Home Blog Page 626

ASP: U javnim preduzećima 1.000 zaposlenih više

0

Na kraju prošle godine u 38 javnih preduzeća na državnom nivou, koja se navode u registru državnih organa i institucija, bilo je prosječno 13.611 zaposlenih, pokazuje analiza Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Analiza je zasnovana na zvaničnim evidencijama, odnosno podacima koje su preduzeća prikazala u svojim finansijskim izvještajima.

Analiza se odnosi samo na državni, a ne i na lokalni nivo, rečeno je „Danu“ iz te nevladine organizacije.

– Kada se uzme zvanični podatak Ministarstva javne uprave da je u martu ove godine u državnim organima, organima uprave, javnim ustanovama, fondovima i drugim subjektima koji se finansiraju iz budžeta prikazan 47.721 uposleni, proizilazi da su početkom ove godine, zajedno sa javnim državnim preduzećima, najmanje 61.332 uposlena na centralnom nivou – kažu iz ASP-a.

U prikazivanju broja zaposlenih na centralnom nivou, Ministarstvo javne uprave naglašava da ne prikazuje odvojenu evidenciju o zaposlenima u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, dok u isto vrijeme ASP nije u saznanju da li registar državnih organa i institucija obuhvata baš sva privredna društva u većinskom državnom vlasništvu, tj. da li je potpun.

Kako objašnjavaju, ovaj registar sadrži listu od 52 javna preduzeća, ali lista uključuje i kćerke kompanije pojedinih privrednih društava (dok je analiza ASP-a zasnovana na konsolidovanim izvještajima majki kompanija), ali i neka privredna društva čiji su osnivači lokalne samouprave.

Analiza ukazuje da je, u odnosu na kraj 2022. godine, u 38 javnih preduzeća došlo do uvećanja broja uposlenih za 1.019 radnika, odnosno na kraju 2022. prikazana su 12.592 prosječno zaposlena u finansijskim iskazima analiziranih kompanija, za razliku od 13.611 uposlenih krajem prošle godine.

Grupa Elektroprivrede Crne Gore (sa kćerkama kompanijama) prikazuje na kraju prošle godine 4.680 uposlenih, za razliku od 2022, kada je prikazivala 4.210 prosječno uposlenih, što je uvećanje za 470 radnika. U isto vrijeme, Pošta Crne Gore na kraju prošle godine prikazuje 1.244 zaposlena, dok je na kraju 2022. ta brojka bila 1.103, što je uvećanje za 141 radnika.

Misterija ugovora o djelu i ostalih angažmana

Stvarni broj uposlenih na nivou centralne administracije i državnih javnih preduzeća teško je utvrditi zbog brojnih takozvanih prikrivenih zapošljavanja, tj. angažmana kroz ugovore o djelu, o povremenim i privremenim poslovima, kroz konsultantska angažovanja ili posredstvom agencija za zapošljavanje, što nijesu rijetki slučajevi.

U praksi je posebno izražen problem zapošljavanja posredstvom ugovora o djelu, što zakon ne dozvoljava, ali se to često događa i na godišnjem nivou se izdvajaju milionski iznosi za te svrhe.

ASP je nedavno predložila Ministarstvu pravde da se u okviru javne rasprave za izmjene Krivičnog zakonika razmotri mogućnost da se zapošljavanja na ovaj način definišu u zoni krivične odgovornosti, tj. kao krivično djelo, smatrajući da je u praksi dostignuta kritična tačka.

Ipak, uprkos činjenici da je kompletna crnogorska javnost upoznata sa razmjerama ovog problema, radna grupa Ministarstva pravde je u startu odbacila ovaj predlog, pod šturim obrazloženjem da „ne postoji analiza koja bi opravdala uvođenje ovog krivičnog djela“.

Aerodromi Crne Gore na kraju 2022. godine prikazuju 885 uposlenih, a na kraju prošle godine 998 radnika, što je više za 113 uposlenih. Željeznička infrastruktura je na kraju 2022. imala 779 uposlenih, a krajem protekle godine 814, što znači da je brojka veća za 35 zaposlenih.

