Parlamentu uputili nacrt izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta
Crnogorski državljani koji planiraju da se nastane u drugoj državi, oni koji se iz inostranstva vraćaju u Crnu Goru, kao i oni koji planiraju da duže od tri mjeseca budu van zemlje, morali bi to da prijave MUP-u
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) parlamentu je uputilo nacrt izmjena Zakona o registrima prebivališta i boravišta, a stav većine partija, vlasti i opozicije, o tom predlogu još je nepoznat. Neki kažu da tekst još nijesu vidjeli, dok će drugi odluku donijeti na stranačkim organima. Ponuđenim aktom predviđeno je brisanje iz registra prebivališta lica za koja postoje opravdane pretpostavke da ne borave u Crnoj Gori.
Albanski forum ističe da treba voditi računa da naši državljani koji su privremeno van Crne Gore ne izgube pravo glasa. Građanski pokret URA naglašava da zakon ne smije diskriminisati bilo koga i da mora važiti jednako za sve.
„Dosta naših ljudi živi privremeno vani, studira vani. Ima dosta ljudi koji ovdje imaju porijeklo i koji nikada nijesu raskinuli veze sa Crnom Gorom. Čak su i državljani. Da li oni treba da budu direktni učesnici ili ne, stvar je dogovora. Ali, kao predstavnik albanske manjine u Crnoj Gori, itekako sam zainteresovan da to pravo bude zagarantovano“, rekao je poslanik Albanskog foruma, Nikola Camaj.
Iz opozicije poručuju da podržavaju sve što će unaprijediti izborni sistem i poboljšati provjere biračkog spiska.
Poslanik URA Miloš Konatar kaže da je neophodno stvoriti fer izborne uslove kako rezultati izbora ne bi bili dovođeni u pitanje.
„Vidjećemo, jedno je namjera Vlade. Često smo imali dobre namjere Vlade, a da realizacija, odnosno predlog zakona, ne bude tako dobar“, rekao je Konatar.
On napominje da zakonski tekst ne smije nikoga diskriminisati.
„To mora biti fer, pošteno i mora važiti jednako za sve“, poručio je Konatar.
Iz Nove srpske demokratije i Pokreta Evropa sad nijesmo uspjeli da dobijemo mišljenje o ovom zakonskom rješenju. Iz Demokratske partije socijalista saopšteno je da još nijesu imali uvid u tekst, dok u Bošnjačkoj stranci čekaju sjednicu predsjedništva kako bi formirali stav.
Podsjetimo, Ministarstvo unutrašnjih poslova poslalo je Skupštini nacrt Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Tim aktom predviđeno je brisanje iz registra prebivališta lica za koja postoje opravdane pretpostavke da ne borave u Crnoj Gori.
Takođe, crnogorski državljani koji planiraju da se nastane u drugoj državi, oni koji se iz inostranstva vraćaju u Crnu Goru, kao i oni koji planiraju da duže od tri mjeseca budu van zemlje, morali bi to da prijave MUP-u.
U Crnoj Gori oblačno, i u svim djelovima zemlje popodne i tokom noći kiša. Temperatura do 24 stepena.
U sjevernim predjelima oblačno, popodne i tokom noći kiša, ponegdje i pljusak s grmljavinom. Vjetar uglavnom slab, promjenljiv, a temperatura do 20 stepeni.
Slično vrijeme i u centralnim i južnim oblastima. Oblačno, od sredine dana kiša, moguća i grmljavina. Više padavina tokom noći. Umjerenog vjetra biće i u ovim predjelima, a temperatura do 24 stepena.
More talasasto, a jugoistočni vjetar pojačan, na udare i jak. Temperatura oko 17 stepeni.
Prvi dan vikenda na jugu zemlje počeće s kišom, ponegdje i pljuskom ili grmljavinom, ali popodne razvedravanje. Već u nedjelju pretežno sunčano. Vjetar slab, a temperatura raste.
