolegijumu predsjednika Skupštine Crne Gore prihodovao je dodatnih 2.058 eura. Božović nema prijavljene pokretne ili nepokretne imovine.

Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović je od poslaničke plate prošle godine deset mjeseci zarađivala 1.660 i poslednja dva mjeseca 1.770 eura. Otplaćuje potrošački kredit od 8.000 eura, a ASK- u je prijavila vozilo “reno modus” iz 2006. godine.

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić je primala poslaničku platu od 1.608 do 1.715 eura, a kao odbornica u Skupštini Glavnog grada prošle godine je zaradila 2.750 eura. Vlasnica je stana od 50 i garaže od 15 kvadrata, koji je stekla kupovinom. Vozi “pežo 308”, 2019. godište. Ima štedni ulog oročen od 1.029 eura, a na tekućem računu 2.264 eura.

Poslanik Albanskog foruma (AF) i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj primao je platu 2.640 eura, a kao odbornik u SO Tuzi 250 eura, odnosno 3.000 godišnje. Vlasnik je kuće od 126 kvadrata, livade od 7.430, njive od 4.180 koje je stekao nasledstvom, a po ugovoru o poklonu je sa 50 odsto udjela postao vlasnik dodatnih kvadrata livada i pašnjaka. Vozi “audi” iz 2007. godine i otplaćuje potrošački kredit, za koji mu je preostalo da otplati još 12.865 eura.

Poslanik Artan Čobi iz kluba Albanskog foruma je mjesečno primao od 1.608 do 1.722 eura, i varijabilu, a u poslednja četiri mjeseca u ukupnom iznosu 1.900 eura. Na tekućem računu ima 8.467 eura. Na svoje ime nema prijavljene pokretne ni nepokretne imovine, dok je na ime supruge Mirlinde prijavljeno vozilo “tojota”, 2008. godište.

Poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović je primao poslaničku platu od 2.128 do 2.250 eura, a kao odbornik u TO Tivat mjesečno 270 eura, odnosno 3.240 godišnje. Za članstvo u izvršnom Odboru Hrvatskog nacionalnog vijeća godišnje je prihodovao 2.700 eura, a kao predsjednik HGI – 3.000 eura. Prijavio je “škodu oktaviju”, 2015. godište.

Poslanik Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka je prošle godine mjesečno primao 2.056 eura, a kao odbornik u SO Ulcinj 270 eura, odnosno 3.240 godišnje. Kao predsjednik partije je imao godišnji prihod 3.600 eura. Ima akcije u HTP Ulcinjska rivijera i Otrantkomercu AD i otplaćuje kredit od 70.000 eura. Prijavio je oružje – pušku kalibar 12.

Jevrosima Pejović iz Posebnog kluba poslanika je mjesečno primala od 2.140 do 2.262 eura, a kao poslanica u Skupštini Glavnog grada ukupno 3.000 eura. Prijavila je i da je od naknade za članstvo u Socijalnom savjetu Crne Gore prihodovala 250 eura, a od slobodne profesije 150 eura. Vlasnica je garsonjere od 35 kvadrata. Otplaćuje stambeni kredit od 44.100 eura, i dva gotovinska kredita od 2.800 i gotovinski od 7.000 eura. Vozi “pežo” iz 2005. godine.

Poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur je lani primala poslaničku platu 2.100 eura. Od samostalne djelatnosti – rente, dodatno je zaradila 2.400 eura. Gotovog novca ima 3.000 eura i otplaćuje stambeni kredit, za koji je preostalo da otplati još 6.350 eura. Ima akcije u ZIF HLT fond, Port of Adria Bar, Luci Bar i TP Izbor AD Bar.

Njen suprug Josip je vlasnik kuće od 120+60 kvadrata.

Poslanica vozi “citroen aircross”, a suprug “tojota rav 4”.

