Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu razmatraće 16. maja informacije o postupanju policije u slučajevima dvije tragedije na Cetinju.
Predsjednik tog radnog tijela Miodrag Laković zatražio je od službi bezbjednosti informacije o postupanju u slučajevima tragedija koje su se dogodile na Cetinju u januaru ove godine i avgustu 2022, u kojima je stradalo više od 20 osoba.
– Nakon usaglašavanja termina sa čelnicima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije zakazana je sjednica skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu za 16. maj – napisao je Laković na mreži X.
On je kazao da će za dnevni red predložiti informacije o aktivnostima koje je Uprava policije preduzela povodom tragičnog događaja koji se desio na Cetinju 1. januara, kao i aktivnostima povodom tragedije u naselju Medovina, 12. avgusta 2022. godine.
Članovi Odbora trebalo bi da razmatraju i Informaciju o postupoku vršenja provjera za utvrđivanje (ne)postojanja bezbjednosnih smetnji u obavljanju bezbjednosnih poslova, kao i utvrđivanje disciplinske odgovornosti i pokretanju postupaka sa tim u vezi.
Laković je rekao da će za dnevni red sjednice Odbora predložiti Informaciju o postupku zapošljavanja pripadnika policije i MUP-a.
Zarade za april uvećane od 192 pa do čak 700 eura primila su 24 poslanika u crnogorskom parlamentu, kojima su očigledno dva mjeseca zaredom isplaćene varijabile.
Naime, „Dan“ je ranije objavio da su plate dijela poslanika i za mart bile uvećane i do 530 eura, a iz Skupštine su tada objasnili da se radi o varijabilama na koje je pravo stekao dio poslanika „za izuzetan doprinos u radu u crnogorskom parlamentu“.
Podaci za april pokazuju da je plate veće od 2.000 eura primilo 28 poslanika, od kojih su 24 dobili uvećane zarade u poređenju sa januarom, odnosno kojima su dva mjeseca zaredom očigledno isplaćene varijabile. Neto zarade veće od 2.000 primili su: Andrija Mandić (2.860 eura, što je 525 eura više nego u januaru, kada je primio 2.335 eura), Zoja Lalović Bojanić (2.001 euro), Nikola Camaj (2.690, što je povećanje za 525 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 2.165 eura), Velimir Đoković (2.046 eura, koliko je primio i u januaru), Dejan Đurović (2.541 euro, što je više za 525 eura nego u januaru, kada mu je plata bila 2.016 eura), Radinka Ćinćur (2.182 eura), Branka Marković (2.046 eura), Mirsad Nurković (2.565 eura, što je povećanje za 525 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 2.040 eura), Mehmed Zenka (2.076 eura), Jelenka Andrić (2.125 eura, što je povećanje za 350 eura u odnosu na januar, kada je primila 1.775 eura), Boris Bogdanović (2.357 eura, što je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.831 euro), Dragan Bojović (2.114 eura, što je povećanje za preko 360 eura u odnosu na januar, kada mu je plata bila 1.752 eura), Vladislav Bojović (2.182 eure, što je povećanje od 192 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.990 eura), Bogdan Božović (2.232 eura, što je povećanje od 525 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćeno 1.707 eura), Vasilije Čarapić (2.270 eura, što je porast od 525 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćeno 1.745 eura), Artan Čobi (2.248 eura, što je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.722 eura), Milan Knežević (2.368 eura, što je povećanje od 537 eura u poređenju sa januarom, kada mu je isplaćen 1.831 euro), Miloš Konatar (2.357 eura, što je za 526 eura više nego u januaru, kada je primio 1.831 euro), Boris Mugoša (2.611 eura, što je povećanje od 701 euro u odnosu na januar, kada je primio 1.910 eura), Jelena Nedović (2.102 eura, što je 350 eura više nego u januaru, kada je primila 1.752 eura), Andrija Nikolić (2.346 eura, što je 537 eura više nego u januaru, kada je primio 1.809 eura), Boris Pejović (2.291 euro, što je 515 eura više nego u januaru, kada je primio 1.776 eura), Jevrosima Pejović (2.312 eura, što je za 526 eura više nego u januaru, kada je primila 1.786 eura), Dražen Petrić (2.057 eura, što je 358 eura više nego u januaru, kada mu je plata bila 1.699 eura), Zdenka Popović (2.338 eura, što je za 525 eura više nego u januaru, kada joj je isplaćeno 1.813 eura), Amer Smailović (2.278 eura, što je povećanje od 526 eura u poređenju sa januarom, kada je primio 1.752 eura), Duško Stijepović (2.095 eura, odnosno 350 eura više nego u januaru, kada mu je plata bila 1.745 eura) i Adrijan Vuksanović (2.300 eura, odnosno 525 eura više nego u januaru, kada mu je neto plata bila 1.775 eura).
