Home Blog Page 632

Krapović: NATO u Crnoj Gori ima pouzdanu saveznicu

0

NATO u Crnoj Gori ima pouzdanu saveznicu, poručio je ministar odbrane Dragan Krapović povodom osme godišnjice članstva naše zemlje u NATO-u, saopšteno je iz njegovog resora.

– Crna Gora danas obilježava osmu godišnjicu od kada je formalno postala 29. članica Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora. Članstvom u NATO savezu ostvaren je jedan od najznačajnijih spoljnopolitičkih ciljeva naše države – istakao je.

Prema riječima Krapovića, biti dio porodice koja sada broji 32 najrazvijenije države, za Crnu Goru predstavlja dodatnu garanciju sigurnosti, ali i mogućnost da aktivno participira u procesu donošenja odluka usmjerenih ka očuvanju globalnog mira i bezbjednosti.

– Minulih osam godina smo u konkretnom smislu osjetili prednosti sistema kolektivne bezbjednosti kakav je NATO savez. Naše nebo dobrovoljno čuvaju grčki i italijanski vazduhoplovi u okviru NATO misije zaštite vazdušnog prostora. Unaprijeđen je odbrambeni sektor, a ispunjavanjem NATO kriterijuma, ojačane sposobnosti i kapaciteti naše Vojske – poručio je Krapović.

Crnogorski vojnici, kako je dodao, imaju priliku da u međunarodnom okruženju, zajedno sa kolegama iz drugih savezničkih država, uvježbavaju svoje vještine, stiču nova i unapređuju postojeća znanja.

– Sveukupno, status NATO članice za Crnu Goru predstavlja veliku privilegiju, ali i odgovornost da kontinuitano doprinosimo NATO sistemu kolektivne bezbjednosti. Zato će resor kojim rukovodim i u narednom periodu biti ključni nosilac implementacije zadataka sa ambiciozne NATO agende. Radićemo na usklađivanju nacionalnog strateškog okvira sa NATO konceptima i planovima koji se odnose na jačanje položaja odvraćanja i odbrane Alijanse – navodi Krapović.

On je kazao da će deklarisati nacionalne snage u skladu sa Novim NATO modelom, te aktivno participirati u modernizovanoj NATO komandnoj strukturi.

– Svjesni da kolektivna odbrana predstavlja nedjeljivu kategoriju, kojoj je nerijetko potrebno doprinijeti daleko od granica sopstvene države, naši vojnici će ostati angažovani u borbenim grupama u Letoniji i Bugarskoj, u okviru NATO isturenih kopnenih snaga na istočnom krilu Saveza. Dodatno, učešćem naših vojnika u NATO misijama i operacijama nastavićemo da iskazujemo doprinos Crne Gore globalnom miru i bezbjednosti van NATO granica – poručuje Krapović.

Prema njegovim riječima, vojska će u kontinuitetu biti modernizovana, a njeni kapaciteti osnaženi, kako u smislu savremene opreme neophodne za rad, tako i podmlađivanja vojnog kadra, zbog čega će se aktivno raditi na promociji ovog poziva.

– Aktuelna globalna dešavanja dodatno potvrđuju da je bezbjednost vrijednost koja nema cijenu. Zato će Crna Gora nastaviti da povećava odbrambeni budžet, u skladu sa  postojećim i novim NATO kriterijumima, koje će lideri usvojiti tokom Samita u Hagu. Više od trećine našeg odbrambenog budžeta biće namijenjeno moderznizaciji i opremanju Vojske, dominantno kroz dodijeljene NATO Ciljeve sposobnosti – naglasio je.

Upravo uvećano investiranje u odbranu, kako je pojasnio, predstavlja ne samo konkretnu potrebu, već i snažan iskaz kredibliteta svake države članice.

– Postignuti rezultati u dosadašnjem periodu, ali i nedvosmislena posvećenost implementaciji odluka koje slijede u narednom periodu, daju za pravo da konstatujemo da NATO u Crnoj Gori ima pouzdanu saveznicu, a Crna Gora u NATO-u dodatnu sigurnost i spoljnopolitički aranžman bez alternative. Međunarodni ugled naše države i bezbjednost naših građana nas obavezuju da ostanemo posvećeni članstvu u Alijansi, te da u budućnosti budemo još bolji i konkretniji – zaključio je Krapović.