I u centralnim predjelima slično vrijeme u subotu. Kiša će obilježiti prvi dio dana, već od podne prestanak padavina. Suvo vrijeme nastaviće se nedjelju, kada će biti više sunčanim perioda. I u ovim oblastima slabi vjetar, a temperatura raste.
Vikend na sjeveru obilježiće oblačno vrijeme, ponegdje kiša, a od nedjelje duži sunčani periodi i toplije.
Iznad Apeninskog, Balkanskog i Pirinejskog poluostrva, Britanskih ostrva, na istoku i ponegdje u centralnim predjelima Evrope, sjutra povećana oblačnost, mjestimično kiša, lokalno pljuskovi i grmljavina. U otalim oblastima uglavnom suvo sa sunčanim periodima.
Najhladnije na sjeveru kontinenta, a najtoplije na jugu i istoku.
Najhladniji glavni gradovi Oslo i Helsinki sa 14 stepeni, a najtopliji Bukurešt sa 27.
Na Balkanskom poluostrvu sjutra suvo. Više sunčanih perioda biće na zapadu i sjeverozapadu Balkana, a u ostalim oblastima oblačno, mjestimično s kišom. Ponegdje će biti uslova za pljuskove s grmljavinom, I to uglavnom poslijepodne.
Da bi u Crnoj Gori trebalo da postoji nulta stopa tolerancije na lažne, odnosno kupljene diplome, poručuje jedan od podnosilaca skupštinske inicijative, poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević. Nada se da će, osim poslanika, i drugi javni funkcioneri dostaviti na uvid svoje potvrde o formalnom obrazovanju. Poslanik SD-a Boris Mogoša, koji je među prvima dao na uvid svoju diplomu, podvlači da nije riječ o populizmu, već da bi građani trebalo da imaju uvid u obrazovanje onih koji predstavljaju važne djelove sistema. U civilnom sektoru pozdravljaju inicijativu najvišeg zakonodavnog doma i poručuju da je i najmanji pomak u toj oblasti tračak nade da će se konačno doći do rješenja.
Podnosioci inicijative o objavi diploma nijesu imali namjeru da od Skupštine prave akademiju nauka, već da, kako pojašnjava jedan od njih, poslanik PES-a Uglješ Urošević, oni koji kreiraju javne politike pokažu odgovornost.
„Trebalo bi da imaju nesumnjivo čiste diplome, pa makar to bila diploma srednje škole ili diploma sa osnovnih studija. Ne moraju svi da imaju magistarske ili doktorske diplome. Ako je srednja škola – srednja škola, ali da se zna da je potpuno legalna i da nema nikakvih spornih momenata oko toga“, kaže Urošević.
Nada se da će, osim poslanika, i drugi na odgovornim pozicijama učiniti javnim svoje formalno obrazovanje.
„Poenta je da mora postojati nulta stopa tolerancije prema kupljenim, lažnim i nekvalitetnim diplomama“, poručio je Urošević.
Dobro je, kažu u „Alternativi“, što je iz najvišeg zakonodavnog doma pokrenuta inicijativa o objavi diploma, jer je, kako konstatuje Zarija Pavićević, važno da građani znaju činjenice o onima koje biraju.
„Ni poslanici, kao ni ministri, ne moraju i nije nužno da budu visokoobrazovani, ali čak i najmanji pomak u borbi sa ovom pošasti zaista uliva dodatni tračak nade da će se konačno doći do rješenja i da oni koji zaista moraju da ispunjavaju sve zakonski definisane uslove za obavljanje svojih funkcija, svoje diplome učine javnim. Što se tiče poslanika pozdravljam odluku iako smatram da je donekle i pitanje populizma“, rekao je Pavićević.
Poslanički klub SD-a, kako kaže Boris Mogoša, stopostotno se odazvao inicijativi, ali u tome ne vidi bilo kakav populistički potez.