Podgoričke „Plantaže“ prikazuju rast uposlenih sa 627 sa kraja 2022. na 634 uposlena na kraju prošle godine (uvećanje za sedam uposlenih). Luka Bar bilježi rast broja uposlenih u anliziranom periodu za 26 zaposlenih (na kraju 2022. godine prikazuje 426 uposlenih, a na kraju 2024. godine 452 radnika). Kompanija Tu Montenegro je na kraju 2022. imala 123 uposlena, a na kraju prošle godine 167 (uvećanje za 44 radnika).

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, koje je u međuvremenu počelo da gazduje trajektom Kamenari–Lepetane, na kraju 2022. prikazuje 60 uposlenih, a na kraju prošle godine 200 radnika, što je više za 140, a Javno preduzeće za nacionalne parkove je na kraju 2022. imalo prosječno 307 uposlenih, a krajem prošle godine 346, pa je broj veći za 39 radnika.

U analiziranom periodu, firma Monteput, koja upravlja auto-putevima, bilježi rast za 79 zaposlenih, odnosno na kraju 2022. prikazuje 230 prosječno zaposlenih, a na kraju prošle godine ima 309 uposlenih.

Renomirani Institut „Simo Milošević“, koji mjesecima prolazi kroz ozbiljnu poslovnu krizu, u analiziranom periodu ima manji broj uposlenih za 160, odnosno na kraju 2022. godine kompanija je prikazivala 642 zaposlena, dok su na kraju prošle godine imali 482 zaposlena.

I u Javnom servisu Radio-televizije Crne Gore broj uposlenih je znatan, ali ovo javno preduzeće u analiziranom periodu bilježi manju brojku uposlenih za šest radnika (na kraju 2022. bilo je 746 zaposlenih, a na kraju prošle godine 740).

Šćekić: BS mora da prekine bilo kakvu saradnju sa DPS-om, Krivokapić ne može da bude dio vlasti koja želi pomirenu Crnu Goru

0

Ministar sporta i mladih, Dragoslav Šćekić kazao je u emisiji „Referat“ na Gradskoj TV da Bošnjačka stranka mora da prekine bilo kakvu saradnju sa DPS-om i da je već trebalo da raskine koaliciju sa tom partijom u Bijelom Polju. Šćekić je najavio i da će se kandidovati za predsjednika Socijalističke narodne partije.

Komentarišući situaciju u vlasti i oprečne stavove, Šćekić je naveo da vlast na državnom nivou čine brojne koalicije i da svi imaju pravo na svoje stavove.

„Pojedini politički subjekti moraju da se odluče da li su u ovoj Vladi i da li prihvataju ove političke partnere ili će da ostanu zarobljeni sa određenim subjektima iz prethodnog režima. Mislim na sve koji razmišljaju u tom pravcu. Shvatam da Bošnjačka stranka i DF imaju dijametralne razlike kada su u pitanju nacionalni interesi, ali Bošnjaci moraju da shvate da treba da glasaju za svoje predstavnike, osim ako su neke dimenzije koje prosto izlaze iz okvira zakona. Ne možemo da osluškujemo šta žele opozicione partije“, poručio je Šćekić.

Na pitanje da li je Bošnjačkoj stranci bliži DPS, koji je u opoziciji, ili NSD, SNP, DNP, koji su dio vlasti, Šćekić navodi da bi volio da su, prije svega, potpuno prekinuli komunikaciju u smislu političke saradnje sa DPS-om, a to je pitanje za njih.

„Mislim i da koalicija u Bijelom Polju treba da bude raskinuta, što je politički korektno. Poštujem određene dogovore, kao i stavove, ali moramo da držimo riječ i da imamo principe. Onog momenta kada ste postali dio jednog novog političkog ambijenta, onda treba da budete u punom kapacitetu dio tog novog političkog ambijenta i da date sve od sebe da to uspije. Logično je i da u porodici ima različitih mišljenja, a ne u Vladi koja je sa toliko razlika. Ipak, postoji jedna zajednička stvar, potreba da budete dio vlasti i odlučujete o najznačajninijim državnim pitanjima, da budete tu, a da ne pratite to na svim nivoima, onda to nije u redu“, istakao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, Bošnjačka stranka treba da prekine bilo kakvu saradnju sa DPS-om, imajući u vidu da su to nosioci perioda koji je „potpuno uništio Crnu Goru, u svakom smislu i pretvorio je u polje kriminala, korupcije, lošeg zdravstva, obrazovanja i mnogo je neriješenih problema“.

