Vijest o njegovoj smrti objavljena je na stranici posvećenoj obožavaocima serije Mućke
Glumac Patrik Marej, poznat po ulozi Mikija Pirsa u kultnoj seriji Mućke (Only Fools and Horses), preminuo je danas u 68. godini.
Vijest o njegovoj smrti objavljena je na stranici posvećenoj obožavaocima serije Mućke.
„Sa velikom tugom javljamo da je preminuo naš prijatelj Patrik Marej – Miki Pirs za mnoge od nas. Bio je redovan gost na našim okupljanjima i nedostajaće nam njegov humor i radost koju je donosio mnogima“, navodi se na stranici.
Marej je u seriji tumačio ulogu švercera i snalažljivog prijatelja Del Boja i Rodnija Trotera.
Glumac je 2021. godine prošao kroz operaciju i hemoterapiju kako bi uklonio kancerogeni tumor na plućima. Kasniji pregledi otkrili su i tumor na jetri, koji nije bio povezan s rakom pluća i mogao se liječiti.
Godine 2023. otkrio je da mu je rak ponovo dijagnostikovan. Fanovima je rekao da je imao operaciju tokom koje su mu odstranili tumor i pola jetre.
„Ćutao sam o tome da su mi prošle godine otkrili još jedan rak“, rekao je tada.
Marej se prvi put pojavio u seriji Mućke 1983. godine, i glumio do 2003. godine.
Pored Mućki, poznat je po ulogama u filmovima „Scum“, „Quadrophenia“ (oba iz 1979. godine) i „The Firm“ (1989).
Nakon završetka serije Mućke, povukao se iz glume i postao taksista.
Vratio se glumi 2015. i 2019. godine, kada je dobio uloge u serijama „Endeavour“ i „Conditions“.
Bio je u braku sa suprugom Anong, koju je upoznao dok je živio u Tajlandu deset godina. Vjenčali su se 2016. godine i imali jednu ćerku, Džozi.
Ministar odbrane Crne Gore, Dragan Krapović, svečano je otvorio novi hangar za helikoptere Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore, na vojnom aerodromu “Knjaz Danilo Petrović”, saopštili su iz Ministarstva odbrane.
Hangar, čija je vrijednost, kako navode, skoro 3 miliona eura, finansiran je iz kapitalnog budžeta i građen u prethodne dvije godine. Predstavlja objekat izgrađen po najsavremenijim standardima, predviđen za smještaj i pravovremeno održavanje helikoptera, čime će značajno unaprijediti logističke i operativne kapacitete Vojske Crne Gore.
Ministar Krapović naglasio je da je riječ o strateškom ulaganju koje prevazilazi infrastrukturni značaj.
„Ovaj hangar predstavlja ulaganje u sigurnost naše zemlje i jačanje odbrambenih kapaciteta Vojske Crne Gore. To je simbol našeg zajedničkog napora da obezbijedimo bolje uslove za rad i život naših pripadnika i ulaganje u budućnost naše odbrane”, istakao je on.
Ministar se, kako navode, zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji projekta – od stručnjaka Ministarstva odbrane, projektanata i inženjera, do izvođača radova.
„Današnji dan potvrđuje da se vizije mogu pretvoriti u stvarnost kada postoji volja, znanje i saradnja. Iza ovog objekta stoji profesionalnost i posvećenost mnogih ljudi. Neka ovaj hangar bude simbol napretka, ali i podsjetnik da su najčvršći temelji oni koje gradimo zajedno“, poručio je Krapović.
On je dodao da će Ministarstvo odbrane i u narednom periodu nastaviti sa ulaganjem u vojnu infrastrukturu, jer je to temelj razvoja i modernizacije Vojske.
„Želim da obećam da će ovakvi projekti imati kontinuitet. Ulaganje u vojnu infrastrukturu znači ulaganje u sigurniju budućnost svih građana Crne Gore”, kazao je ministar.
Komandant Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore, potpukovnik Bojan Popadić, istakao je, kako kažu, izuzetan značaj hangara za svakodnevno funkcionisanje jedinice: „Ovaj hangar znači sigurnost za naše letjelice, bolje uslove za naše posade i tehničare, ali i veću operativnu spremnost Vazduhoplovstva. On će nam omogućiti da efikasnije održavamo helikoptere i da brže i spremnije reagujemo u svim zadacima”, naglasio je on.