„Populizam bi bio da neko sada komentariše prosjek ili neku drugu stvar kod svog kolege, ali ovo je prosto nešto što treba da bude javno ako ste dio javne političke scene i javnog diskursa“, rekao je Mogoša.
Kako građani finansiraju zarade javnih funkcionera, važno je, podvlači Mogoša, da imaju uvid i u njihovo formalno obrazovanje.
„Često imate razne priče o tome da su određene diplome sumnjivog porijekla, koje se vezuju za određene segmente sistema, i to je veoma ozbiljna problematika koju treba ispitati do kraja. Zato je dodatno važno da ljudi koji donose odluke u Crnoj Gori i obavljaju javne funkcije prezentiraju dokumenta o svom formalnom obrazovanju“, kazao je Mogoša.
Podsjećamo, kada su prije nekoliko godina iz Alternative, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, tražili uvid u diplome poslanika, od 81 poslanika samo je Radinka Ćinćur to učinila.
„Moje ćutanje nemojte očekivati – to mi nikada nije bio manir“, rekao je reis Islamske zajednice
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić odgovorio je ministru odbrane Draganu Krapoviću i kazao da su svoj odnos prema državi pokazali prije 20 godina.
„Ne branite vi državu od nas. Naš odnos prema njoj dostojanstveno smo pokazali prije 20 godina“, poručio je Fejzić.
Takođe, poručio je i da nije njegov manir da ćuti.
„Da li bismo danas slavili 20 godina nezavisnosti Crne Gore da je tada dominirao šovinistički repertoar„Od Topole…“ uz tri prsta? Moje ćutanje nemojte očekivati – to mi nikada nije bio manir“, kazao je Fejzić.
Ne branite vi državu od nas. Naš odnos prema njoj dostojanstveno smo pokazali prije 20 godina. Da li bismo danas slavili 20god nezavisnosti 🇲🇪 da je tada dominirao šovinistički repertoar „Od Topole…“ uz tri prsta? Moje ćutanje nemojte očekivati – to mi nikada nije bio manir.
Dva vojnika pevaju pesmu Od Topole pa do Ravne Gore i pokrene se čitava mašinerija sastavljena od vajnih „demokratskih” medija, političara, naravno, kvazi-istoričara i branilaca lika i dela malog Jože.
Na Cetinju se, ne tako davno, orila Bojna Čavoglave NDH-hrvatskog bukača Tompsona i… nikom ništa. Peva „naša” Jadranka da je jača od Srbije i Sude mi i… nikom ništa, izuzev što će u Srbiju verovatno ući tek u sledećem životu. Bivši premijer nas je slao na traktore i… nikom ništa.
Ali, Od Topole pa do Ravne Gore ne sme se oprostiti!
Ne videh samo da se oglasio onaj predstavnik NOB-a, ali moguće je da grešim. Njegove citate obožavam!
Imam predlog: da ova naša dva vojnika proteramo u Srbiju. Ipak je Draža iz Ivanjice, pa je logično da ih proteramo baš tamo. Možda bi trebalo i da ih naučimo da pevaju pesme o Titu, jer je ipak taj austrougarski štabsfeldvebel i pripadnik 42. vražje divizije imao i svoje omiljene pesme koje je pevao, pa rekoh da i ove naše vojnike naučimo tim pesmama. Jedan stih Titovih omiljenih pesama ide ovako: „Oj, hrvatski hrabri sine, prevezi me preko Drine! Osvećena krv još nije, Ferdinanda i Sofije…”
Pitam se da li bi zbog ove pesme, da su je otpevali, bili ovako stigmatizovani?
U stvari, mi želimo da svakoga ko se dohvati pesme, a pripadnik je Vojske Crne Gore, linčujemo ukoliko to nije pesma Jelena Karleuša ili Dara Bubamara.
Šta bi bilo kada bi, ne daj Bože, neki naš vojnik, po ugledu na svoje pretke, zaguslao i krenuo da izgovara stihove pesme Smrt popa Mila Jovovića? Eto skandala, i to međunarodnog. Turci bi nam zapretili ponovnom invazijom i osvajanjem (mada su već krenuli u tu priču, ali na malo drugačiji način).