„Građani su 30. avgusta 2020. godine, što su ponovili još dva puta, rekli da više ne žele da žive u takvom ambijentu, a mi smo dužni da se tako ponašamo. Ako želimo da budemo dio vlasti onda moramo da prihvatimo i neke stvari koje nam se možda ne sviđaju ili se u nekom dijelu ne slažu sa našim programom. Mora da se vrati poštovanje i povjerenje. Ne smijemo dozvoliti da na poštovanje i povjerenje, kao i moralne vrijednosti i kvalitetno vođenje države, ukazuje DPS, koji je državu doveo na najgore grane. To prosto nije tako, jer se Vlada ponaša i radi odgovorno“, kazao je Šćekić.

Navodi da je dovoljno rekao o imenovanju Ranka Krivokapića.

„On je neko ko je stalno slao lošu poruku kada su u pitanju dobri međuljudski odnosi. Krivokapić je neko ko je posijao sjeme razdora među braćom i neko ko je vodio politiku koja je toliko izazvala razlika i sudara u Crnoj Gori, da smo mi težište sa pravne države i ekonomije, prenijeli na nacionalna prepucavanja. To je osoba koja ne može da bude dio vlasti koja želi pomirenu Crnu Goru, dobru atmosferu i koja želi da šalje poruke međunarodnim faktorima. U tom pravcu moramo da imenujemo osobe“, istakao je Šćekić.

Kaže da još nije poznato kada će biti održan kongres SNP-a, ali da očekuje da će se to brzo desiti.

„Ako želimo da sačuvamo jedinstvo u partiji, onda moramo da se ponašamo potpuno u tom pravcu. Ne možemo za javnost pričati jednu priču, a unutar partijskog djelovanja drugu. Znamo ko je za jedinstvo partije najodgovorniji po statutu i poziciji. Predsjednik partije ima najveću odgovornost, a svi ostali treba da daju doprinos u tom pravcu“, poručio je Šćekić.

Najavljuje i svoju kandidaturu za predsjednika Socijalističke narodne partije.

„Već sam najavio da ću biti kandidat i očekujem da ću biti predložen. Značajan broj opštinskih odbora i članova SNP-a, već duži niz godina predlagao je da budem na toj poziciji, što me je dodatno motivisalo. Joković je već dva puta bio predsjednik, a upravo je on predložio da to bude maksimalan broj koliko neko može biti puta predsjednik, što je takođe jedan od razloga moje kandidature. To što je u međuvremenu došlo do određenih promjena nije pitanje za mene, već za Jokovića. Pristupam sa mnogo drugačijim principima i stavovima, a nijesu u pitanju ambicije, već smatram da je došlo vrijeme za to. Imam potrebu da dam puni doprinos sa pozicije punog odlučivanja i ne mogu da prihvatim da budemo na ivici ili ispod cenzusa“, kazao je Šćekić.

Komentarišući sjednicu GO SNP-a i medijske navode da je došlo do tuče, Šćekić je naveo da je možda bilo oštrijih riječi, što se, kako kaže, dešava kod svih političkih subjekata, ali da nije došlo do tuče kako su pojedini mediji objavili.

„Predsjednik partije je uzeo riječ i kroz njegovo obraćanje je došlo do nekih riječi, koje su izazvale reakciju. Onda su neki, na moje iznenađenje, odreagovali na to. Većina je na te stvari reagovala razumno i sačuvala dostojanstvo SNP-a. Siguran sam da će se u narednom periodu riješiti i te stvari“, naveo je Šćekić.