Otvaranje hangara upriličeno je u susret proslavi Dana Vojske Crne Gore, a svečanosti su prisustvovali načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore brigadni general Miodrag Vuksanović, pripadnici Vojske Crne Gore, predstavnici Ministarstva odbrane, izvođači radova i partneri uključeni u projekat, zaključuje se u saopštenju.
Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 97. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila više kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je:
donijela Rješenje o razrješenju predsjednika Savjeta Javne ustanove Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Marka Gorkovovića,
donijela Rješenje o imenovanju Jasmina Purišića za predsjednika Savjeta Javne ustanove Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore,
donijela Rješenje o imenovanju mr Svetlane Jovanović za izvršnu direktoricu Društva sa ograničenom odgovornošću „Agencija za planiranje prostora Crne Gore“,
INTERNO
donijela Rješenje o razrješenju državnog sekretara u Ministarstvu dijaspore Adela Omeragića,
donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dr Trifuna Savića,
donijela Rješenje o imenovanju Aleksandra Pešića za zamjenika Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore – Kancelarija u Podgorici,
donijela Rješenje o razrješenju člana Odbora direktora Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore „Montefarm“ mr Emira Muzurovića,
donijela Rješenje o imenovanju mr Biserke Bulatović za članicu Odbora direktora Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore „Montefarm“,
donijela Rješenje o razrješenju članice Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Ane Nenezić,
donijela Rješenje o imenovanju Mire Kljajević za članicu Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore,
odredila Jelenu Davidović za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na XLV vanrednoj Skupštini akcionara „Montenegroberza“ AD Podgorica,
donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. direktorice Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Snežane Barjaktarović Labović i
donijela Rješenje o određivanju dr Ivana Samardžića za vršioca dužnosti direktora Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić razgovarao je sa generalnim direktorom Generalnog direktorata za proširenje i susjedstvo u Evropskoj komisiji Gertom Janom Kopmanom i tom prilikom poručio je da će naredni mjeseci u Parlamentu biti u potpunosti posvećeni evropskoj agendi Crne Gore, kako bi se ostvario zacrtani cilj – zatvaranje svih poglavlja 2026. godine.
“Imaćemo u oktobru glasanje za sudije Ustavnog suda, znate da ih možemo izabrati u prvom ili u drugom krugu. Crna Gora želi što prije da postane članica EU i mislim da bi dobro bilo početi rad i na pristupnom ugovoru, to bi bila još jedna podsticajna stvar za nas”, kazao je Mandić.
Podsjetio je da je do sada privremeno zatvoreno sedam pregovaračkih poglavlja te da je, nakon mnogo godina, Skupština uspjela da donese jedan od najvažnijih zakona – izborni zakon, i to, kako je rekao – apsolutnim konsenzusom.
“Mi smo više nego spremni da postanemo dio evropske porodice i da zajedno pokažemo da je EU i dalje snažna”, poručio je Mandić.
Generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju, Gert Jan Kopman, čestitao je Crnoj Gori na postignutom napretku i naglasio da je od svih zemalja ona najviše napredovala. Dodao je da bi Crna Gora mogla zatvoriti dodatna poglavlja ove godine.
Ukoliko se to dogodi, startna pozicija Crne Gore početkom naredne godine biće veoma dobra, rekao je Kopman, ali je dodao da još ništa nije završeno i da Crnu Goru tek očekuje najzahtjevniji period pregovora o pristupanju. To će zahtijevati mnogo rada, posvećenosti, političke volje i jedinstva oko ključnih prioriteta, zaključio je Kopman.
LEGALIZACIJA NELEGALNIH OBJEKATA U CG – NEZNANJE, KORUPCIJA ILI LOŠA NAMJERA PREMA DRŽAVI CRNOJ GORI!!
Vlada CG prilikom izrade i usvajanja zakona o legalizaciji nelegalno izgradjenih objekata nije uzela u obzir rizike primjene i negativne posledice na trziste nekretnina ( koje je pored maloprodaje i turizma najvazniji segmet cg ekonomije) .
Nakon tei mjeseca od kako je stupio na snagu odmah su se pojavila dva goruća problema- nedostatak administrativnih kapaciteta i značajno zaustavljanje prometa nekretnina ( čak i onih koje su uknjižene u katastar i na koje vlasnici plaćaju porez i ostale obaveze prema državi).
Primjena zakona dovela je do smanjenja ekonomske aktivnosti, nema prometa, smanjuje se priliv kapitala iz inostranstva.