Plate ostalih poslanika koje nijesu uvećavane iznose: Dritan Abazović (1.820), Admir Adrović (1.797), Filip Adžić (1.714), Mihailo Anđušić (1.797), Ilir Čapuni (1.729), Jasmin Ćorović (1.786), Edina Dešić (1.809), Abaz Dizdarević (1.925), Darko Dragović (1.820), Drita Lola (1.737), Jevto Eraković (1.895), Seid Hadžić (1.707), Oskar Huter (1.925), Nikola Janović (1.745), Tonći Janović (1.763), Slađana Kaluđerović (1.786), Jelena Kljajević (1.737), Nađa Laković (1.786), Momčilo Leković (1.763), Dane Marković (1.820), Sonja Milatović (1.707), Ana Novaković Đurović (1.843), Vaso Obradović (1.925), Bojana Pićan (1.692), Miloš Pižurica (1.895), Nikola Rakočević (1.786), Milica Rondović (1.971), Armen Šehović (1.940), Gordan Stojović (1.831), Kenana Harbić Strujić (1.797), Jovan Subotić (1.775), Anđela Vojinović (1.722), Maja Vučelić (1.722), Dragana Vučević (1.797), Jovan Jole Vučurović (1.745), Aleksandra Vuković Kuč (1.809), Milan Zečević (1.880), Nikola Zirojević (1.729), Danijel Živković (1.775).
Varijabile za „značajan doprinos“
Martovska plata 24 poslanika uvećana je od 192 pa do 537 eura po osnovu varijabilnog dijela zarade, a zbog „značajnog doprinosa u aktivnostima radnih tijela i na sjednicama Skupštine i dodatnog angažovanja“. To se moglo zaključiti iz odgovora koji su nam tada dostavljeni iz Odjeljenja za odnose sa javnošću Skupštine Crne Gore.
– Shodno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, zarada se sastoji od osnovne zarade, posebnog dijela zarade, dodataka na osnovnu zaradu i varijabilnog dijela zarade. Shodno članu 3 Odluke o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine Crne Gore (Službeni list Crne Gore, br. 87/17), poslanik može ostvariti varijabilni dio zarade zbog značajnog doprinosa u aktivnostima radnih tijela i na sjednicama Skupštine i dodatnog angažovanja. U skladu sa članom 5 navedene odluke, varijabilni dio zarade za pojedini mjesec ne može biti veći od 80 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa državne uprave nadležnog za poslove statistike. Poslanici čije su zarade predmet interesovanja ostvarili su u martu varijabilni dio zarade shodno navedenoj odluci, a zbog dodatnog angažovanja u radu Kolegijuma predsjednika Skupštine Crne Gore, odnosno predsjedavanja sjednicama radnih tijela parlamenta – odgovorili su tada „Danu“ iz Skupštine.
Službenici granične policije su na graničnom prelazu Šćepan Polje, prilikom pokušaja ulaska u Crnu Goru, kontrolisali i lišili slobode A.T. (31) iz Sarajeva, državljanina Bosne i Hercegovine koji se potražuje po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Visbaden, Savezna Republika Njemačka.
„Međunarodna potjernica je raspisana 24.4.2025. godine po nalogu lokalnog suda u Hajdelbergu, radi obezbjeđenja prisustva ovog lica u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je u Njemačkoj izvršio 23 krivična djela silovanje na štetu jedne ženske osobe, u svim slučajevima u sticaju sa tjelesnim povredama“, kaže se u saopštenju.
Crnogorska policija je lice A.T. privela sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici, koji mu je odredio ekstradicioni pritvor.
Slijedi dalja komunikacija po ovom predmetu između NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Visbaden radi izručenja ovog lica.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je još sedam krivičnih prijava Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da su lica M.K., R.K., C.T, Y.G., M.Y., Z.K. i V.K. dostavila lažne i neistinite obrazovne isprave za koje su u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave, nadležne ustanove utvrdile da nisu vjerodostojne javne isprave.