Medojević: Jednocifrena stopa nezaposlenosti značila bi mnogo za našu državu ukoliko bi pokazivala realno stanje

0

Registovana jednocifrena stopa nezaposlenosti značila bi mnogo za našu državu ukoliko bi pokazivala realno stanje. Ovi podaci bi trebalo biti mnogo više od statistike, smatra Marina Medojevića, predsjednica Banke hrane Crne Gore.

Ističe da mladi ljudi izbjegavaju da se evidentiraju kod ZZZ jer ne vide mogućnost zapošljavanja, ukoliko se ne radi o poslovima u trgovini, ugostiteljstvu ili održavanju higijene.

“Kod nas postoje školovani ljudi (koji su pošteno zaradili svoje diplome) koji ne mogu doći do sigurnog posla u struci ukoliko nisu članovi partija na vlasti, kao i decenijama unazad, smisao prijavljivanja ZZZ se gubi. Mladi ljudi i oni srednje dobi odlaze iz države jer mogu fizičke poslove raditi za mnogo veće plate, oni koji imaju sreće zaposle se u svojoj struci daleko od zemlje predaka, što je jedan od uzroka manjeg broja nezaposlenih”, kaže Medojević.

Dodaje da i ljudi koji se decenijama nisu mogli zaposliti jer su bili politički nepodobni, ili su radili, ali ih poslodavci nisu osiguravali, a sada se nalaze u godinama oko granice penzionisanja(60+) , nemaju motivaciju da se javljaju ZZZ.

“Mi za razliku od država članica EU kojima težimo, nemamo nikakvih primanja za nezaposlene osim bivših zaposlenih u tranzicijama propalih preduzeća (čak ni za dugogodišnje evidentirane nezaposlene na ZZZ ), niti neke benificije ( besplatna struja, komunalije, prevoz…) ako nisu korisnici socijalne pomoći( što je jako zahtjevno).U Hrvatskoj se sa napunjenih 60 godina skidaju ljudi sa evidencije berze rada ( naš ZZZ) jer se smatra da nisu zapošljivi. Oni dobijaju nadoknadu od države i određena primanja i benificije do kraja života. Kada ćemo shvatiti da odgovornost političara se ogleda u odnosu prema građanima i ostvarivanja njihovih prava, a ne u njihovim privilegijama”, kaže ona.

Podsjeća da je na kraju 2024. godine MONSTAT je registrovao 257.390 zaposlenih, dok je zaradu za decembar primilo nešto preko 191.639, što ukazuje na to da MONSTAT pokazuje nerealan broj zaposlenih ili se preko 66.000 zaposlenih isplaćuje na crno, bez plaćenih doprinosa i poreza ili se samo fiktivno vode kao zaposleni.

“Država je jaka koliko je snažna najslabija karika. Pitamo se kada će najugroženiji građani i oni koji ne ostvaruju svoja Ustavom zagarantovana prava postati važni političkoj eliti. Puna usta prava i pravde biće uoči izbora, do tada gledajmo kako političari se na kratko prizemljuju u našoj Crnoj Gori”, poručila je Medojević.

Dvije zatvorenice osumnjičene da su pretukle treću, podnijete krivične prijave

0

Danilovgradska polciija podnijela je krivične prijave protiv zatvorenica J.Š.(37) iz Berana i A.K.(30) državljanke Srbije. One su, kako se sumnja, u ženskom paviljonu Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, tokom tuče između zatvorenica, fizički napale i nanijele teške tjelesne J.J. iz Podgorice usljed čega je ona transportovana na ukazivanje ljekarske pomoći u Kliničkom centru Crne Gore.

Kako je saopšteno, policijski službenci Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad po prijavi službenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija da je u ženskom paviljonu zatvora došlo do tuče između više lica, prilikom kojeg je jedno žensko lice zadobilo povrede, identifikovali osumnjičene i podnijeli krivičnu prijavu protiv njih.

„Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli poseban izvještaj kao dopunu krivične prijave protiv zatvorenica J.Š.(37) iz Berana i A.K.(30) državljanke Republike Srbije, zbog sumnje da su počinile krivično djelo teška tjelesna povreda na štetu zatvorenice J.J“, piše u saopštenju policije.

One su, kako se sumnja, u ženskom paviljonu Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, tokom tuče između zatvorenica, fizički napale i nanijele teške tjelesne povrede licu J.J. iz Podgorice usljed čega je ista transportovana na ukazivanje ljekarske pomoći u Kliničkom centru Crne Gore.

Tramp ponovo uvodi zabranu ulaska u SAD za građane 19 zemalja

0

Administracija Donalda Trampa najavila je novu zabranu ulaska u Sjedinjene Američke Države za građane više od deset zemalja, među kojima su Avganistan, Mjanmar, Čad, Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Iran, Libija, Somalija, Sudan i Jemen. Djelimična ograničenja važiće i za građane Burundija, Kube, Laosa, Sijera Leonea, Toga, Turkmenistana i Venecuele. Ova odluka stupa na snagu 9. juna.

U obrazloženju odluke, Trampova administracija navodi bezbjednosne razloge i ističe da pomenute zemlje nemaju adekvatne procedure provjere pri izdavanju pasoša i putnih dokumenata. Administracija smatra da su ove mjere neophodne da bi strane vlade primorala na saradnju sa SAD i strogo poštovanje imigracionih zakona.

Predsjednik Tramp je novu odluku povezao sa nedavnim napadom u Koloradu, u kome je povrijeđeno više demonstranata tokom skupa za oslobađanje izraelskih talaca u Gazi. Iako je napadač porijeklom iz Egipta, ova zemlja nije obuhvaćena zabranom. Tramp je naglasio da je ovaj napad primjer opasnosti koje predstavljaju strani državljani koji nisu adekvatno provjereni ili ostanu u SAD nakon isteka vize.

Imigrantske organizacije oštro su kritikovale novu zabranu, ocjenjujući je kao političku manipulaciju i drugi „muslimanski ban“ koji cilja muslimanske zemlje. Prema mišljenju kritičara, administracija koristi ovakve trenutke za političko profitiranje, umjesto da se istinski bavi pitanjem bezbjednosti.

Pravni eksperti očekuju brojne tužbe i izazove, uprkos ranijoj presudi Vrhovnog suda iz 2018. godine kojom je potvrđena prethodna verzija Trampove zabrane putovanja.

Preko 2.000 eura primilo 30 poslanika

0

Čak 30 poslanika crnogorskog parlamenta u maju je primilo preko 2.000 eura, pokazuju podaci Skupštine Crne Gore.

Najveću zaradu u maju imao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koji je primio 2.860 eura. Potpredsjednik Nikola Camaj zaradio je 2.690 eura, a poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša 2.611 eura.

Više od 2.000 eura u maju su primili Zoja Bojanić Lalović, 2.001 euro, Jelena Božović 2.003 eura, Velimir Đoković i Branka Marković po 2.046 eura, Dražen Petrić 2.057 eura, Mehmed Zenka 2.076 eura, Jovan Jole Vučurović 2.095 eura, Duško Stjepović 2.102 eura, Dragan Bojović i Jelena Nedović po 2.114 eura, Vladislav Bojović i Radinka Ćinćur po 2.182 eura, Jelenka Andrić 2.125 eura. Poslanik Bogdan Božović primio je 2.232 eura, Artan Čobi 2.255 eura, Vasilije Čarapić 2.270 eura, Amer Smailović 2.278 eura, Boris Pejović 2.291 euro, Adrijan Vuksanović 2.300 eura, Jevrosima Pejović 2.312 eura, Zdenka Popović 2.338 eura, Andrija Nikolić 2.346 eura, Boris Bogdanović i Miloš Konatar po 2.357 eura, Milan Knežević 2.368 eura. Poslanik Dejan Đurović u maju je primio 2.541 euro, a potpredsjednik Mirsad Nurković 2.565 eura.