On je komentarisao i član Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu kojim je izazvao određenu polemiku, navodeći da niko nije želio da ukine nadoknade, već da se samo željelo urediti na koji način, uz naknadu, mogu da se ostvare određena primanja.

„I dalje je otvorena javna rasprava i nadam se da ćemo dobiti mnogo bolje rješenje nego što je sadašnje. Pojedini ljudi i određene strukture sa sportom se ponašaju kao sa privatnom imovinom, kako bi mogli da obavljaju nezakonite radnje. Oni su određene sportiste poslali da bi pravili određene probleme. Ovdje nema kontroverzi, već želimo da napravimo dobar zakon i da ispravimo sve nepravde koje su se dogodile kroz aktuelni zakon. Pojedini vrhunski sportisti i sportski radnici su kroz ovaj zakon zakinuti i poniženi. Upravo je to naša intencija – da promijenimo i vratimo na onaj nivo koji zaslužuju vrhunski sportisti“, kazao je Šćekić.

Marković: Đukanović i ja smo poznanici i bivši prijatelji

0

Marković podsjetio da je bio na čelu SDB-a i ANB-a tokom perioda Đukanovića na pozicijama predsjednika države, a zatim Vlade, a nakon toga došao na pozicije ministra pa premijera. „Tokom tog perioda, nije postojala nijedna situacija u kojoj je on tražio nešto od mene što se kosilo sa onim što je moja profesionalna i institucionalna pozicija, pa čak i moj lični odnos“

Bivši premijer, lider Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković je kazao da su nekadašnji predsjednik Vlade, države i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović i on „poznanici i bivši prijatelji“.

On je to kazao gostujući u emisiji „Slobodna zona“ na Televiziji Prva, čiji je autor i voditelj novinar Dražen Živković.

Marković je podsjetio da je 1991. došao iz Mojkovca, gdje je bio predsjednik opštine, u Podgoricu i osam godina bio generalni sekretar u Vladi na čijem je čelu bio upravo Đukanović, ali da nije prihvatio da ostane na toj poziciji nakon šro je premijer postao Filip Vujanović, već je postao poslanik.

Kako je dodao, bio je na čelu Službe državne bezbjednosti i Agencije za nacionalnu bezbjednost tokom perioda Đukanovića na pozicijama predsjednika države, a zatim Vlade, a nakon toga došao na pozicije ministra pa premijera.

„Tokom tog perioda, nije postojala nijedna situacija u kojoj je on tražio nešto od mene što se kosilo sa onim što je moja profesionalna i institucionalna pozicija, pa čak i moj lični odnos“, istakao je.

Marković je kazao da je učestvovao u Đukanovićevoj kampanji za predsjedničke izbore 2023. godine, a da je nedugo nakon toga krenuo u formiranje svoje stranke, te da je prestala potreba da imaju kontakte.

Na pitanje Živkovića kakav je njihov današnji odnos, lider SEP-a je odgovorio da su „poznanici i bivši prijatelji“.

„Nemamo intenzivnu komunikaciju“, istakao je Marković.

Bijelo Polje: Izvučeno tijelo muškarca iz Lima

0

Tijelo muške osobe B.R. (44) ,  izvučeno je iz rijeke Lim u Bijelom Polju.

Kako saznaje Portal RTCG,  tijelo koje pluta rijekom primijetio je vatrogasac, koji je pozvao svoje kolege iz Službe zaštite i spašavanja, te su odmah krenuli u akciju. 

Nakon izvlačenja tijela obavijestili su Hitnu pomoć i policiju koja vrši uviđaj. 

Nadležno tužilaštvo istražuje okolnosti događaja.

Alternativa CG: VRIJEME JE DA SE PRAVOSUĐE OČISTI OD MAFIJE!

0

Sudovi i tužilaštva u Crnoj Gori su godinama bili pod kontrolom mafije i kriminalnog režima DPS-a.

Zato kriminalci slobodno hodaju, a običan čovjek čeka godinama na pravdu ili je nikad i ne dočeka.

Veting i lustracija moraju da se sprovedu do kraja godine!

