Evroliga je spremna za početak, zvanični start zakazan je za utorak, a uzbuđenje raste širom Evrope.
Očekuje nas maratonska trka za trofej. Oni koji pomno prate dešavanja u Evroligi, izdvajaju nekoliko favorita za titulu – Panatinaikos, Fenerbahče, Olimpijakos, Real i Monako.
„Zeleni“ iz Atine u sezonu ulaze kao glavni favorit.
Imaju MVP-a igrača Kendrika Nana, stigao je i Ti Džej Šorts, koji je oduševljavao prošle sezone, a ono što im daje posebnu prednost jeste činjenica da će se F4 igrati u Atini.
Sa takvim rosterom i domaćim terenom u završnici, Panatinaikos je za mnoge prvi kandidat za titulu.
Fener je branilac titule, ali odlazak Marka Gudurića i Najdžela Hejs-Dejvisa umanjuje njihovu moć.
Ipak, pojačanja poput Talena Hortona-Takera, Armanda Bakota i Brendona Bostona džuniora ulivaju vjeru da mogu do nove velike sezone.
Iako su prošle godine razočarali u polufinalu protiv Monaka, košarkaši Olimpijakos su i dalje sila.
Evan Furnije i Saša Vezenkov predstavljaju tandem sposoban da promijeni tok svake utakmice.
Sada traže iskupljenje.
Nova era u „kraljevskom klubu“. Na klupu je sjeo Serđo Skariolo, jedan od najcjenjenijih evropskih trenera.
Ostali su lideri poput Serhija Ljulja, Edija Tavaresa i Fakunda Kampaca, a stigli su i Teo Maledon, Traj Lajls i Čuma Okeke.
Real nikada ne može biti otpisan, a ulazak na Fajnal for izgleda kao realan cilj.
Monako, ekipa koja je prošle godine stigla do finala, sada ima još jednog superstara – Nikolu Mirotića.
Sa gotovo istim timom i dodatnom zvijezdom, Monako može da ide do kraja.
Povratak Efesa, nova Milanova priča
Igor Kokoškov se vraća u Evroligu i odmah dobija tim sa ogromnim potencijalom.
Pojačanja u bekovskoj liniji (Nik Vajler-Bab, Džordan Lojd, Ajzea Kordinije) uz veterane Šejna Larkina i Rodriga Bobuu, čine Efes izuzetno opasnim.
Na centarskim pozicijama tu su Jorgos Papajanis i Kai Džons, pa djeluje da imaju sve što im je potrebno za povratak u vrh.
Nakon još jedne razočaravajuće sezone, Emporio Armani je ozbiljno mijenjao tim.
Stigli su Lorenco Braun, Marko Gudurić, Vlatko Čančar i Devin Buker, kao i iskusni Brajant Danston.
Upravo ta kombinacija iskustva i kvaliteta mogla bi da donese stabilnost koja im je nedostajala.
Partizan je prošle sezone na nesrećan način ispustio plej-in, ali sada izgleda još opasnije.
Stigli su Šejk Milton, Dilan Osetkovski i Džabari Parker.
Problem ostaje pozicija centra, koja nije popunjena, ali i ovako Partizan djeluje kao ekipa koja može daleko.
Za razliku od Partizana, Crvena zvezda startuje sa nižeg mjesta na listi favorita.
Poslije 10. pozicije prošle sezone, „crveno-beli“ ulaze u novu kampanju sa potpuno novim timom.
Biće im potrebno vrijeme za uigravanje, a u tako zahtjevnom takmičenju svako kašnjenje može skupo da košta.
Čeka nas uzbudljiva 34 kola
Za Barselonu, koja se pojačala Totom Šengelijom i Vilom Klajburnom, Hapoel Tel Aviv, koji je doveo Vasilija Micića, Žalgiris, Makabi Tel Aviv, Dubai, Pariz, Virtus, Bajern Minhen, Asvel, Valensiju, koja se vratila u Evroligu, i Baskoniju, smatra se da ne mogu pomrsiti račune ekipama koje se ubrajaju u favorite.
Evroliga 2025/26. godine obećava da će biti jedna od najuzbudljivijih u posljednjoj deceniji.
Čeka nas maraton od 34 kola, gdje će svaka pobjeda značiti.