Smanjena je ekonomska altivnost notara i agencija za nekretnine, pa je i naplata PDV manja.
Smanjen je priliv novca u opštinske kase na stavki Porez na promet nepokretnosti.
Zabranjeno je raspolaganje sa imovinom koja je uknjižena u katastar. (gdje je u listu G navedeno da nema dozvolu). Za banke, stečajne postupke, promet, takva imovina je sad bezvrijedna.
Cijene ovih objekata su bile niže u odnosu na ostale, sad ce doći do porasta cijena ovih drugih nekretnina ( koje imaju dozvolu) jer je smanjena ponuda.
Uprava za legalizaciju nije oformljena ( nema stručnog kadra), a Zakon usvojen i tokovi teku.
Opštinske službe i katastri takođe nemaju kadrova.
Radnici u katastru jos nemaju podatke o nelagalnim objektima.
Onaj ko je predao ranije zahtjeve za legalizaciju(2018) sad mora sve opet ponovo.
Fizicki treba da se obiđu svi nelegalni objekti bez obzira što licencirana agencija preda elaborat u katastar.
Zabrana obavljanja privredne aktivnosti (prodavnice, lokali, hoteli..) ako se u određenom roku ne lagalizuju ti objekti.
Veliki nameti građanima ( iako su DF i NSD u predizbornoj kampanji najavljivali besplatnu legalizaciju 2018). Troškovi izrada elaborata, razne takse i na kraju iznos za legalizaciju.
Imajući u vidu da se radi o preko 100.000 nelegalnih objekata ( neke procjene idu i do 150.000), administrativne kapacitete i predviđene procedure, realno je teško očekivati da se ovaj proces okonča za 2-3 godine, uz velike troškove i velike gubitke jer ne možete raspolagati vlastitom privatnom imovinom ( čak i onom koju ste kao savjesni kupac kupili od investitora i uknjižili u katastar na vaše ime)
Zakon o legalizaciji je, očigledno, donešen u žurbi bez neophodne javne rasprave i ukrštanja stručnih argumenata i već je izazvao haos u primjeni.
Osim izrazite nepravde prema različitim kategorijama nelegalnih objekata i uvodjenja mogucnosti otkupa državnog zemljišta ( što za vlasnike stambenih zgrada i velikih objekata neće biti problem ), primjena zakona imaće direktne efekte na kvarenje, i onako sporne, pravne sigurnosti što će dovesti do pada investicija u nekretnine i pad prihoda budžeta.
Nakon fijaska turističke sezone i bacanja cg turizma na koljena, Vlada nastavlja sa razaranjem važnih segmenata ekonomije, kao sto je gradnja i promet nekretnina. Da li je neznanje, korupcija ili loša namjera prema državi Crnoj Gori ili je sve troje!!
Na područjima svih policijskih uprava na teritoriji Republike Srbije, danas do 9.30 časova, prijavljeno je da su postavljene bombe u ukupno 807 osnovnih i srednjih škola.
– Angažovani su policijski službenici nadležnih policijskih uprava i Policijske uprave za grad Beograd, Uprave kriminalističke policije, kao i Uprave za tehniku. O svemu je obaviješteno nadležno tužilaštvo – naveo je MUP u saopštenju.
Ministarstvo dodaje da policijski službenici postupaju po Instrukciji o načinu postupanja prilikom saznanja ili dojave o postavljenom eksplozivnom sredstvu ili napravi.
MUP je naveo da će policijski službenici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku se partnerima u inostranstvu obratiti svim raspoloživim mehanizmima međunarodne saradnje u cilju identifikacije pošiljaoca ovih prijetnji.
Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač, istakao je da su formirali dva predmeta povodom incidenata na Štedimu u julu prošle godine i avgustu ove, kada su iz vatrenog oružja oštećene kabine žičare na Ski centru Hajla-Štedim. Pucnji su, prema navodima svjedoka, koji su bili na Ski centru, došli iz pravca Kosova, ali kako je Kalač naglasio, do danas nijesu od kosovskih institucija dobili povratne informacije o preduzetim radnjama na provjeri ovih svjedočenja i eventualnom pronalaženju počinilaca.
Kalač je u Jutarnjem programu TVCG podsjetio na slučaj od 23. jula prošle godine kada su obaviješteni od službenika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje da je na planini Štedim došlo do upotrebe vatrenog oružja, te da je više projektila pogodilo kabinu žičare Ski centra Štedim-Hajla koja se gradi na teritoriji naše države. Ista situacija se dogodila i 24. augusta ove godine, kada je sa više projektila pogođena kabina žičare.