Poslanik Posebnog kluba Vladimir Dobričanin je mjesečno iz Skupštine primao 323 eura, odnosno 3.879 na godišnjem nivou. Od redovnog posla u Kliničkom centru osnovna mjesečna plata je bila 2.228 eura, od dopunskog rada u privatnoj zdravstvenoj ustanovi ukupno 27.500 eura, nadoknada sa Medicinskog fakulteta UCG za edukaciju – 5.305 eura, kao konrespondent doktor u Peace Corps USA – 2.790, od nadokande za edukaciju u privrednom društvu – 5.835 eura, za konzilijum DZ Herceg Novi – ukupno 450 eura, pregleda po pozivu i za edukaciju – 400 eura, od izdavanja stana – 2.423 eura. Vlasnik je dva stana od 131 i 29, i garaže od 12 kvadrata. Prijavio je 10.000 eura gotovine. Na tekućem računu ima 5.700 eura. Otplaćuje stambeni kredit od 46.000 eura, gotovinski od 15.000 i potrošački od 28.000 eura. Ima dva vozila – “tojota rav”, iz 2009 i 2019.godine.

Supruga Sanja je kao profesorica na Univerzitetu u Kosovskoj Mitrovici mjesečno primala 2.500 eura.

Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je od poslaničke plate zaradio 5.181 eura, a kao odbornik u SO Ulcinj – 3.239 eura. Od redovnog posla i preko ugovora o djelu na Univerzitetu u Tirani prihodovao je oko 20.000 eura. Od članstva u komisijama prihodovao je 1.610 eura, a kao konsultant – 8.400 eura. Gotovog novca ima 19.500 eura. Prijavio je kriptovalute algorand, bitkoin i Ethereum (ETH). Otplaćuje kredit od 9.742 eura.

Supruga Arta je kao samostalna savjetnica u Opštini Ulcinj godišnje zaradila 9.000 eura, a od rente 4.500 eura. Vlasnica je vikendice od 35 kvadrata. Poslanik vozi “wolswagen”, a supruga “mercedes benz B”.

Saobraćajna nesreća u Zatonu: Poginula jedna osoba

0

Do nesreće je došlo na dionici puta gdje se vrši rekonstrukcija

Do nesreće je došlo oko deset časova u mjestu Zaton na dionici puta gdje se vrši rekonstrukcija.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Bijelom Polju je saopšteno da je do nesreće došlo, kada je vozilo marke „VW Golf II“ kojim je upravljao M.V. iz Bijelog Polja, iz za sada neutvrđenih okolnosti, skrenulo sa svoje kolovozne trake i udarilo u specijalno teretno vozilo marke „Mercedes benz – Actros“, kojim je iz suprotnog smjera upravljao S.V. iz Bijelog Polja.

„Preminulo lice je transportovano u Klinički centar Podgorica i naredbom je određeno vještačenje od strane vještaka za sudsku medicinu radi obdukcije“, saopšteno je iz ODT-a.

Uviđaj je obavila tužiteljka ODT Bijelo Polje Jelena Vučetić, uz učešće vještaka saobraćajne struke Milenka Čabarkape i ovlašćenih policijskih službenika Uprave Policije OB Bijelo Polje.

Fico: Idem u Moskvu i tačka, prijetnje Zelenskog neprihatljive

0

Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da će otići Moskvu na Dan pobjede.

On je ocijenio prijetnje Volodimira Zelenskog neprihvatljivim.

“To je nečuveno. Mislim da je smiješno. Odbacujem takve prijetnje. Idem na proslavu 80. godišnjice pobjede u Moskvi i tačka”, poručio je Fico na konferenciji za novinare.

Prema njegovim riječima, Zelenski griješi da strane delegacije neće doći u Moskvu.

Obezbjeđivanje učesnika (proslave) je, kako kaže, odgovornost Rusije.

Slovački premijer je istakao da u Moskvu odlazi kako bi izrazio poštovanje ruskom narodu kojem, smatra on, pripadaju najveće zasluge za pobjedu nad fašizmom.