Od prvog podbacivanja lopte, kreće borba za mjesto na završnom turniru.
Tokom prethodnog vikenda, odnosno od 26. do 28. septembra, uključujući i taj datum, na crnogorskim putevima registrovana je 61 saobraćajna nezgoda, u kojima je jedna osoba smrtno stradala. Četiri lica zadobila su teške, a 23 lica lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
U pomenutom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 129 prekršajnih prijava, izdali 1.418 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 34 para registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
“Uhapšena su 54 vozača i to 27 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu, 17 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom narkotika, kao i 10 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, navodi policija.
Od tog broja 25 vozača je uhapšeno u Podgorici, šest u Danilovgradu, četiri u Kotoru, tri u Nikšiću i dva u Budvi.
“Ističemo da je 23. septembra stupila na snagu i Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, skupova vozila i autobusa i specijalnih putničkih vozila za stanovanje, tzv. kampera kojom se zabranjuje saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, kao i skupova vozila, u periodu od 23. septembra do 15. oktobra svakim danom u vremenskom periodu od 07.00 do 22.00 časova na dijelu regionlnog puta Kotor – Trojica”, kazali su iz policije.
Kako su pojasnili, ovom Naredbom zabranjuje se i saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv. kombi vozila), skupova vozila (autobus sa prikolicom) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje, tzv. kampera, od 23. septembra do 15. oktobra svakog dana u vremenskom periodu od 00.00 do 24.00 časova na djelovima regionalnih puteva od mjesta Krstac (Cetinje) do mjesta Trojica (Kotor) iz smjera Njeguša u smjeru Kotora; kao i dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do Mauzoleja, u oba smjera.
Zabrana se ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza, kao i na vozila za pružanje pomoći na putu.
“Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju”, zaključili su iz policije.
„Nik je ovaj put u pravu. Svi u Tuzima i Malesiji odlično znaju da se nije razdvajao od braće Drešaj (koji su otuženi u akciji General)“,napisao je predsjednik PZP-a, Nebojša Medojević na društvenoj platformi X.
Kako je pojasnio, i pored izvora koje Medojević ima iz SAD, ljudi iz Tuzi su mu to potvrdili.
Nik je ovaj put u pravu. Svi u Tuzima i Malesiji odlicno znaju da se nije razdvajao od brace Dresaj ( koji su optuzeni u akciji GENERAL) . I pored mojih izvora iz SAD , ljudi iz Tuzi su mi to potvrdili. Poslali li su mi i dosta fotografija, ali nije prostojno objavljivati…
„Poslali li su mi i dosta fotografija, ali nije prostojno objavljivati privatne fotografije. Moli Boga Nik sto ja nijesam u prilici sa vodim borbu protiv kriminala u CG“, zaključio je Medojević na X-u.
Količina hrane koja se baca u Crnoj Gori bila bi dovoljna da pokrije osnovne prehrambene potrebe svih siromašnih građana, kada bi postojali mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne i jestive hrane, saopšteno je iz Banke hrane Crne Gore.
Oni su to saopštili povodom 29. septembra, Međunarodnog dana podizanja svijesti o bacanju hrane.
Iz banke navode da se u svijetu godišnje izgubi ili baci 1,3 milijarde tona hrane, što čini više od trideset odsto ukupno proizvedene hrane.
Članice Evropske, kako se navodi, dužne su da do 2030. godine da prepolove količinu bačene hrane.
Kada je Crna Gora u pitanju, iz Banke hrane ističu da ne postoje zvanični podaci.
– Eurostat i UNEP Food Waste Index daju procjene za zemlje koje nemaju mjerenja (na osnovu sličnih zemalja i potrošnje hrane). Za Crnu Goru postoje samo procijenjeni podaci, ne izmjereni i po njima prosječan građanin Crne Gore baci oko 70–80 kg hrane godišnje – naveli su.
Poručuju da bi količina hrane koja se baci u Crnoj Gori bila dovoljna da se namire prehrambene potrebe svih siromašnih građana, kada bi postojali mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne i jestive hrane.
– Uvođenjem Zakona o doniranju hrane sa poreskim olakšicama i zaštitom donatora, Crna Gora bi napravila ogroman iskorak. Imali bi manje otpada a više solidarnosti – kazali su.
