Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je poslanika i predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da napusti Vladu već danas ukoliko želi da djeluje principijelno zbog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Milatović je poručio da Knežević nastavlja sa politikom manipulacija, nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Milojka Spajića u parlamentu.
„Vlada je dala saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vlada je dala saglasnost na izvođenje radova. Partija poslanika Kneževića je dio te iste Vlade. DNP neće napustiti Vladu, kao što sam ja napustio PES kada se više nijesam slagao sa politikom svoje partije“, poručio je Milatović.
Nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Spajića u Skupštini, poslanik Knežević nastavlja sa politikom manipulacija.
Umjesto ulaska u besmislene rasprave, postavljam četiri jasna pitanja: 1.Ko je dao saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje…
Tokom prethodna dva dana nikšićka policija je prekršajno procesuirala sedam osoba zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i droga, od kojih je pet uhapšeno, saopšteno je iz Uprave policije na mreži X.
Uhapšen je M.S. (20), operativno interesantna osoba, koji je vozio pod dejstvom droga.
Takođe, uhapšeni su J.M. (24) i S.R. (27) koji su vozilima upravljali pod dejstvom droga.
M.O. (47) je uhapšen zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,30 g/kg i pritom je izazvao saobraćajnu nezgodu.
Uhapšen je i M.K. (35), jer je vozio sa 1,38 promila alkohola u krvi.
👮♂️Tokom prethodna dva dana službenici #NK@PolicijaCG su prekršajno procesuirali 7⃣ lica zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i droga, od kojih je 5⃣ lišeno slobode.
Slobode su lišeni 👉operativno interesantno lice M.S. (20) koji je vozilom upravljao pod dejstvom droga
Zbog lošeg zdravstvenog stanja i teže bolesti, bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica, Milan Vujanović ne može da prisustvuje današnjoj desetoj sjednici skupštinskog Anketnog odbora o napadima na novinare i djelovanju „Crnih trojki“. On je trebalo da odgovara na pitanja u vezi sa slučajevima koji su predmet rada Odbora, uključujući ubistvo urednika „Dana“ Duška Jovanovića.
Predsjednik Anketnog odbora, poslanik DPS-a Andrija Nikolić saopštio je da sjednici prisustvuje većina članica odbora, te da postoji kvorum za rad i punovažno odlučivanje.
Odbor prikuplja informacije i činjenice o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava.
Poslanik Demokratske Crne Gore, Momčilo Leković, pročitao je izjavu Vujanovića datu medijima 2021. godine u kojoj je naveo da je tadašnja vrhovna tužiteljka Vesna Medenica isključivi krivac zbog loših rezultata u istrazi o ubistvu Jovanovića.
Leković je citirao Vujanovićeve riječi da je Medenica bila na vrijeme obaviještena o privođenju tada jedinog osumnjičenog Damira Mandića, te da se od njega uzima izjava.
„Međutim, tužioci su se pojavili tek 13 sati kasnije“, naveo je tada Vujanović, a danas na odboru pročitao Leković.
Takođe, Leković je pozvao Medenicu da javno ili pred istražnim organima kaže sve što zna o ubistvu Jovanovića i drugim zločinima u Crnoj Gori.
„U službenoj zabilješci je detaljno opisana uloga Vuka Vulevića u tom zločinu ali on nikada nije procesuiran. Vujanović je kazao i da imamo privedeno lice koje je privedeno oko ponoći. Mogli su da dobiju kvalitetnu izjavu a uslov je bio da to uzme državni tužilac. To se nije desilo iz razloga što su tužioci došli 13 sati posle poziva. Vujanović je obavijestio sve koje je trebao da obavijesti a nakon veoma kratkog vremena tu informaciju i famoznu zabilješku dobio je i državni tužilac. On je takođe 21.juna 2005. godine pred Višim sudom naveo da je Damir Mandić saslušan u CB Podgorica a povodom ubistva i u tom razgovoru je sačinjena zabilješka“, kazao je Leković.