Budvane jutros šokirao prizor: Glavnom ulicom protrčao čovjek potpuno nag

0

Budvani i njihovi gosti jutros su bili šokirani lascivnim prizorom – glavnom ulicom protrčao je čovjek potpuno nag.

Mrežama od jutros kruži video snimak sa eksplicitnim detaljima, a organi reda nijesu se još uvijek oglasili.

Sličan slučaj dogodio se prije nekoliko godina u Podgorici kada je nag muškarac snimljen kako trči bulevarom od Podgorice ka Zeti.

  (Foto: printscreen/video)

U centru Podgorice je, takođe, prije par godina naga žena prošetala ulicama, a sličan slučaj je zabilježen i u Igalu.

Regionalni mediji su u skorijem periodu od par godina zabilježili gole ljude, uglavnom muškog pola, u Beogradu, Vršcu, Subotici, Splitu, koji su trčali, šetali gradovima, vozili bicikl…

Građani su nagađali šta je u pitanju, od toga da se radi o mentalno nestabilnim osobama, do različitih teorija zavjere.

Berane: Kupili autobusku stanicu od privatnika da bi je nudili privatnicima

0

Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju. U početku će funkcionisati kao uslužna stanica, kako bi se prevoznici i putnici sklonili sa ulice improvizovanog stajališta.

„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije, a što se tiče odluke kako će autobuska stanica dalje funkcionisati, njih ćemo donijeti sada početkom maja“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac.

Autobuska stanica BeraneAutobuska stanica Berane (Foto: rtcg.me)

Na stolu su dvije opcije, javno-privatno partnerstvo ili davanje u zakup.

To je, navodi Lutovac, sugerisano tokom razgovora sa predstavnicima državnih institucija.

„Trenutno smo u pregovorima sa dva zainteresovana pravna lica. Vidjećemo šta će nam se više isplatiti. Da li da je damo u zakup ili da uđemo u javno-privatno partnerstvo“, istakao je Lutovac.

I bliži su odluci da se uđe u javno-privatno partnerstvo.

„Dati nekom ko odlično zna da radi taj posao i ko se već dokazao u tom poslu da radi opština, naravno da ubira prihode od toga“, rekao je gradonačenik Berana.

Od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom, odustalo se. Ne zbog toga što ne bi bilo isplativo i održivo, već zbog straha, kako kaže čelnik grada, od partijskog zapošljavanja.

Dok se čeka tačan datum za otvaranje i odluka o poslovanju autobuske stanice, bezbjednost objekta ispituje posebno formirana komisija.

„I nastrašnice i samog objekta unutra. Kako bi mogli da otvorimo kapije, da u autobusi počnemo polako da ulaze, da to bude jedna uvertira pred zvaničnim otvaranjem autobuske stanice“, rekao je Lutovac.

Autobusku stanicu autoprevoznog preduzeća u stečaju, Simon Vojaž, opština je kupila krajem marta za nešto više od 970.000 eura.

Mandić: Znam da Vučić ne bi prekinuo posjetu SAD bez ozbiljnog zdravstvenog razloga

0

„Prije nepunih 5 godina hitno sam hospitalizovan i operisan na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu i nikada ne mogu da zaboravim bratski i ljudski odnos predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića koji me među prvima posjetio“, poručuje predsjednik Skupštine Andrija Mandić na mreži Iks.

Posao kojim se bavimo, ističe on, uzima veliki danak kada je u pitanju ono najvažnije – čovjekovo zdravlje.

„I znam da prvi čovjek Srbije ne bi prekinuo izuzetno važnu diplomatsku misiju kakva je posjeta SAD-u bez ozbiljnog zdravstvenog razloga“, ocjenjuje Mandić.

Dodaje da Vučiću želi brz oporavak, dobro zdravlje i skori povratak redovnim obavezama.