Vi koji ih optužujete, za vas imam samo jednu činjenicu na koju me je danas podsetio Zdravko Šćekić. Septembra 2019. godine EU je izdala Rezoluciju o važnosti evropskog sećanja za budućnost Evrope, koja osuđuje sve totalitarne režime, kao što su fašizam, komunizam itd. U toj rezoluciji poziva se na uspostavljanje kulture sećanja na žrtve takvih režima, a mi smo jedan gajili do 2020. godine, punih 75 godina.
Pevajte, momci, pevajte baš te pesme, jer one veličaju slobodu i borbu protiv okupatora, ali i protiv totalitarnog Titovog režima. Pevate o čoveku koga su predsednici Francuske, Poljske i Amerike odlikovali najvećim ordenima koje te zemlje dodeljuju.
Danas pevajte u Crnoj Gori, a dogodine u Prizrenu!
Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 125. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila više kadrovskih pitanja.
Vlada je donijela više rješenja:
– Rješenje o razrješenju članice Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori Marije Šuković i Rješenje o imenovanju Ivane Todorović za novu članicu Komisije,
– Rješenje o razrješenju člana Savjeta za vladavinu prava Dušana Drakića,
– donijela Rješenje o imenovanju Kristine Braletić za članicu Savjeta za vladavinu prava,
– Rješenje o razrješenju četiri člana Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Dušana Drakića, Miluna Zogovića, Dragoslava Šćekića i prof. dr Saše Mujovića, kao i sekretara ovog Savjeta Nihada Rastodera,
– Rješenje imenovanju Kristine Braletić za članicu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, i Branka Vukovića za sekretara ovog Savjeta,
– Rješenje o razrješenju direktora Javne ustanove Biblioteka za slijepe Crne Gore mr Božidara Dende,
– Rješenje o imenovanju mr Božidara Dende za direktora Javne ustanove Biblioteka pristupačnih formata Crne Gore „Vojislav Minić“,
– Rješenje o razrješenju članice Savjeta za zaštitu potrošača Marine Janković,
– Rješenje o imenovanju Marine Radulović za članicu Savjeta za zaštitu potrošača,
– Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu u Ministarstvu pomorstva mr Marijane Sekulović,
– Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za sigurnost plovidbe u Ministarstvu pomorstva mr Gorana Idrizovića,
– Rješenje o postavljenju mr Marijane Sekulović za generalnu direktoricu Direktorata za pomorsku privredu u Ministarstvu pomorstva,
– donijela Rješenje o postavljenju mr Gorana Idrizovića za generalnog direktora Direktorata za sigurnost plovidbe u Ministarstvu pomorstva,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. sekretarke Ministarstva unutrašnjih poslova Jovane Mijović,
– donijela Rješenje o određivanju Jovane Mijović za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva unutrašnjih poslova,
– donijela Rješenje o određivanju Zorana Karadžića za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – rukovodioca Sektora za bezbjednost hrane,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. sekretarke Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivane Đođić,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za rad u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Irene Joksimović,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Dragane Vojvodić,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za pristup i politiku tržišta rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Sanje Stevanović,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za EU fondove, evropske integracije i međunarodnu saradnju u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivane Šućur,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalnu ekonomiju, volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga mr Biljane Vučetić,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za inspekcijske poslove u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Slavka Čogurića,
– donijela Rješenje o postavljenju Ivane Đođić za sekretarku Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
– donijela Rješenje o postavljenju Irene Joksimović za generalnu direktoricu Direktorata za rad u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
– donijela Rješenje o postavljenju Dragane Vojvodić za generalnu direktoricu Direktorata za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