Zamjenik predsjednika Anketnog odbora, Milan Knežević, rekao je da danas neće predlagati nijednog novog kandidata za saslušavanje.
„Jer, kako je krenulo, u posljednje vrijeme sljedeći koga budem predložio će umrijeti dok dođe do Anketnog odbora. Naravoučenije glasi da ljudi koji su radili u bezbjednosnom sektoru mnogo su podložniji psihičkim bolestima i nestabilnosti, a očigledno je da je na djelu bezbjednosna omerta koja ima za cilj ono što mi istražujemo – upotpunosti revatilizuje, amortizuje ili čak anulira“, rekao je Knežević.
On je dodao da je postojala mogućnost da se Milan Vujanović sasluša putem video linka, te da je Vujanović davao određene izjave u medijima o Vesni Medenici i njenim opstrukcijama u istrazi u slučaju ubistva Jovanovića.
Knežević je rekao da je očigledno da u državi i u ovom aktuelnom tužilaštvu ne postiji spremnost i volja da se do kraja istraži ubistvo Duška Jovanovića.
„Po prvi prvi put mi se čini da ćemo nailaziti na omertu kad god budemo pozivali nekog iz bezbjednosnog sektora“, kazao je Knežević.
Predsjednik Anketnog odbora, Andrija Nikolić, kazao je da je član odbora poslanik PES-a Gordan Stojović dostavio zahtjev da Odbor uputi poziv Ibrahimu Čikiću.
„Duboko vjerujem da je došlo vrijeme da javnost sazna istinu o jednoj od najvećih nepravdi i moralnih posrnuća koja su se desila u novijoj istoriji Crne Gore. Želim da uputim poziv i Blagoju Zlatičaninu, čovjeku koji je proživio nezapamćenu torturu. Njegovo svjedočenje može biti od velike važnosti kako za istinu, tako i za razumijevanje širih posljedica i sistemskih propusta koji su doveli do nepravdi koje su mu učinjene“, rekao je Stojović.
Prema njegovim riječima, time se ne pruža prilika samo da se čuje njegov glas, čovjeka koji je prošao nezamislive patnje, već i da institucije pokažu spremnost da se suoče sa činjenicama bez predrasuda i prekrivanja.
Stojović je rekao da je uvjeren da bi svjedočenje Ibrahimovića i Zlatičanina predstavljala značajan doprinos istini, pravdi i rasvjetljavanju svih okolnosti koje su godinama ostajale u sjeni.
Nikolić je rekao da je Odbor donio odluku da se za neku od narednih sjednica uputi poziv Čikiću i Zlatičaninu.
Poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović ističe da uprkos stalnim i neutemeljenim tvrdnjama opozicije da će Crna Gora “doživjeti grčki scenario”, zvanični podaci Ministarstva finansija još jednom potvrđuju suprotno: javne finansije su stabilne, dug se smanjuje, a Crna Gora ostaje unutar okvira Maastrichtskih kriterijuma.
Na kraju septembra ukupan javni dug iznosio je 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59% BDP-a, što znači da je drastično smanjen javni dug u odnosu na period kada je zaduženje iznosilo oko 105% BDP-a.
„Kada se uračunaju državni depoziti i zalihe zlata, neto javni dug iznosi 51,4% BDP-a, što nas čini jednim od fiskalno najstabilnijih sistema u regionu, ali i značajno zdravijim od brojnih zemalja EU čiji dug prelazi 100% BDP-a. Dakle – ne samo da nismo krenuli putem Grčke, kako opozicija godinama pokušava da ubijedi javnost, već smo upravo u vremenu najvećih socijalnih reformi – povećanja plata, rasta penzija, ulaganja u zdravstveni i obrazovni sistem – uspjeli da smanjimo učešće duga u BDP-u. To je konkretan dokaz da se može voditi snažna socijalna politika, a istovremeno poštovati zlatno fiskalno pravilo“, navodi Janović.
Dodaje da je Pokret Evropa sad dokazao da se reformska politika može voditi hrabro i odlučno, ali istovremeno finansijski odgovorno.