Iz Banke hrane navode da su neke države zakonom obavezale trgovačke lance, proizvođače i ugostitelje da hranu usmjere u donacije, te da bi naša država mogla preuzeti sličnu praksu.
Dodaju i da su više puta javno isticali važnost osnivanja Centra da prikupljanje i distribuciju viškova hrane, kao načina da sva hrana koja je višak na tržištu stiže na jedno mjesto, odakle bi svi kojima je potrebna imali mogućnost besplatnog preuzimanja.
Za rješenje ovog problema, napominju, neophodno je raditi na mijenjaju svijesti pojedinaca.
– Djeca treba da uče o vrijednosti hrane, koliko je potrebno da hrana od polja dođe do stola, koliko se troši resursa i koliko truda moraju uložiti poljoprivrednici da je proizvedu. Uočavanjem veze između bacanje hrane, siromaštva, ekonomije i ekologije ljudima biva jasno zašto hrana ne smije biti otpad – naveli su iz Banke hrane.
U Crnoj Gori se godišnje, prema njihovim procjenama, baci oko 50.000 tona hrane, čija je vrijednost između 125 i 150 miliona eura.
Oni su naveli da je stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori je 20 odsto, što čini oko 120.000 – 125.000 ljudi.
– 50.000 tona bačene hrane godišnje, ako usmjerimo ka svakom siromašnom stanovniku, što je 1,1 kg dnevno po osobi, odnosno izraženo u novcu, oko 1000 – 1250 u eura, ne bi imali ljudi uskraćenih za hranu – poručili su iz Banke hrane.
Demokratska Crna Gora, kao jedna od ključnih partija u aktuelnom političkom životu, poput ostalih članica vladajuće koalicije, sve češće je na udaru Demokratske partije socijalista. Optužbe koje iznosi DPS prema liderima Demokrata variraju od etiketiranja do pokušaja da ih povežu sa bezbjednosnim izazovima i tragičnim događajima u zemlji.
U nedavnoj seriji saopštenja, meta je bio i Boris Bogdanović, predsjednik poslaničkog kluba DCG i generalni sekretar partije, koga su označili kao „medijskog stratega“ koji, kako tvrde, „proizvodi gadosti“.
U razgovoru za IN4S, Bogdanović odgovara na ove i druge napade, ističući da je jedina „gadost“ koja izlazi iz njegovog pera – istina, koja je nakon trideset godina konačno dobila svoj glas. U intervjuu govori o tome šta stoji iza sve učestalijih napada DPS-a, zašto je njihov politički humor zapravo dokaz panike, kako gleda na inicijativu o interpelaciji, kao i o pokušajima diskreditacije Demokrata fabrikovanim aferama.
DPS Vas je direktno označio kao „medijskog stratega“ koji, kako tvrde, „proizvodi gadosti“ u javnom prostoru. Kako odgovarate na ove optužbe?
Ne, ja ne proizvodim gadosti. To je specijalnost DPS-a. Oni su je decenijama izvozili kao glavni državni brend, od šverca i pljačke, preko laži i podjela, do fabrike mržnje koju su hranili svakoga dana. Ja proizvodim samo jedno, istinu. A njih najviše boli što se nakon trideset godina njihovog monopola konačno čuje istina.
Zato neka se ne zavaravaju: gadosti su njihovo autorsko djelo, njihov patent i njihov potpis. Ako im danas smeta što ih podsjećamo na to, neka znaju da je to tek početak.
U saopštenju DPS-a pominju se i „psiholozi i tužilaštvo“ kao institucije koje bi se, navodno, trebale baviti Vama i Vašim stranačkim kolegama. Da li ovo vidite kao politički pritisak i diskreditaciju ili kao jasan znak straha DPS-a od gubitka uticaja?
Kada DPS u svom saopštenju pomene psihologe i tužilaštvo da bi se, navodno, bavili nama, to vam je najbolja dijagnoza njihovog stanja. Zamislite partiju koja je trideset godina koristila državu kao privatnu kasu i kriminalnu firmu, a sada bi psihologe slala na one koji im kvare planove. To je zaista zavidan nivo političkog humora.