– donijela Rješenje o postavljenju Sanje Stevanović za generalnu direktoricu Direktorata za pristup i politiku tržišta rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
– donijela Rješenje o postavljenju Ivane Šućur za generalnu direktoricu Direktorata za EU fondove, evropske integracije i međunarodnu saradnju u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
– donijela Rješenje o postavljenju mr Biljane Vučetić za generalnu direktoricu Direktorata za socijalnu ekonomiju, volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
– donijela Rješenje o postavljenju Slavka Čogurića za generalnog direktora Direktorata za inspekcijske poslove u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
– donijela Rješenje o imenovanju dr Budimira Ivanovića za člana Odbora direktora Instituta za javno zdravlje,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. pomoćnika direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama mr Žarka Lukšića,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. pomoćnika direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama dr Nexhata Kapidanija,
34.donijela Rješenje o određivanju mr Žarka Lukšića za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave pomorske sigurnosti – rukovodioca Sektora sigurnosti pomorske plovidbe,
– donijela Rješenje o određivanju dr Nexhata Kapidanija za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave pomorske sigurnosti – rukovodioca Sektora za najavu brodova i tehničko održavanje,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Danijele Šuković,
– donijela Rješenje o postavljenju Danijele Šuković za generalnu direktoricu Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. pomoćnice direktora Uprave za državnu imovinu Irene Jočić,
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti pomoćnika direktora Uprave za državnu imovinu Mitra Batrovića,
– donijela Rješenje o određivanju Irene Jočić za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Uprave za državnu imovinu – rukovoditeljku Sektora za državnu imovinu,
– donijela Rješenje o određivanju Mitar Batrović za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave za državnu imovinu – rukovodioca Sektora za upravljanje oduzetom imovinom
– donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnost v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića i
– donijela Rješenje o određivanju Miloša Rajkovića za vršioca dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
Poslanici Skupštine Crne Gore su za april primili zarade koje su, u zavisnosti od funkcija, članstva u odborima i varijabila, iznosile do skoro 3.000 eura neto, pokazuju zvanični podaci, objavljeni na sajtu crnogorskog parlamenta.
Najveću ukupnu zaradu u aprilu ostvario je predsjednik Skupštine Andrija Mandić 2.959,92 eura (2.352,72 osnovna plata i 607,20 eura varijabile za Kolegijum).
Slijedi šef poslaničkog kluba Evropskog saveza Boris Mugoša sa 2.735,53 eura, dok je Mirsad Nurković primio 2.662,88 eura. Među poslanicima sa najvišim primanjima su i Milan Knežević (2.461,53), Miloš Konatar i Boris Bogdanović (po 2.450,21), te Andrija Nikolić (2.438,92) i Zdenka Popović (2.432,06).
U vrhu po primanjima su i Nikola Camaj (2.788,08), Milan Lekić (2.182,15), Slađana Kaluđerović (2.152,00), kao i Jelenka Andrić (2.140,70), Zoja Bojović Lalović (2.129,39) i Jelena Božović (2.129,39).
Predsjednik GP URA poslanik Dritan Abazović u aprilu je primio 1.831,71 eura, bez varijabile.
Poslanik Duško Stjepović primio je 2.106,79 eura, isto kao i Jovan Jole Vučurović. Oskar Huter i Jevto Eraković imali su po 1.940,99 i 1.910,85 eura.
Slijede Nikola Rakočević (1.797,80), Danijel Živković (1.786,50), Vladislav Bojović (1.843,02), Branka Marković (2.061,58), kao i Jelena Nedović (2.118,08 sa varijabilom).
U kategoriji poslanika koji funkciju ne obavljaju profesionalno, jedinu naknadu od 354,19 eura imao je Nikola Rovčanin, dok su Aleksandra Despotović, Nikola Milović i Ivan Vuković bez isplata.
Poslanik koji je tokom mjeseca bio aktivan dio perioda, Adel Omeragić, primio je 1.414,36 eura za period 08–30. april.
“Ovi podaci jasno pokazuju da se sistem plata u Skupštini značajno razlikuje u zavisnosti od funkcija i dodatnih angažmana,” ocjenjuje se u dokumentaciji.