Kako je saopšteno, na osnovu toga, osnovano se sumnja da su lica M.K., R.K., C.T., Y.G., M.Y., Z.K. i V.K. izvršila krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
– Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema – saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da sam njegov boravak u Moskvi šalje snažnu poruku da je Rusija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i razume šta se dešava u Republici Srpskoj, što su najbolje pokazali na sednici Saveta bezbednosti UN.
„Putujem u Moskvu, na Dan pobede nad fašizmom. Želimo da predstavljamo Republiku Srpsku. Tamo će biti predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i srpski član i predsedavajuća BiH Željka Cvijanović, koja stiže iz Njujorka. Mi ćemo tamo biti vidljivi“, rekao je Dodik za RTRS.
Dodao je da to smatra malim znakom pažnje, u odavanju počasti značaju ukupnog ruskog stradanja u Drugom svetskom ratu.
„Ponosan sam što imam tamo, što imam poziv, tamo ne možete doći kao običan šetač, dobija se poziv iz Kabineta predsednika Rusije Vladimira Putina da biste došli. Zamislite niko nije pozvan iz opozicije Srpske. Rusi imaju staru diplomatiju i dobro znaju ko je ko. Drago mi je što sam tamo i što ću imati priliku da učestvujem na zajedničkim sastancima na kojima će biti značajan broj svetskih lidera. Verujem i znam da će tamo biti predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednik Kine Si Đinping, predsednik Kube, Južne Amerike…“, kazao je Dodik.
Predsednik Republike Srpske je izrazio zahvalnost predsedniku Rusije, koji, kako on dodaje, sve više pokazuje da je van vremenska politička figura, državnik, koji je osetio da se dalje urušava snaga Rusije, od morbidnog Zapada, koji je imao za cilj da ovlada, prirodnim bogastvima Rusije, što je on i prekinuo.
„Podržavam sve ciljeve koje je Rusija, na čelu sa njenim predsednikom postavila“,poručio je Dodik.
Nakon ozbiljnih pritisaka naših medjunarodnih partnera Novović i Šuković su se obavezali da do 21 juna uhapse neku MNOGO krupnu zverku.
Pominju se Kaluđerović ili Milović za koje stranci smatraju da se kriju u Crnoj Gori, jer Gvozdenovića i Đukanovića NEĆE hapsiti dok ne obezbjede svedoka saradnika. Medjunarodni partneri su im sugerisali da uhapse nekog od sudija za koje postoje dokazi o korupciji, jer su to detektovali kao najveći problem ili pak nekog od pripadnika aktuelne vlasti.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poletio je avionom za Moskvu gdje će prisustvovati Paradi pobjede na Crvenom trgu, objavio je Sputnjik.
Kremlj je u utorak najavio da će se predsjednik Srbije u petak 9. maja sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Prije polaska za Moskvu Vučić se u srijedu ujutro sastao s ruskim ambasadorom u Srbiji Aleksandrom Bocan Harčenkom.
Mediji u Srbiji su proteklih dana spekulisali da su Letonija i Litvanija zabranile prelet srpskom predsjedniku do Moskve, pa nije poznato kojim vazdušnim koridorom je Vučić krenuo za rusku prijestonicu, piše Sputnjik.
Rusija 9. maja obilježava 80 godina od pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu paradom na Crvenom trgu u Moskvi i nizom drugih manifestacija.
Predsednički kandidat Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) Đorđe Simion potvrdio je danas da će, ukoliko pobedi na izborima, nominovati Kalina Đorđeskua za premijera, naglašavajući da postoje različite opcije za budući politički put, uključujući mogućnost održavanja prevremenih izbora.
Na pitanje u intervjuu za Digi24 TV da li planira, ako bude izabran za predsednika, da imenuje Đorđeskua za premijera, Simion je rekao da je to obećanje koje je dao rumunskom narodu, prenosi Ađerpres.
„Postoji nekoliko mogućnosti, ovo je jedna od njih“, rekao je Simion i dodao da je imao brojne razgovore sa Đorđeskuom, ali da moraju da se pređu određene „prepreke“, odnosno da mora da se sačeka 18. maj jer, kako je rekao, „ne smemo prodati kožu medveda pre nego što ga ulovimo“.