Hapšenja u Pljevljima: Vozili pod dejstvom kokaina, jedan odbio testiranje

0

Pljevaljska lišila je slobode tri vozača.

„V.Đ. (26) iz Srbije, koji je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina, M.I. (29) iz Tivta kod kojeg je testiranjem utvrđeno prisustvo benzodijazepina i L.J. (35) iz Srbije koji je odbio testiranje na psihoaktivne supstance.

V.Đ. je kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 900 eura, dok su, dodaju, M.I. i L.J. privedeni sudiji za prekršaje.

Na današnji dan prije 45 godina umro Josip Broz Tito

0

Na današnji dan prije 45 godina umro je Josip Broz Tito, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, maršal i vrhovni komandant oružanih snaga, koji je upravljao Jugoslavijom 35 godina.

Od Titove smrti prošlo je 45 godina, ali mnogi građani bivše SFRJ i dalje obilaze njegov grob u Kući cvijeća na Dedinju, u Beogradu, gdje je prije deset godina sahranjena i njegova supruga Jovanka.

Datum Titove smrti poklapa se sa početkom ekonomske krize u SFRJ. Tito se razbolio u 88. godini, ali ga to nije spriječilo da učestvuje na Samitu nesvrstanih u Havani 1979. godine. Novu 1980. godinu dočekao je u Karađorđevu, ali nije mogao da stoji, pa je čestitku narodima Jugoslavije izgovorio sjedeći. Tri dana kasnije smješten je u Klinički centar u Ljubljani zbog začepljenja butne i potkoljenične arterije, a 20. januara amputirana mu je lijeva noga, dok su mu tokom februara otkazali bubrezi, a zatim su se javili problemi sa srcem i plućima.

Umro je 4. maja 1980. u 15.05 sati. U 18.50 svi TV ekrani zacrnjeni su na 30 sekundi, a onda je spiker Miodrag Zdravković suznih očiju izgovorio: “Umro je drug Tito”.

Sahrani Josipa Broza Tita u Beogradu prisustvovalo je više od 200 istaknutih ličnosti iz cijelog svijeta, uključujući i predsjednika SSSR-a Leonida Brežnjeva, kancelara tadašnje zapadne Njemačke Helmuta Šmita, čelnika DDR-a Eriha Honekera i britansku premijerku Margaret Tačer.

Tito je sahranjen uz taktove Internacionale i jugoslovenske himne, a u gradovima i lukama širom države odjekivale su sirene.

Deset godina kasnije bivša Jugoslavija bila je poprište građanskih ratova, nakon secesija bivših jugoslovenskih republika, prvo Slovenije, a zatim Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Josip Broz Tito rođen je u Kumrovcu, u Zagorju, u mješovitoj hrvatsko-slovenačkoj porodici maja 1892. godine. Tokom njegovog života kao datum rođenja obilježavan je 25. maj, i to kao “Dan mladosti”.

Kao austrougarski vojni obveznik učestvovao je u Prvom svjetskom ratu, s činom kaplara, između ostalog i na srpskom frontu. Ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu, 1915. godine, pa je izvjesno vrijeme proveo kao zarobljenik u Rusiji. U njegovim zvaničnim biografijama, u poslijeratnom periodu, navođeno je da je potom učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.

U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem oktobra 1920. godine, kada postaje član Komunističke partije. Godine 1937. postao je generalni sekretar KPJ, poslije smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića, prethodnog lidera te partije. Radio je i školovao se 1936. i 1937. godine u Kominterni u Moskvi.

Bilo je to vrijeme najoštrijih čistki unutar sovjetske nomenklature i komunističke internacionale, kada je likvidiran znatan broj i jugoslovenskih komunističkih prvaka.

Kao lider KPJ predvodio je u Drugom svjetskom ratu partizanski pokret, a iz rata je izašao kao legendarni vođa.

Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju, tokom i nakon rata, u kojoj su, između ostalog, u sprovođenju revolucionarne “pravde” nestale i desetine hiljada nekomunista pod obrazloženjem “borbe protiv saradnika okupatora”, posebno na Golom otoku.

Godine 1948. odbacio je Rezoluciju Informbiroa komunističkih partija i odolijevao snažnom Staljinovom pritisku, nakon čega je godinama vješto balansirao između istočnog i zapadnog bloka, izborivši sasvim osobenu poziciju Jugoslavije kao čelnice Pokreta nesvrstanih.

Njegova uloga u Pokretu nesvrstanih, u poznijoj fazi, posebno je upamćena po dosljednom nastojanju da se nesvrstani zadrže po strani od uticaja pojedinih problokovski opredijeljenih članica.

U unutrašnjoj politici ostavio je uređenje koje se na kraju pokazalo kao neodrživo za funkcionisanje SFRJ, poput Ustava iz 1974. godine, koji je praktično razvlastio državu na račun republika.

Tivat: Tuča u lokalu, državljanin Srbije uhapšen zbog pokušaja ubistva

0

Državljanin Srbije uhapšen je zbog pokušaja ubistva u Tivtu, saopšteno je iz Uprave policije. Policiji je prijavljena tuča između više osoba u jednom ugostiteljskom objektu poslije ponoći.

„U međuvremenu je utvrđeno da su se ova lica udaljila sa lica mjesta te su nakon kraće potrage u ulici Palih boraca, zatečena dva lica u međusobnom fizičkom kontaktu kojom prilikom je jedno lice odbacilo od sebe nož“, kaže se u saopštenju.

Lica su identifikovana kao D.Đ.(49) iz Tivta i R.Š.(42) iz Novog Pazara, državljanin Republike Srbije kojima je ukazana ljekarska pomoć, nakon čega je D.Đ. transportovan u Klinički centar u Kotoru gdje je i zadržan.

„Sa događajem je upoznat dežurni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem su nalogu preduzete dalje policijsko-tužilačke mjere i radnje, a prikupljena su i obavještenja od više lica koja su ukazala na to da je tuča između ova dva lica započela u ugostiteljskom objektu a nastavljena je van istog“, navodi se u saopštenju.

Dodaju da je nakon niza preduzetih mjera i radnji, po nalogu Višeg državnog tužilaštva R.Š. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju na štetu D.Đ.

On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.

Denveru majstorica protiv Klipersa, na redu najbolja ekipa lige

0

Denver je slavio u sedmoj utakmici na svom parketu protiv Klipersa – 120:101, za plaaman u polufinale Zapadne konferencije NBA

Košarkaši Denvera plasirali su se večeras u drugu rundu plej-ofa Američke profesionalne košarkaške lige (NBA), pošto su u odlučujućem, sedmom meču na svom terenu pobijedili Los Anđeles Kliperse 120:101.

Denver je plasman u drugu rundu obezbijedio ukupnim rezultatom 4:3 u pobjedama.

Najefikasniji kod Denvera bili su Aron Gordon sa 22 i Kristijan Braun sa 21 poenom, a srpski reprezentativac Nikola Jokić zabilježio je 16 poena, 10 skokova i osam asistencija.

Dvocifreni kod Denvera bili su i Džamal Marej i Rasel Vestbruk sa po 16 i Majkl Porter sa 15 poena.

Kod Klipersa bolji od ostalih bio je Kavaj Lenard sa 22 poena, a kapiten reprezentacije Srbije Bogdan Bogdanović za 18 minuta na parketu je zabiljelžo 12 poena, tri skoka i jednu asistenciju.

Kod Klipersa se istakao i hrvatski internacionalac Ivica Zubac sa 10 poena i 14 skokova.

U drugoj rundi plej-ofa Denver će igrati protiv Oklahome, a prednost domaćeg terena u toj seriji imaće Oklahoma, koja je u prvoj rundi eliminisala Memfis rezultatom 4:0.