Majska zarada poslanika Abaza Dizdarevića, Oskara Hutera Vasa Obradovića iznosila je po 1.925 eura, Armena Šehovića 1.940 eura, a Milice Rondović 1.971 euro. Poslanice Edina Dešić i Aleksandra Vuković Kuč primile su po 1.809 eura, Dritan Abazović, Darko Dragović Dane Marković po 1.820 eura, Gordan Stojović 1.831 euro, Ana Novaković Đurović 1.843 eura, Milana Zečević 1.880 eura, Jevto Eraković i Miloš Pižurica po 1.895 eura.

Majska plata poslanika Sonje Milatović i Seida Hadžića iznosila je po 1.707 eura, Filipa Adžića 1.714 eura, Maje Vučelić 1.722 eura, Ilira Čapunija, Anđele Vojinović i Nikole Zirojevića po 1.729 eura, Jelene Kljajević i Drite Lole po 1.737 eura, Nikole Janovića 1.745 eura, Tonćija Janovića i Momčila Lekovića po 1.763 eura, Jovana Subotića i Danijela Živkovića po 1.775 eura, Jasmina Ćorovića, Slađane Kaluđerović Nađe Laković po 1.786 eura, a Admira Adrovića, Mihaila Anđušića, Nikole Rakočevića, Kenane Strujić Harbić i Dragane Vučević po 1.797 eura.

Najnižu zaradu u parlamentu ima poslanica Bojana Pićan, koja je za maj zaradila 1.692 eura.

U ministarstvima poljoprivrede i saobraćaja najveće majske zarade primili ministri

0

Majska neto zarada ministarke saobraćaja Maje Vukićević iznosila je 1.729 eura.

Marijana Stanić, državna sekretarka, primila je 1.563 eura.

Sava Ašanin, državni sekretar, primio je 1.543 eura.

Maja Mijušković, vršiteljka dužnosti sekretarke primila je 1.335 eura, a Bojana Laković, vršiteljka dužnosti generalne direktorke 1.218 eura.

Slavica Knežević, vršiteljka dužnosti generalne direktorke primila je 1.327 eura, Nikola Veljović, vršilac dužnosti generalnog direktora 1.292, a Miroslav Mašić, vršilac dužnosti generalnog direktora 1.418 eura.

Najveću platu primio ministar Vladimir Joković

Najveću platu u maju primio je ministar Vladimir Joković, sa iznosom od 1.971 eura, a njegova bruto zarada iznosila 2.480 eura.

Među najplaćenijim funkcionerima nalaze se i državni sekretari. Krsto Rađenović je u maju ostvario neto zaradu od 1.857 eura, a odmah iza njega su Salih Gjonbalaj i Andrija Delić, sa zaradama od 1.523 eura i 1.516 eura.

Generalne direktorice Katarina Burzanović i Andrijana Rakočević primile su neto iznose od 1.428 eura, dok je Miroslav Cimbaljević, takođe generalni direktor, imao neto platu od 1.358 eura.

Željko Furtula, pored funkcije generalnog direktora (neto iznos 1.327 eura), ostvario i dodatna primanja kao član Savjeta za vode, u iznosu od 1.137 eura.

Vlado Šćepanović, VD generalni direktor primio je 1.218 primio eura, Igor Nišavić, sekretar ministarstva – 1.249, a Marko Radonjić, generalni direktor – 1.288 eura

Aleksić: Strahujem da u Crnoj Gori ima više od 20.000 lažnih diploma

0

Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić saopštio je u emisiji „Budimo budni – Pitajte Vladu“ da strahuje da je broj lažnih diploma u Crnoj Gori veći od 20.000, što je podatak Alternative Crna Gora.

„Kad je riječ o kvalitetu obrazovanja u Crnoj Gori tu čovjek nikad ne smije biti zadovoljan. Uvijek može bolje i nova vlast radi na tome. Kad kažem nova vlast mislim na sve ministre počevši od Vesne Bratić koja je prvi demokratski ministar obrazovanja, nauke i kulture nakon smjene totalitarnog režima, pa sve do danas. Pomaka ima i ja mislim da svaki objektivan posmatrač prilika u toj oblasti može da registruje značajne pomake, rekao je Aleksić.

