Vladina odluka iz 2004. nikada nije objavljena, potvrđeno je “Vijestima” iz Službenog lista

Uprkos tome, duže od deceniju je korišćena kao osnov za umanjenje stambenih kredita, suprotno Ustavu i zakonu

Sagovornik “Vijesti” navodi da država mora utvrditi kolika je šteta nanesena budžetu primjenom propisa koji nikada nije stupio na snagu

Uprava za imovinu godinama je na štetu građana primjenjivala Odluku o uslovima i načinu vraćanja kredita za rješavanje stambenih potreba, jer ona nikada nije zaživjela u pravnom poretku.

Vlada je 3. juna 2004. usvojila taj akt (broj 02-3462), ali je “Vijestima” potvrđeno da on nije objavljen u Službenom listu zbog čega i nije mogao proizvoditi bilo kakvo dejstvo.

“Odluka o uslovima i načinu vraćanja kredita za rješavanje stambenih potreba, broj 02-3462 od 3. juna 2004. godine nije objavljena u Službenom listu Crne Gore”, rečeno je listu iz te institucije.

Uprkos tome, Uprava za imovinu se na nju pozivala prilikom obračuna i otplate stambenih kredita, uključujući i primjenu umanjenja duga.

“Stambeni krediti odobravani su prvenstveno zaposlenima i funkcionerima u državnim organima, što dodatno povećava značaj pravilne primjene propisa – jer svaka pogrešna odluka direktno utiče na javna sredstva i finansijski položaj privilegovane kategorije korisnika”, rekao je jedan od pravnika sa kojima su “Vijesti” razgovarale.

Prema dostupnoj dokumentaciji, riječ je o jedinoj odluci sa te sjednice Vlade koja nikada nije objavljena.

Sagovornici lista tvrde da takva praksa otvara pitanje potencijalne sistemske nezakonitosti koja je trajala više od deset godina…

“U pravnom sistemu Crne Gore, opšti akt ne može stupiti na snagu bez objavljivanja u Službenom listu. To nije formalnost, već ustavni mehanizam zaštite pravne sigurnosti građana. Neobjavljen akt pravno ne postoji i ne može proizvoditi bilo kakvo dejstvo”, rekao je jedan od sagovornika.

Objasnio je da po svojoj sadržini Odluka o uslovima i načinu vraćanja kredita za rješavanje stambenih potreba, ima karakter opšteg pravnog akta, jer unaprijed propisuje opšta pravila (uslove, rokove, način otplate, posljedice kašnjenja…) za širi krug korisnika, a ne rješava pojedinačni slučaj.

“Kao takva, predstavlja podzakonski opšti akt koji, da bi proizvodio pravno dejstvo, mora biti objavljen u Službenom listu Crne Gore… Činjenica da u samoj odluci piše da stupa na snagu danom donošenja, ne može derogirati tu obavezu, jer niži pravni propis ne može derogirati viši… Bez propisnog objavljivanja ona ne može biti u pravnom saobraćaju niti proizvoditi bilo kakvo pravno dejstvo”, dodao je on.

U Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata, između ostalog, navodi se da se u Službenom listu objavljuju “uredbe, odluke i drugi akti Vlade”…

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ne odgovaraju na pitanja “Vijesti”, između ostalog ni u vezi sa tim da li su bili u saznanju da Odluka o uslovima i načinu vraćanja kredita za rješavanje stambenih potreba od 3. juna 2004. godine nije objavljena u Službenom listu i da li su eventualno zbog toga pokrenuli postupak utvrđivanja odgovornost zbog višegodišnje primjene odluke koja pravno ne postoji…

Prema ocjeni sagovornika, u ovakvim situacijama odgovornost nije samo na korisnicima kredita, već prije svega na institucijama koje su bile dužne da provjere da li je akt na koji se pozivaju uopšte stupio na snagu – od Vlade, preko Službenog lista, do Uprave za imovinu…

Izvor “Vijesti” tvrdi da je država dužna da utvrdi dimenziju finansijske štete, ali da to iziskuje niz koraka.

“Potrebno je utvrditi iznos svakog kredita, iznos obračunatog umanjenja, kao i ukupan broj ugovora u kojima je odluka korišćena. To bi pokazalo koliko je budžet izgubio zahvaljujući aktu koji nikada nije stupio na snagu. Dakle, bez potpunog uvida i obračuna, građani neće znati koliki je stvarni finansijski gubitak nastao primjenom akta koji formalno nije postojao”.

Zaboravili na rate

Vijesti su ranije objavile da više od 200 bivših funkcionera i zaposlenih u državnim institucijama i organima sve tri grane vlasti, koji su od 2004. do 2020. od Vlade Crne Gore dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima, ne izmiruje obaveze prema državi, iako se radi o mjesečnim iznosima od 30 do 95 eura.

Prema informacijama lista, riječ je o 179 kredita po povoljnim uslovima u iznosima od 15.000 do 40.000 eura, ali i o 25 osoba koje ne izmiruju obaveze po ugovoru o kupovini stana po povoljnim uslovima.

Iz Uprave za državnu imovinu, potvrdili su da više od 200 osoba ne vraća uredno rate za kredite ili nije isplatilo ugovoreni iznos za kupovinu stana po povoljnim uslovima.

“Dokumentaciju smo uputili kancelariji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore na dalje postupanje”, odgovoreno je redakciji iz Uprave.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, u odgovorima na pitanja “Vijesti” precizirala je da se radi o “ukupno 204 pravna posla”.

“Tačno je da je Uprava za državnu imovinu, sada već drugi put, dostavila Zaštitniku na dalje postupanje dokumentaciju u vezi sa ugovorima o vraćanje kredita i ugovorima o kupoprodaji stanova pod povoljnim uslovima. Predmeti su raspoređeni na postupanje i to kao prioritetni. Plan je da se pokrenu postupci za naplatu dugovanja iz kredita, ali da se prethodno opomenu korisnici da izmire dugovani iznos dobrovoljno”, kazala je tada Bojana Ćirović.