„U Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama su formirana dva predmeta povodom ovih događaja protiv nepoznatih učinilaca zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivičnog djela izazivanja opšte opasnosti. Odmah smo uputili zahtjeve službenicima Uprave policije, da preduzmu sve mjere i radnje iz njihove nadležnosti kako bi se ova lica identifikovala, pribavili valjani dokazi, a kako bi tužilaštvo moglo da goni navedena lica“, naveo je Kalač.
Prilikom uviđaja policije u prvom incidentu evidentirani su određeni tragovi, koji su bili predmet odgovarajućeg vještačenja u Forenzičkom centru u Danilogradu.
„Po nalogu tužilaštva, službenici policije su saslušali i više lica koja su bila u tom području kada se desio prvi događaj. Sva ta lica su potvrdila da su čuli određene pucnje i da su ti pucnji dolazili sa teritorije Kosova. Riječ je o radnicima koji su bili angažovani na izgradnji budućeg skijališta. Službenici policije su zatekli tada oštećenja na kabini žičare. Izuzeti su određeni tragovi koji potiču od projektila i svi su bili predmet vještačenja u Forenzičkom centru Danilograda“, objasnio je Kalač.
Dodaje i da odmah nakon što su se desili ovi događaji, službenici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje su u saradnji sa graničnom policijom kontaktirali kolege sa Kosova kako bi im pomogli u rasvjetljavanju ovog događaja ili eventualno pribavili određene dokaze i to u oba incidenta.
Ski centra Hajla – Štedim u izgradnji (Foto: RTCG)
„Nažalost, do dana današnjeg nismo dobili zvanične informacije od njih. Da li su i šta su preduzeli povodom ovih događaja“, kazao je Kalač.
Nakon verbalne note koja je upućena od naših zvaničnika Kosovu, stigle su informacije da oni rade na tim slučajevima, ali Kalač ističe da zvanične informacije o tome nemaju.
„Ne znamo šta su kosovski službenici policije uradili, da li su pronašli neke dokaze, još uvijek zvanično nismo obaviješteni o tome. Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama će se u narednom periodu putem međunarodne pravne pomoći, odnosno zamolnicom, obratiti nadležnom pravosudnom organu Kosova kako bi nas obavijestili da li je policija Kosova postupala po navedenim događajima, odnosno da li je izlazila na lice mjesta, da li su prikupili neke dokaze ili eventualno da li su otkrili izvršioce ovog krivičnog djela“, naglasio je Kalač.
Uputiće, dodaje, i zahtjeve službenicima policije, Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, da preduzmu sve mjere radnje iz njihove nadležnosti kako bi identifikovali ova lica i pribavili valjane dokaze na osnovu kojih bi Tužilaštvo moglo da goni navedena lica.
O stepenu vrijednosnog posrnuća u kojem se kao društvo nalazimo najbolje svjedoči podatak da u XXI vijeku mjesecima razgovaramo o nezakonito postavljenom spomeniku ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ali i o tome da li je glavnom gradu potreban kolektor ili nije, poručio je Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza, gostujući u jutarnjem programu Televizije Crne Gore.
On je istakao da su upravo „spomenik zločincu i saga o kolektoru u Botunu ogolili svu štetnost aktuelne vlasti i haos koji vlada u našem društvu“, jer je, kako je dodao, nezamislivo da takve teme uopšte dominiraju javnim životom u uređenim državama.
„Da se poštovao zakon, ta bruka od spomenika nikada ne bi ni bila postavljena, pa samim tim ne bi danas ni gledali sagu o tome da država ne može ni da utvrdi gdje se trenutno nalazi“, naglasio je Šehović.
Govoreći o krizi vlasti u Glavnom gradu, istakao je da gradska vlast treba da padne, ali ne samo zbog Botuna, nego zbog nesposobnosti.
„Ta vlast se ne bavi problemima građana, ne bavi se komunalnim redom niti bilo kojom temom koja utiče na kvalitet života. Ona nije okupljena ni oko ideje, ni oko programa, ni oko vizije razvoja, a još manje je zasnovana na volji građana. Nastala je prevarom i izbornim inženjeringom grupacije okupljene oko predsjednika države, koji je pod pritiskom, znamo odakle i od koga, promijenio stranu“, kazao je lider SD-a.