Da se provjeri imovina sudija i tužilaca,

da se otkriju njihove veze sa mafijom,

da se izbace oni koji su služili DPS-u i kriminalcima.

Bez čistog pravosuđa, nema ni pravde, ni poštene države.

Vrijeme je da pravosuđe oslobodimo iz kandži mafije!

Leković: Anketni odbor da traži ANB-u dokumentaciju u vezi sa ubistvom Jovanovića

0

Poslanik Demokrata Momčilo Leković podnio je danas zahtjev i predložio da Anketni odbor na prvoj sljedećoj sjednici donese odluku o upućivanju zvaničnog zahtjeva Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) radi dobijanja na uvid cjelokupne dokumentacije kojom ANB raspolaže, a koja se odnosi na okolnosti, događaje, aktivnosti i operativna saznanja u vezi sa ubistvom glavnog i odgovornog urednika „Dana“ Duška Jovanovića 2004.

Prema njegovim riječima, to je to učinio u skladu sa ovlašćenjima koja su definisana članom 12 Zakona o parlamentarnoj istrazi.

„Posebno skrećem pažnju na javnu izjavu bivšeg direktora ANB-a i bivšeg premijera, Duška Markovića, koji je prije dva dana rekao: ‘Garantujem da Jovanović nije bio pod nadzorom službe, niti pod mjerama nadzora niti pratnje. Sada je prilika, i želim da kažem – vlast može da otvori dosijea službe u predmetu Duška Jovanovića“, navodi Leković.

On navodi da je to predmet od prvorazrednog interesa.

„Da se pročita, uzme dokumentacija iz tog perioda i vidi sve šta je služba radila. Služba je imala informacije, dostavljala informacije, tu piše i karakter i izvor podataka, pa se može utvrditi je li to rezultat operativnog rada ili rezultat nadzora nad Jovanovićem'“, dodaje Leković.

Leković predlaže da Anketni odbor uputi zvaničan zahtjev ANB-u zbog rasvjetljavanja svih okolnosti tog politički i društveno osjetljivog slučaja.

„Za dostavljanje sve relevantne dokumentacije koja se odnosi na aktivnosti službe u periodu koji je od značaja za istragu o ubistvu Duška Jovanovića, zatraži i dokumenta sa oznakom tajnosti, uz pozivanje na zakonsku obavezu omogućavanja uvida članovima Anketnog odbora u skladu sa zakonom koji reguliše pristup tajnim podacima, naglasi hitnost postupanja po zahtjevu, imajući u vidu značaj i težinu ovog predmeta“, ističe Leković.

Cilj ovog zahtjeva, kako navodi, je da se na osnovu stvarne i potpune dokumentacije, utvrdi uloga i postupanje službe.

„Da se doprinese rasvjetljavanju činjenica od javnog interesa, a sve u skladu sa Odlukom o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora, odnosno onim što može biti predmet i djelokrug rada rada ovog odbora u skladu sa Zakonom parlamentarnoj istrazi, zaključio je Leković.

ODT: Optužni predlog protiv službenika Uprave policije zbog zlostavljanja

0

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici saopštilo je da je podnijet optužni predlog Osnovnom sudu u Podgorici protiv službenika Uprave policije, okrivljenog Z.M. zbog krivičnog djela zlostavljanje.

Prema njihovim riječima sumnja se da je to krivično djelo učinio na štetu uhapšene osobe K.M., i jedne maloljetne osobe.

„Protiv osumnjičenih, službenika Uprave policije M.M. i J.P., za isto krivično djelo odbačena krivična prijava“, zaključili su iz ODT Podgorica.

Mandić: Ne gubiti vrijeme kad je u pitanju veting, sprovesti ga do kraja godine

0

Ne treba gubiti vrijeme kada je u pitanju veting, već on treba da bude sproveden i završen do kraja godine, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom današnjeg susreta sa ministrom pravde Bojanom Božovićem.