Što se tiče lažnih diploma tu, navodi Aleksić, svakog dana nešto isplivava i procesuiraju se pojedinačni slučajevi.

„Ali to je toliko toga da zaista zahtijeva svakodnevni rad. To je problem koji je nanio veliku štetu Crnoj Gori, stvari su u nekom domenu nepopravljive ali ako se krene sa regulisanjem te problematike mislim da se može dosta toga uraditi“, rekao je Aleksić.

Vjeruje da je broj lažnih diploma u našoj državi veći od 20.000, što je podatak Alternative Crna Gora.

„Posmatrajući šta se sve radilo, naročito od 1997. godine pa do 2020., to je nešto što je bila prava poplava. Alternativa jeste to forsirala i dala značajan doprinos problematizaciji te teme, ali o tome smo govorili i mi u Skupštini, dok smo bili opozicioni poslanici. O tome je govorio i poslanik Andrija Popović, koji je bio u to vrijeme poslanik iz vladajuće većine. On je u prenosu na plenumu jasno kazao da postoji benzinska pumpa u Kotoru gdje se kupuju diplome. Bilo je slučajeva gdje se to rasvijetlilo, znamo slučaj gdje je osoba bila direktor jedne škole u Budvi koja je falsifikovala diplomu… Problem je i sa diplomama koje se fabrikuju“, kazao je on.

Aleksić ističe da je po regionu toliko malih mjesta koja imaju univerzitete, počev od Tutina, Brčkog, Novog Pazara, Travnika, Žepe…

„I oni obično imaju naziv Internacionalni univerzizet…. Internacionalni univerzitet u nekom selu u BiH, Raškoj oblasti ili Sandžaku. I njih je mali milion. O tome je dosta pisano. Ako postoji dobra politička volja na nivou države, tvrdim da se to može vrlo lako raskrinkati“, dodaje on.

Aleksić se u emisiji „Budimo budni – pitajte Vladu“ osvrnuo i na pojavljivanje bivšeg funkcionera Uprave policije i šefa podgoričke policije Milana Paunovića, koji je pred Anketnim odborom govorio o vezama dijela ranije policije sa organizovanim kriminalom, prebijanjem i napadima na političke neistomišljenike tadašnje vlasti.

Na pitanje kakva su njegova saznanja i da li očekuje da se pokrene istraga od SDT-a, Aleksić ističe da u tom slučaju postoji problem zastare kao kod donošenja Zakona o preispitivanju porijekla imovine.

„Paunović je rekao ono što smo mi i ranije znali i što smo kao opozicioni poslanici govorili, i kao što su mediji pisali. Vrlo je važno da neko, što se kaže iz srca sistema, progovori o tome, kao autentičan svjedok svega toga i čovjek koji barata sa konkretnim podacima. Sljedeći na sjednici Odbora biće takođe bivši funkcioner Brajuško Brajušković i mislim da je to revolucionaran pomak u raskrinkavanju zločinačke djelatnosti bivšeg režima koji se tako obračunavao sa političkim protivnica. A prirodno bi i logično bilo da tužilaštvo reaguje, s tim što ja imam rezerve prema pravosuđu u Crnoj Gori“, naveo je Aleksić.

Sunčano i toplo, moguć slab vjetar

0

U Crnoj Gori uglavnom sunčano i toplo vrijeme, uz slab vjetar.

Na sjeveru Crne Gore sunčano i toplo, mjestimično uz malu, uglavnom visoku oblačnost. Vjetar uglavnom slab, promjenljiv. Najviša dnevna temperatura 31 stepen.

Na jugu sunčano i toplo. Vjetar uglavnom slab, promjenljiv. Najviša dnevna temperatura na primorju 29 stepeni, a u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici 33.

MORE na otvorenom malo talasasto. Vjetar slab do umjeren, na otvorenom južni i jugoistočni, a uz obalu uglavnom jugozapadni. Temperatura mora na otvorenom 22 stepena.