Dakle, oni zapravo sami sebi nesvjesno opisuju gdje im je mjesto.
Da li je ovo pritisak? Ne. Da li je ovo diskreditacija? Ne. Ovo je samo jasan znak panike i straha od gubitka uticaja, jer znaju šta slijedi. Jer kada politička organizacija dođe u fazu da poziva psihologe i tužioce i da ih šalje ne svoje protivnike, to je dokaz da su izgubili i razum i monopol. A kada DPS postane sam sebi komedija, onda je i za Crnu Goru došlo vrijeme da konačno postane ozbiljna država.
Optužuju Vas i Demokrate za „propali politički rejting“. Kako tumačite činjenicu da upravo stranka koja je izgubila vlast i koja je u stalnom padu podrške, danas iznosi takve tvrdnje?
Optužiti Demokrate za „propali politički rejting“, a pri tome biti DPS sa nultim koalicionim kapacitetom, to je politička verzija najbolje stand-up komedije. Govorimo o partiji koja je izgubila trideset izbornih procesa zaredom, ili da budemo precizni, svaki izborni proces za koji su tvrdili da će pobijediti. To je kao da vam neko ko niti jednom nakon 2018. godine nije prošao ni kvalifikacije, dijeli savjete kako da osvojite finale Lige šampiona.
Ista ta partija, koja se danas hvali hrabrošću, pristala je da prvi naredni parlamentarni i lokalni izbori budu tek 2027. godine. To vam sve govori o njihovom povjerenju u sopstveni rejting, odložili su izbore na maksimum, i time odložili datum novog sopstvenog kraha.
U saopštenju DPS pokušava da poveže Demokrate i bezbjednosne izazove u državi, pa čak i tragične događaje poput ubistava na Cetinju. Kako gledate na ovakve pokušaje politizacije nesreća i da li je to način da se prikrije odgovornost DPS-a za decenijsko urušavanje sistema bezbjednosti?
< Kada DPS pokušava da poveže Demokrate sa bezbjednosnim izazovima i čak sa tragedijom na Cetinju, to je uvreda i za istinu i za zdrav razum. Oni koji su urušili bezbjednosni sektor do temelja, oni čiji su najviši funkcioneri kazali da u obračunu kriminalnih klanova ne stradaju pošteni ljudi, oni čiji je sistem za sobom ostavio 719 ubijenih i na desetine slučajno stradalih u kriminalnim obračunima sada bi da drugima drže predavanje o bezbjednosti.
Dakle, njihov bilans je crna hronika. Pod njihovim kišobranom su cvjetali klanovi, njihovi funkcioneri su hapšeni, a njihovi visoki kadrovi završavali na optuženičkim klupama. Oni su jedina partija na Balkanu koja bi mogla da drži sjednicu ne ovog nego onog stvarnog predsjedništva i u ZIKS-u i Specijalnom odjeljenju Višeg suda koji sudi krivična djela organizovanog kriminala, visoke korupcije i ratnih zločina.
Danas, kad institucije konačno počinju da se oslobađaju kandži politike i da rade svoj posao, oni pokušavaju tragedije da pretvore u politički marketing, ne bi li oprali ruke. Ali ruke koje su decenijama držale kišobran nad organizovanim kriminalom, ne mogu se oprati uvredama i nebulozama.
Zato, kada DPS priča o bezbjednosti, to ne izaziva strah, to izaziva smijeh. Jer ako iko nema pravo da izgovori riječ „bezbjednost“, onda su to oni koji su je pokušali sahraniti, a sve da bi oni i njihove porodice živjele kao bubreg u loju.
Oni tvrde da Demokrate „bježe od rasprave o interpelaciji“. Možete li objasniti stav Demokrata o toj inicijativi i o bezbjednosnoj politici uopšte?
Raspravljati o interpelaciji koja ne postoji isto je što i raspravljati o jednorogu, čista bajka. A, o tome koliko bježimo od rasprave sa njima najbolje govori podatak da iz svake debate sa čelnicima bezbjednosnog sektora izađu razvaljeni.
Interpelaciju su, da budemo precizni, pisali van zgrade Skupštine i to ne politički analitičari i političari, nego lica sa optuženičkih klupa. Nažalost, neki političari sveli su se na eksponente tih ljudi. Dakle, čitava priča im se svela na to da kriminalci diktiraju tempo, a pojedini trče da izvršavaju.