Prema njegovim riječima, ništa bolja situacija nije ni na državnom nivou, jer je dovoljno da se pojavi „novi Botun“ kako bi se ogolili haotični odnosi u redovima vladajuće većine.
Šehović je posebno ukazao na loše ekonomske pokazatelje. Podsjetio je da od obećavanog ekonomskog preporoda nije bilo ništa, već je Crna Gora dobila sve suprotno: privredni rast koji je najniži u posljednjih osam godina, najveći fiskalni deficit na Zapadnom Balkanu, rekordni spoljnotrgovinski deficit, stopu inflacije gotovo duplo veću u odnosu na druge zemlje koje koriste euro, kao i pad stranih direktnih investicija.
„Sve to se dešava zbog odsustva ekonomske vizije i činjenice da se ekonomija vodi bez strategije, na bazi slikovnica i PowerPoint prezentacija. To najbolje pokazuje primjer penzione reforme, zbog koje je deficit Fonda PIO samo u ovoj godini narastao sa 35 na blizu 400 miliona eura“, rekao je on.
Ništa bolja, dodao je, nije ni situacija u turizmu, gdje se bilježi pad prihoda, na što je nedavno javnost upozorila i Privredna komora.
Odgovarajući na pitanje kada će Crna Gora postati članica Evropske unije, Šehović je istakao da nije suština samo u datumu pristupanja, već u tome kakva će država postati članica EU.
„Hoće li to biti razvaljena i obezdržavljena država, sa promijenjenim vrijednosnim karakterom, spremna i pogodna da se njome upravlja sa strane i da sjutra bude novi trojanski konj u Uniji, ili ćemo ući kao uređeno i civilizovano društvo – to je pravo pitanje“, zaključio je Šehović.
Malo je reći da je odluka tužilaštva nezakonita, tendenciozno napisana i bazirana na neistinama, ocijenio je Milatović u pritužbi
Šef države Jakov Milatović tvrdi da odluka podgoričkog Osnovnog tužilaštva da odbaci njegovu krivičnu prijavu protiv jednog od potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja (Albanska alternativa), prijeti da Crnu Goru uvede “u stanje anarhije”.
Milatović je to naveo u pritužbi koju je, na rješenje tog tužilaštva, uputio juče Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
Osnovno državno tužilaštvo odbacilo je 17. septembra prijavu Milatovića protiv Đeljošaja zbog krivičnog djela – ugrožavanje sigurnosti, uz obrazloženje da ne postoji osnovana sumnja da je funkcioner Vlade izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, kao ni drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Kabinet Milatovića prethodno je saopštio da je Đeljošaj u porukama prijetio predsjedniku nakon što je šef države vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o porezu na nepokretnosti. Đeljošaj je, kako su tvrdili iz kabineta, u porukama, između ostalog, napisao Milatoviću da nije trebalo da vrati zakon i da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj, te mu poručio da će dobiti odgovor kakav zaslužuje.
Đeljošaj je odbacio optužbe da je prijetio, rekavši da je Milatović vratio sporni zakon zbog “kumovskih veza” s novim savjetnikom – Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora Plantaža, “kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist”.
Milatović je tada saopštio da je zakon vratio zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Osnovno tužilaštvo je u odluci ocijenilo da se upućene riječi mogu tumačiti jedino na način da je Đeljošaj ukazao da će doći do reakcije kroz institucije sistema i putem javnog mnjenja, “a što se u krajnjem i jeste desilo, s obzirom na reakcije političkih partija koji štite interese pripadnika albanskog naroda i pripadnika dijaspore”.
Predsjednik države u pritužbi kaže da je “malo reći da je predmetna odluka nezakonita, tendenciozno napisana i bazirana na neistinama”.
“Prijavljeni i oštećeni (kako to kaže tužilac) ne ‘vode komunikaciju’ kao nosioci funkcija ‘u kontekstu neslaganja prijavljenog s radnjama oštećenog’, već prijavljeni prijeti porukama oštećenom, a oštećeni mu skreće pažnju da s njim tako ne može da razgovara i ne želi da vodi komunikaciju već ga prijavljuje policiji”, piše u pritužbi.
Milatović navodi da je posebno indikativna konstatacija tužioca “da je prijavljeni ukazao da će doći do reakcije kroz institucije sistema i putem javnog mnjenja”, što je, tvrdi šef države, notorna neistina “jer to prijavljeni apsolutno nije pomenuo oštećenom ni u naznakama, pa se postavlja pitanje – koji su motivi tužioca da ovakvu grubu neistinu konstatuje u svojoj odluci”.