Generalni sekretar Boban Stanišić primio je 1.915,09 eura, dok su zamjenici generalnog sekretara imali zarade u rasponu od oko 1.620 do 2.227 eura, zavisno od varijabila i dodatnih zaduženja.
Savjetnici potpredsjednika i predsjednika Skupštine primali su između 1.228 i 1.531 euro, dok su šefovi kabineta i pomoćnici generalnog sekretara imali zarade do oko 2.084 eura.
Vlada Crne Gore formirala je Komisiju za uređenje odnosa sa Republikom Hrvatskom povodom statusa školskog broda „Jadran” kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore, na čijem čelu će se nalaziti ministar odbrane Dragan Krapović. Potpredsjednik će biti državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova (MVP) Crne Gore. Takva odluka usvojena je na sjednici Vlade, saznaje Portal RTCG iz nezvaničnih izvora.
Komisiju čine ministar odbrane, predsjednik Komisije; državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova, potpredsjednik Komisije, dva predstavnika Ministarstva odbrane – članovi komisije, predstavnik Ministarstva vanjskih poslova, član i dva stručnjaka iz relevantnih oblasti na predlog ministra odbrane, članovi.
Zadaci Komisije, kako se navodi u odluci, su izrada mišljenja i davanje prijedloga Vladi Crne Gore o uređenju odnosa sa Republikom Hrvatskom povodom statusa školskog broda „Jadran“ kao kulturno-istorijskog i vojnog simbola države Crne Gore.
Tu je i aktivno vođenje dijaloga sa Republikom Hrvatskom o navedenom pitanju; saradnja sa nadležnim tijelima, naučnim i stručnim institucijama, kao i stručnjacima u vezi sa analiziranjem i razmatranjem postojećih, kao i iniciranjem izrade drugih analitičko-dokumentacijskih materijala za potrebe rada Komisije.
Predsjednik Komisije, kako je saopšteno, koordinira radom Komisije, a vodi i saziva sjednice.
Komisija se, kako je predviđeno, sastaje po potrebi.
„Po potrebi, na poziv predsjednika Komisije, u radu Komisije mogu učestvovati i predstavnici nadležnih tijela, naučnih i stručnih institucija, kao i stručnjaci za pitanja od značaja za rad Komisije ili izradu akata iz člana 3 ove odluke. Komisija donosi Poslovnikom o svom radu“, precizirano je.
Komisija o svom radu izvještava predsjednika Vlade, odnosno Vladu, a po potrebi i širu javnost.
Predviđeno je da predsjedniku, potpredsjedniku, članovima i sekretaru Komisije pripada naknada u skladu sa Odlukom o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad člana radnog tijela ili drugog oblika rada u visini od 50% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.
Članovi Komisije angažuju se po ugovoru o djelu kojim se utvrđuje visina naknade angažovanja.
„Stručnjaci za pitanja od značaja za rad Komisije mogu se angažovati po ugovoru o djelu kojim se utvrđuje visina naknade angažovanja. Naknada se isplaćuje se na mjesečnom nivou iz budžetskih sredstava organa na čiji predlog su predsjednik, potpredsjednik, članovi i sekretar Komisije određeni“, kaže se.
U roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih poslova će odrediti svoje članove Komisije.
Šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović nakon sastanka sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom kazao je da je ta susjedna zemlja pouzdan partner Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i da nema mjesta skepsi. Grlić Radman je potvrdio podršku našoj zemlji, ali i tražio da se vrati oteta imovina za više od 50 hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Grlić Radman je naglasio da je hrvatska vlada osnovala komisiju za povraćaj školskog broda „Jadran“.
„Važno je da se i u Crnoj Gori imenuje komisija. Ako će na čelu komisije biti ministar (Dragan) Krapović nemam ništa protiv, samo je važno da krenemo u razgovore i određeno prezentovanje argumentacije i sa jedne i sa druge strane,“ istakao je ministar Hrvatske.