Zato je jedini ispravan naziv za tu „interpelaciju“, frka. Frka jer kriminalne strukture gube zaštitu. Frka jer više ne kontrolišu bezbjednosni sektor. Frka jer se prvi put hapse oni koji su se godinama osjećali nedodirljivo. I na kraju, frka jer je njihova moć otišla tamo gdje su im i mnogi funkcioneri otišli, u prošlost i u zatvor.
DPS u istom saopštenju aludira na „zgrade i firme sa milionskim prihodima“ povezane sa funkcionerima Demokrata. Kako komentarišete takve optužbe i imate li namjeru da ih pravno procesuirate kao klevetu?
To je ista ona partija koja je izmislila da sam suprugu, koju nemam, zaposlio u firmi jednog policajca. Ista ona partija koja je izmislila da je Krapović nosio zlatne cipele na jednom prijemu, pa čak montirala i fotografije. Ista ona partija koja je Krapoviću izmislila krivično djelo „napada na ustavno uređenje“ zato što je jedno vozilo jednog lica bilo parkirano na raskrsnici u Budvi.
Dakle, DPS nije izvor informacija, DPS je izvor izmišljotina. Oni proizvode laži kao na pokretnoj traci, jer je to jedino što im je ostalo.
A istina je vrlo jednostavna: svi poslanici i ministri Demokrata zajedno nemaju ni približno onoliko koliko Milo Đukanović potroši za sedam dana svog boravka u Dubaiju. Oni koji su od države napravili privatni bankomat, sada bi nama da crtaju „milione“. To je već tragikomično.
Zato njihovim lažima ne prijeti ni sud ni advokati, prijeti im sopstvena komičnost. Jer kada DPS govori o bogatstvu drugih, to je kao da bankomat optuži nekoga da drži kasicu-prasicu.
Službenici Mobilne jedinice saobraćajne policije su na auto-putu uhapsili dvojicu vozača koji su vozili brže od dozvoljenog.
Uhapšeni su O.K.(32) iz Rožaja koji je upravljao vozilom brzinom od 195 km/h i Đ.N.(30) iz Berana koji se kretao vozilom brzinom od 179 km/h.
Službenici Mobilne jedinice saobraćajne @PolicijaCG su na auto-putu lišili slobode O.K.(32) iz #RO koji je upravljao vozilom brzinom od 1⃣9⃣5⃣ km/h. Lišen je slobode i Đ.N.(30) iz #BA koji se kretao vozilom brzinom od 1⃣7⃣9⃣ km/h.🚔 Privedeni su sudu za prekršaje. 🚨
U saobraćajnoj nesreći na seoskom putu kod Šavnika koja se desila sinoć u 21:40 časova, poginuo je B.Z. (61).
Kako je saopšteno iz policije do saobraćajne nesreće je došlo kada je B.Z, iz za sada nepoznatih razloga izgubio kontrolu nad vozilom, koje je sletjelo s puta.
Saobraćaj se na većini puteva u Crnoj Gori danas obavlja po pretežno suvim kolovozima na većini puteva u zemlji i uz uglavnom dobru vidljivost.
Savjetuje se oprezna vožnja prilagodjena uslovima na putu. Skrećemo pažnju na povećanu opasnost od odrona. Na dionicama gdje se izvode radovi obavezno je poštovanje postaljene signalizacije, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane saobraćaj se do 30. septembra obustavlja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 13.00 i od 15.00 do 19.00 sati.
Do 01. oktobra zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute dolaziće do obustave saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog izvođenja radova na adaptaciji kosine na magistralnom putu M-2 dionica Sotonići-Virpazar, u mjestu Virpazar. Radovi se izvode od 00.00 do 06.00 časova.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja kao i povremenu totalnu obustavu saobraćaja ne dužu od 60 minuta na mjestima izvodjenja radova u periodu od 13. do 30. septembra.
Do završetka radova saobraćaj će se obavljati jednom trakom naizmjenično zbog izvođenja radova u trupu magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje(obilaznica)-Barski most na desnoj kolovoznoj traci u mjestu Nikoljac.