Na sjeveru pretežno sunčano uz blagi porast temperature. Popodne, u planinskim oblastima uslovi za slab razvoj oblačnosti. Vjetar uglavnom slab, promjenljiv.

Na jugu sunčano i toplo. Vjetar uglavnom slab, promjenljiv. Temperatura u porastu.

Đoković preko Zvereva do 51. grend slem polufinala

0

Mnogi su otpisali Novaka Đokovića poslije serije slabih rezultata, ali je Aleksander Zverev jedini bio realan i upitao se kako je moguće da najboljeg tenisera svih vremena iko naziva favoritom iz sjenke bilo gdje.

A da mu taj epitet ne pripada pokazao je baš protiv Zvereva u četvrtfinalu Rolan Garosa i slavio 4:6, 6:3, 6:2, 6:4.

Time je 38-godišnji Beograđanin obezbijedio 51. grend slem polufinale i po tome na vječnoj listi „pobjegao“ Rodžeru Federeru pet učešća među osam najboljih, a Rafaelu Nadalu čak 13.

Nakon slabog početka meča i brejka za Njemca na samom startu, Nole je propustio jednu brejk šansu da se vrati u život, pa je izgubio prvi set.

U nastavku je, međutim, iskoristio četiri od sedam brejk lopti i sjajnim potezima stigao do preokreta i potom odmah uzeo brejk na startu 4. seta.

Zverev nije iskoristio brejk šansu, a potom je spasao četiri meč-lopte u 10. gemu 4. seta. Nije, ipak, mogao i petu.

Sada Đokovića čeka Janik Siner, a to će biti okršaj najboljeg svih vremena i trenutno najboljeg.

U međusobnim duelima je 4:4, ali je Italijan, koji je danas prepustio svega šest gemova Aleksanderu Bubljiku, pobijedio u posljednja tri obračuna.

Medojević: Dobri svjedoci saradnici bi bili Delić, Golubović i Davidović

0

Međunarodne službe su napravile profajling karaktera određenih ljudi i procijenili su da bi nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović mogao da bude dobar svjedok saradnik, tvrdi predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević.

Službe su procijenile da bi dobri svjedoci saradnici bili i bivši službenik ANB-a Duško Golubović i nedavno uhapšeni Ivan Delić, navodi Medojević.

“Procijenjeno je da su psihološki karakteri pogodni da budu svjedoci saradnici u određenim okolnostima. Ali, zašto bi oni bili svjedoci saradnici kad je Milo Đukanović na slobodi? Nama su najopasniji ljudi na slobodi. Imaju milijarde i slobodno se kreću”, rekao je Medojević u emisiji “Klub Aplus”.

Prema njegovim riječima, tek kad čelnici bivšeg režima budu uhapšeni, ljudi poput bivšeg premijera Duška Markovića i pomenutih Delića i Golubovića će progovoriti.

Medojević takođe tvrdi da su međunarodne službe procijenile da Zoran Lazović ni pod koju cijenu ne bi mogao da bude svjedok saradnin.

“On je vojnički tradicionalno vaspitavan”, ironično je prokomentarisao Medojević.

“Bezbjednost mi je ugrožena i dan danas”

Medojević je, gostujući na Aplus televiziji, otkrio da je ove godine ponovo od ANB-a tražio procjenu svoje bezbjednosti. Tvrdi da je bezbjednosno ugrožen i dan danas.

“Međunarodne službe su od premijera Milojka Spajića tražile da me zaštite. Vjerujete li vi u to? Bili su šokirani da sam ugrožen u državi u kojoj DPS više nije na vlasti. Srećom, pa nemam politički uticaj, inače bih bio ozbiljno ugrožen”, rekao je Medojević.

Prema njegovim riječima, on nije ugrožen od strane sadašnje vlasti, već od ostataka bivšeg režima koji su uspostavili mrežu uticaja na novu vlast.

“Tražile su službe od Spajića da me zaštiti, ali mi ga uhvatiti ne možemo. On putuje na budističke i egzotične destinacije, čas je u Americi, pa u Japanu, pa putuje virtuelno…”, kazao je Medojević u svom stilu.