Prošle godine bila je aktuelna protestna nota koju je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske uputilo Crnoj Gori zbog izdavanja znački sa likom broda „Jadran“.
Brod „Jadran“, trojarbolni jedrenjak izgrađen 1931. godine za potrebe Kraljevske mornarice Kraljevine Jugoslavije, napravljen je sredstvima obezbijeđenim kroz ratne reparacije i dobrovoljne priloge. On je decenijama, pod različitim zastavama, služio kao školski brod za obuku mornara.
Nakon raspada SFRJ, brod je ostao u Crnoj Gori, gdje se i danas koristi u okviru crnogorske mornarice. Međutim, Hrvatska, koja smatra da brod pripada njoj, traži njegovo vraćanje u Split.
Ministar odbrane Dragan Krapović reagovao je na izjave reisa Islamske zajednice Rifata Fejzića, poručivši da osuđuje pokušaje da se Vojska Crne Gore (VCG) kolektivno označi fašističkom zbog, kako je naveo, pojedinačnog kršenja zakona i neprihvatljivog čina.
Krapović je u reagovanju postavio pitanje da li je Fejzić na isti način reagovao u slučajevima kada su u javnosti objavljene poruke i komunikacije bivših policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića.
„Gospodine Fejziću, osuđujem Vašu namjeru da Vojsci zalijepite besprizorne etikete i uz to Vas javno pitam da li ste, kada su mediji objavili da je policajac Petar Lazović nakon izbora 2020. godine tražio da se Pljevlja iscrtaju krstom sa četiri ocila i porukama ‘Selite se Turci’, napali Milo Đukanović, rukovodstvo Uprave policije i Policiju sumnjičili za fašizam?“, naveo je Krapović.
On se osvrnuo i na slučaj bivšeg policijskog službenika Ljubo Milović, podsjećajući na sadržaj poruka i pjesama koje su ranije dospjele u javnost.
„Kada je u javnost isplivao dokaz da je policijski službenik Ljubo Milović pjevao pjesmu sa stihovima ‘Leleču Turci, kukaju bule’, i kada su korišćeni izrazi poput ‘deri Turke’, ‘Turad’, ‘Bula’ i ‘Turčin’, da li ste tada napali Mila Đukanovića i DPS koji ga je izabrao, postavio i unaprijedio? Ili ste možda Policiju nazvali fašističkom? Nijeste“, poručio je Krapović.
On tvrdi da su tadašnje reakcije izostale ili bile relativizovane.
„Tada se uglavnom ćutalo, tada se relativizovalo ili tražio izgovor, jer Lazović i Milović za Vas nijesu fašisti, a Vojska kolektivno jeste zbog individualnog kršenja Zakona i neprihvatljivog čina“, zaključio je Krapović.
Uprava policije saopštila je da je protiv D.R. (33) iz Podgorice podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je stavljao u promet prehrambene proizvode sa isteklim rokom upotrebe.
Kako navode iz policije, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ sproveli su pojačane kontrole usmjerene na suzbijanje sive ekonomije i krivičnih djela protiv zdravlja ljudi.
„Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda, protiv D.R. je Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeta krivična prijava“, saopšteno je iz Uprave policije.
Prema sumnjama policije, D.R. je krajem januara ove godine, kao odgovorno lice firme „F.W. DOO“ iz Podgorice, jednom licu iz Berana prodao prehrambene proizvode vrijedne 18.638 eura.
„Po zaustavljanju vozila u kojem se nalazila predmetna roba, policijski službenici utvrdili su da je dijelu proizvoda istekao rok trajanja“, navodi se u saopštenju.
Nakon kontrole, inspektor za bezbjednost hrane konstatovao je da proizvodi nijesu bezbjedni za ljudsku upotrebu.
„Naloženo je oduzimanje i uništenje robe“, dodaju iz policije.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