Do 30. septembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja, zbog radova, na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac-Ribarevina.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine – Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova zbog adaptacije regionalnog puta R-19 dionica Trešnjevik-Andrijevica.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara saobraćaj je obustavljen u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova do završetka radova.
Do završetka radova od 07.00 do 17.00 sati odobrava se povremena promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova na sanaciji klizišta „Provalija“na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Šavnik.
Do 09. oktobra odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevica Tara.
Do 05. oktobra odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobracaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu đprinceza Ksenija od 15. septembra vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Smokovac-Mateševo. Neophodan dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog potrebe transporta opreme za vjetroelektranu „Gvozd“ izvodiće se radovi na adaptaciji magistralnih puteva M-1 dionica Bar-Sutomore, M-1.1 dionica Sutomore-Virpazar, M-2 dionica Virpazar-Podgorica, M-3 dionica Podgorica-Danilovgrad-Nikšić, M-6 dionica Nikšić-Jasenovo Polje-Šavnik (opštine Bar, Zeta,Podgorica, Danilovgrad, Nikšić i Šavnik).
Na autoputu se saobraćaj obavlja bez izmjena u režimu saobraćaja.
Intenzitet saobraćaja je umjeren do pojačan.
U protekla 24 sata dogodilo se 30 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba poginula, tri su zadobile teže, a 11 lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.
Privremeno se za period do 5. oktobra odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja ne duže od 10 minuta na mjestu izvođenja radova zbog izvođenja radova na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja u zonama pješačkih prelaza obnova i popravka svjetlosne saobraćajne signalizacije na sljedecim putnim pravcima:
Regulacije: – Raskrsnica puta M-6 i R-18, Pljevlja, lokacija 1, – Raskrsnica puta M-6 i R-11, Pljevlja, lokacija 2, – Raskrsnica puta R-18 i R-3, Pljevlja, lokacija 3, – Raskrsnica puta M-6 i lokalni put, Žabljak (Hotel Enigma), lokacija 4, Raskrsnica puta M-6 i R-20, Žabljak (Hotel Izvor), lokacija 5, – Raskrsnica puta M-6 i R-20, Šavnik, lokacija 6, – Raskrsnica puta M-7 i M-8 (Lipci), Vilusi, lokacija 7, – Raskrsnica puta M-3 i R-23, Bogetići, lokacija 8, – Raskrsnica puta M-2 i R-21, Mioska, lokacija 9, – Raskrsnica puta M-3 i R-16, Plužine, lokacija 10, – Raskrsnica puta M-1 i M-2, Petrovac, lokacija 11, – Raskrsnica puta M-8 i R-8, Grahovo, lokacija 12.
Najmanje četiri osobe su ubijene, a više njih povrijeđeno u nedjelju u napadu na crkvu u američkoj saveznoj državi Mičigen, kada je naoružani muškarac kamionom uletio u zgradu punu vjernika, otvorio vatru i namjerno izazvao požar, saopštile su vlasti.
Policija je identifikovala osumnjičenog kao Tomasa Džejkoba Senforda (40) iz grada Barton. On je jedini osumnjičeni za napad na crkvu Isusa Hrista svetaca posljednjih dana u mjestu Grand Blank Taunšip.
Načelnik policije Vilijam Renej izjavio je da je deset osoba sa prostrijelnim ranama prevezeno u bolnice, od kojih su dvije kasnije preminule. Još dva tijela pronađena su u ruševinama crkve koja je izgorjela tokom napada, a strahuje se da bi moglo biti još žrtava u zgarištu.
Senford je ubijen u razmjeni vatre sa policijom osam minuta nakon početka napada, na parkingu iza crkve. FBI je preuzeo istragu i tretira događaj kao „ciljano nasilje“.
Zvaničnici su naveli da je napadač koristio zapaljiva sredstva da izazove požar, a u ruševinama su pronađene i sumnjive eksplozivne naprave. Motiv za napad još nije objavljen.
Incident je naveo velike američke gradove, poput Los Anđelesa i Njujorka, da pojačaju obezbjeđenje oko vjerskih objekata „iz predostrožnosti“.
Napad u Mičigenu dogodio se samo nekoliko nedjelja poslije pucnjave u crkvi u Mineapolisu, kada su ubijene dvije osobe, a više od deset ranjeno.