Simion je istakao da je još pre dva dana govorio kako trenutna parlamentarna većina neće opstati u svom sadašnjem sastavu i da će se koalicija „raspasti“ ukoliko rumunski narod ne izabere svog kandidata u drugom krugu izbora.
„I evo nas, dva dana kasnije, i bio sam u pravu. Zapravo, u pravu sam bio već u decembru, kada nisam smatrao da treba ponovo imenovati Marsela Čolakua za premijera. I plašim se da se njega još nismo oslobodili“, rekao je Simion.
Govoreći o mogućnosti da Đorđesku možda ne obezbedi parlamentarnu većinu, Simion je podsetio na odredbu u rumunskom Ustavu.
„Ustav navodi da predsednik može da nominuje jednu osobu, a zatim drugu. Od trenutka prve nominacije, postoji period od 60 dana, nakon čega predsednik može da raspusti parlament“, rekao je on.
Prema njegovim rečima, različite opcije su na stolu, a prevremeni izbori nisu isključeni.
„Rumuni moraju da prihvate ovu opciju. Verovatno ću insistirati na prevremenim izborima sa Kalinom Đorđeskuom“, objasnio je Simion.
Rumunski premijer Marsel Čolaku podneo je u ponedeljak ostavku na tu funkciju nakon što kandidat vladajuće koalicije nije uspeo u nedelju da se plasira u drugi krug predsedničkih izbora.
Opozicioni ultradesničar Simion i gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan boriće se 18. maja u drugom krugu izbora za novog predsednika Rumunije, javili su rumunski mediji, pozivajući se na podatke Centralne izborne komisije.
Nakon prilično tesnog prebrojavanja, Simion je osvojio 40,94 odsto glasova, a Nikušor Dan 20,99 odsto glasova, dok je kandidat vladajuće koalicije Krin Antonesku dobio 20,07 odsto glasova.
U Rumuniji su održani ponovljeni izbori nakon što je prvi krug izbora za predsednika u novembru, u kojem je pobedio Đorđesku, poništen zbog navodnog ruskog mešanja u korist Đorđeskua.
Policija je u Baru lišila slobode više osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola i narkotika.
„Službenici policije u Baru su u okviru lokalnih akcija Alkohol i PAS lišili slobode vozače R.F (26) iz Azerbejdžana, M.C. (24) iz Turske i A.D. (21) iz Rusije zbog upravljanja vozilom pod dejstvom opojne droge marihuana“, navodi se u objavi Uprave policije na mreži X.
Takođe, slobode su lišeni V.L. (42) iz Bara i M.R. (33) iz Podgorice zbog odbijanja testiranja na psihoaktivne supstance.
„Lišen je slobode i N.S. (38) iz Bara zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,86 g/kg. Lica su privedena sudiji za prekršaje u Baru u zakonskom roku“, navodi se u objavi.
Službenici @PolicijaCG u #BR su u okviru lokalnih akcija Alkohol i PAS lišili slobode vozače R.F(26) iz 🇦🇿, M.C.(24) iz 🇹🇷 i A.D.(21) iz 🇷🇸zbog upravljanja🚗pod dejstvom opojne droge marihuana. V.L.(42) iz #BR i M.R.(33) iz #PG su lišeni slobode zbog odbijanja testiranja na PAS.
— Uprava policije Crne Gore (@PolicijaCG) May 7, 2025
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane su, preduzimajući planske pojačane aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije i sprečavanja nedozvoljene trgovine akciznim robama, procesuirali jedno lice u čijim maloprodajnim objektima je pronađena određena količina duvanskih proizvoda – cigareta.
„Naime, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane su izvršili kontrolu dva maloprodajna objekta – kioska u vlasništvu Ž.D. (60) iz Berana, višestrukog povratnika u vršenju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala“, kaže se u saopštenju.
(Foto: UP)
Tom prilikom je na pomenute dvije lokacije kontrolom pronađeno i privremeno oduzeto 23 šteke cigareta različitih proizvođača, bez akciznih markica i 60 kutija cigareta različitih proizvođača, kosovskih akciznih markica.
„Nakon sprovedene kriminalističke obrade, u koordinaciji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, policijski službenici su protiv Ž.D. podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina“, navodi se u saopštenju.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.