Predsjednik u pritužbi posebno ističe “apsurdnost ocjene tužioca” koji konstatuje da se upućene riječi mogu tumačiti jedino na način da je Đeljošaj ukazao da će doći do reakcije kroz institucije sistema i putem javnog mnjenja. Dodaje da je, upravo nakon poruke Đeljošaja, došlo do konkretnog talasa reakcija koje su bile daleko od djelovanja kroz institucije sistema, već da su poprimile oblik “otvorenih prijetnji, uvreda i zastrašivanja na ličnoj osnovi”. Kao primjer navodi izjavu Agrona Aga Dušaja, člana Glavnog odbora Albanske alternative, koji se javno obratio predsjedniku.
“Iskreno, kad bih mogao izbio bih te prutom kao djecu nekad što su izbili, ali to je samo želja, odnosno san. (…) Žao mi je predsjedniče, ali moram vam reći da morate misliti, i to duboko, da vaša majka ne zaslužuje sve ove pozdrave iz Opštine Tuzi… A da vas još jednom posjetim, i ja sam pozdravio vašu majku… P. S. Bolje da ti je kum psovao majku, nego čitava Malesija…”.
Milatović ocjenjuje da se radi o direktnom napadu na njega i njegovu porodicu, s ciljem da se izvrše pritisak i zastrašivanje.
“Postavlja se ozbiljno pitanje: da li je tužilac uopšte postupio, odnosno preduzeo bilo kakve radnje povodom ovakvih izjava i prijetnji? Ako nije, kako je moguće da se ovakve prijetnje i uvrede smatraju ‘reakcijom kroz institucije sistema’, a ne ozbiljnim krivičnopravnim radnjama koje ugrožavaju predsjednika države i njegovu porodicu?”, pitao je.
Šef države u pritužbi konstatuje da ocjena tužioca da se radi o “raznim vidovima komentarisanja i izdavanja saopštenja”, pokazuje “potpuno ignorisanje suštine problema i svodi ozbiljne prijetnje na nivo bezazlenih javnih istupa”.
“Međutim, ono što je posebno indikativno jeste da li predmetni tužilac ne zna, ili namjerno hoće da pogrešno predstavi, u čemu se sastoji biće krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti iz člana 168 Krivičnog zakonika. Prije svega, ovdje nije u pitanju navedeno djelo iz st.1, već kvalifikovani oblik navedenog djela iz st. 2. u vezi st. 1. jer je djelo izazvalo uznemirenost građana”, navodi Milatović.
Predsjednik kaže da jasno i decidno proizilazi da je Đeljošaj nesumnjivo izvršio krivično djelo.
“A što nesporno proizilazi iz sljedećeg: naime, poslata poruka koja glasi ‘očekuj kao nikad reakciju Albanaca iz svih nivoa i gdje god imamo uticaj’, apsolutno i sigurno ne znači da se prijetilo politički, već riječi ‘iz svih nivoa’ znači i iz sfere kriminala. Valjda ne treba pominjati i posljednja hapšenja lica koja se povezuju s najtežim krivičnim djelima, a na koja se odmah asocira kaa je u pitanju navedena prijetnja”, piše u pritužbi.
Milatović ponavlja da je konstatacija tužioca da je Đeljošaj ukazao da će doći do reakcije kroz institucije sistema i putem javnog mnjenja – “notorna neistina jer to prijavljeni apsolutno nije pomenuo”, ali da “možda tužilac hoće reći da je to prijavljeni naknadno izjavio prilikom saslušanja”.
“Pa, upravo je u tome priroda predmetnog krivičnog djela – da je potpuno irelevantno šta će prijavljeni kasnije reći, već je samo relevantno da li je prijetnju izrekao ili nije i da li se oštećeni osjećao ugroženim. Jer da je to relevantno da li je prijavljeni imao ili nije ozbiljnu namjeru, onda ovo djelo ne bi ni postojalo, svaki prijavljeni bi naknadno rekao – da se šalio, da nije mislio ozbiljno ili da je to samo mislio politički, kao što je ovdje slučaj. Na ovaj način tužilac pravi opasan presedan i ova odluka prijeti da Crnu Goru uvede u stanje anarhije”, poručio je šef države.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
Ski centra Hajla – Štedim u izgradnji (Foto: RTCG)