Predsjednik Donald Tramp izjavio je da je obaviješten o napadu i ocjenjuje ga kao „još jedan ciljani napad na hrišćane u Sjedinjenim Državama“.
Portparol mormonske crkve Dag Andersen izjavio je da su njeni lideri u kontaktu sa lokalnim vlastima, dodajući: „Mjesta za molitvu moraju biti utočišta mira, molitve i povezivanja. Molimo se za mir i iscjeljenje svih koji su pogođeni.“
Pucnjava je počela oko 10.25 po lokalnom vremenu, a policajci su već u 10.33 neutralisali napadača. Kada su stigli, crkva je već bila u plamenu.
Na čelu liste, po posljednjim javno dostupnim podacima, je viceguverner Centralne banke Nikola Fabris a prati ga guvernerka Irena Radović. Među najplaćenijim su i pojedini partijski imenovani funkcioneri DF-a, Demokrata i PES-a u energetskim kompanijama
Najplaćeniji javni funkcioner u našoj zemlji, po posljednjim dostupnim podacima sa sajta Agencije za sprečavanje korupcije, je viceguverner Centralne banke Nikola Fabris, koji mjesečno prima 7.029 eura.
Guvernerka Centralne banke Irena Radović prima osnovnu mjesečnu platu od 6.450 eura. Radović svakog mjeseca prima i naknadu za rad u Savjetu za finansijsku stabilnost koja se prošle godine kretala od 700 do 1.420 eura, što znači da je najviše tokom jednog mjeseca ukupno primila 7.870 eura.
Druga viceguvernerka Centralne banke Zorica Kalezić, sa osnovnom platom koja je prošle godine u jednom trenutku dostigla 6.290 eura, na trećem je mjestu među najvećim platama.
Direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo Ivan Šćekić, uz varijabilu, primio je posljednjeg mjeseca prošle godine preko 5.500 eura i na četvrtom je mjestu.
Na petom je direktor Razvojne banke Nikola Tripković sa 4.887 eura, koji je istovremeno i predsjednik Odbora direktora „Plantaža“, zbog čega je Agencija za sprečavanje korupcije ove godine pokrenula postupak u kojem utvrđuje je li Tripković u konfliktu interesa jer istovremeno obavlja dvije javne funkcije.
Plata predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Milutina Đukanovića tokom godina rukovođenja energetskom kompanijom narasla je na 4.839 eura, mada se po društvenim mrežama nedavno spekulisalo da je u julu ove godine primio preko 6.000 eura.
Predsjednik Odbora direktora CEDIS-a Vladimir Čađenović prima 4.675 eura ali je na sedmom mjestu jer je poziciju iznad njega direktor ToMontenegro Vukadin Stojanović, sa 10 eura većom platom.
Iza Čađenovića je još jedan Čađenović – Igor, koji na čelu „Plantaža“ prima 4.275 eura. Top 10 zatvara predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić koja je u posljednjem mjesecu prošle godine primila preko 4.000 eura osnovne plate i dijela na platu, za članstvo u Sudskom savjetu.
Plata Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića mnogo je varirala tokom prošle godine ali je nakon uspona i padova, u decembru primio 4.144 eura, euro više nego što je bila osnovna plata direktora Aerodroma Crne Gore Roka Tolića. Marković svakog mjeseca prima i još skoro 1.200 eura kao predsjednik Tužilačkog savjeta.
Direktor Elektroprivrede Ivan Bulatović zatvara listu onih koji primaju preko 4.000 eura. Slijede predsjednik borda CGES-a Aleksandar Mijušković, direktor Budvanske rivijere Jovan Gregović, zastupnica Crne Gore pred sudom u Strazburu Katarina Peković, kao jedina funkcionerka Vlade na ovoj listi a potom dva Vladimira – direktor CEDIS-a Ivanović i glavni specijalni tužilac Novović.
Top 20 najplaćenijih zatvaraju generalni direktor Radio-Televizije Crne Gore Boris Raonić i direktor Rudnika uglja Nemanja Laković, sa platama od preko 3.500 eura.
20 javnih funkcionera koji imaju najveće zarade, ukupno primaju oko 90.400 eura.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.