“Izuzetno produktivan razgovor sa ministrom pravde Bojanom Božovićem. Drago mi je što smo danas imali priliku da razmotrimo brojne aspekte vezane za poboljšanje uslova u pravosudnom sistemu, među kojima su obezbjeđivanje boljeg životnog standarda za ljude koji rade u tom važnom sektoru, koje bi trebalo da prati i uvođenje veting sistema kada su u pitanju sudije i tužioci, što će umnogome doprinjeti transparentnosti cijelog sistema”, naveo je Mandić u objavi na mreži X.

Kao što građani Crne Gore znaju, kako je objasnio Mandić, veting podrazumijeva utvrđivanje tačnih činjenica vezanih za imovinu u vlasništvu sudija, tužilaca i članova njihovih porodica i da li ista prati njihove zakonite prihode, provjeru eventualne povezanosti s kriminalom, analizu njihovih stilova života, procjenu profesionalnih kvalifikacija i mnogo drugih kontrola koje za cilj imaju ozdravljenje našeg pravosudnog sistema.

“Tokom razgovora ministru Božoviću sam iznio stav da ne treba gubiti vrijeme kada je u pitanju veting, već da on treba da bude sproveden i završen do kraja godine, jer dok recimo poslanici i odbornici prolaze stalne provjere naroda na izborima svake četiri godine i samim tim imaju jednu vrstu opštenarodnog vetinga, dotle sudije i tužioci, koje se na te funkcije biraju do penzije, do sada nisu morali da prolaze bilo kakvu vrstu suštinske kontrole, pa smo upravo zbog toga i došli u situaciju da naše pravosuđe bude kontaminirano uticajem kriminala i izazovima korupcije što danas predstavlja rak ranu društva. Bez vetinga sudija i tužilaca Crna Gora ne može dostići visoke standarde koje su dostigle države Evropske unije”, kazao je Mandić.

Tokom vikenda uhapšeno 48 vozača – 26 pod dejstvom alkohola, 19 na drogu

0

Tokom proteklog vikenda, od 6. do 8. juna 2025. godine, na teritoriji cijele države, uhapšeno je 48 vozača. Registrovano je 65 saobraćajnih nezgoda u kojima su četiri osobe smrtno stradalae, dok je 14 zadobilo teške, a 13 lica lake tjelesne povrede.

Iz polciije su saoptili da su službenici saobraćajne policije izdali 1.043 prekršajna naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 122 prekršajne prijave i privremeno oduzeli 15 pari registarskih oznaka.

„Od ukupnog broja uhapšenih osoba, 26 vozača je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu, 19 vozača zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga i tri vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima“, piše u saopštenju policije.

Od ovog broja, kako navode, najviše uhapšenih je u Podgorici – 14, zatim u Bijelom Polju i Tivtu po pet i u Danilovgradu četiri.

Iz polciije podsjećaju da je od 8. juna do 15. septembra 2025. godine na snazi nova Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, autobusa i specijalnih putničkih vozila za stanovanje (tzv. kampera) na pojedinim dionicama puteva u Crnoj Gori.

Policija apeluje na vozače koji upravljaju ovim kategorijama vozila da se upoznaju sa tekstom Naredbe i poštuju ograničenja iz iste.

„Apelujemo na građane i turiste koji dolaze u Crnu Goru da poštuju saobraćajne propise i vode računa o stanju na putevima, tehničkoj ispravnosti vozila, izbjegavaju putovanja u kasnim večernjim satima, prave češće pauze tokom putovanja i ne dozvole da umor i pospanost ugroze njihovu i bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju“, poručuju u saopštenju.

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Rusije

0

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanog, izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Rusije, Aleksandra Petroviča Lukašika.

Lukašik je, kako navode, stupio na dužnost ambasadora nakon što je prethodnom ambasadoru istekao mandat u julu 2024.

Milatović je upoznao ambasadora sa ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore – punopravnim članstvom u Evropskoj uniji, kredibilnim članstvom Crne Gore u NATO savezu i snaženjem dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje.

Lukašik je izrazio zadovoljstvo stupanjem na dužnost ambasadora Rusije u Crnoj Gori, što je ujedno i njegovo prvo ambasadorsko imenovanje.