„Brojke ne lažu – rezultat je stabilan javni dug, snažnija ekonomija i jasna evropska perspektiva Crne Gore“, naveo je Janović.
PROGRAM ŠTEDNJE KROZ MEMORANDUM SA MMF ĆE IMATI TRAGIČNE SOCIJALNE POSLEDICE. RACUNE TROŠENJA NEZARADJENOG NOVCA PLATICE GRADJANI, A NE SPAJIC I VLADA
Socijalne posledice Memoranduma Trojke (Evropska komisija, ECB i MMF) u Grčkoj, posebno posle prvog (2010), drugog (2012) i trećeg memoranduma (2015), bile su izuzetno teške i dugoročne. One se najčešće opisuju kao jedna od najvećih humanitarnih i socijalnih kriza u mirnodopskoj Evropi.
1. Masovno siromaštvo i socijalna isključenost
– Stopa siromaštva skočila je sa oko 20 % (2008) na preko 35 % (2013–2017), a rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti dostigao je 50,4 % stanovništva 2013. godine.
– Dečje siromaštvo poraslo je na oko 40–50 % u najtežim godinama.
2. Ekstremna nezaposlenost
– Nezaposlenost je 2013. dostigla 27,9 %, a među mladima (15–24 godine) preko 60 % (najviše u EU).
– Dugotrajna nezaposlenost (preko godinu dana) postala je standardna za veliki deo populacije.
3. Masovna emigracija
– Između 2008. i 2016. Grčku je napustilo preko 500.000 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih mladih (lekari, inženjeri, IT stručnjaci).
– Procenjuje se da je oko 350.000–400.000 ljudi sa visokim obrazovanjem otišlo u Njemačku, Veliku Britaniju, Skandinaviju i druge zemlje.
4. Kolaps zdravstvenog sistema
– Budžet za zdravstvo smanjen za oko 40–50 % između 2009. i 2015.
– Nedostatak osnovnih ljekova, zatvaranje bolnica, ogromni redovi, porast smrtnosti (posebno kod hroničnih bolesnika).
– Zabelježen je porast samoubistava za oko 35–40 % u prvim godinama krize.
5. Povećanje beskućništva i zavisnosti
– Broj beskućnika u Atini porastao je višestruko (procene od 20.000–40.000 u najtežem periodu).
– Znatno veća upotreba supstitucione terapije za zavisnike od heroina zbog porasta intravenozne zloupotrebe droge tokom krize.
6. Depopulacija i demografska kriza
– Natalitet pao na istorijski minimum (ispod 1,3 deteta po ženi).
– Grčka je postala jedna od najbrže starećih nacija u Evropi.
– Veliki pad povjerenja u institucije (EU, vlada, političke partije).
– Porast ekstremističkih stavova (i lijevih i desnih) u prvim godinama krize.
8. Dugoročne posledice po društvenu koheziju
– Generacija mladih ljudi kojoj je ukradena budućnost – mnogi od njih i danas (2025) rade ispod kvalifikacija u inostranstvu ili su ostali trajno isključeni sa tržišta rada.
– Duboka podjela između onih koji su ostali i preživeli krizu i onih koji su otišli.
Ukratko, Memorandumi su spasili Grčku od trenutnog bankrota i izlaska iz evrozone, ali su po cijenu ogromne socijalne devastacije koja se i 15 godina kasnije još uvek oseća – demografski, psihološki i ekonomski. Mnogi grčki sociolozi i ekonomisti (npr. izveštaji ELSTAT-a, studije Univerziteta u Atini i Panteionu) smatraju da je ovo bila najveća socijalna katastrofa u istoriji moderne Grčke posle Drugog svetskog rata i Građanskog rata.
Nekontrolisana javna potrosnja.budzetaki deficit finansiran dugom. Sve veci troskovi kamata, (106 mil eur 2020 na 160 mil EUR za 2025) nekontrolisano uvećanje birokratije, ekslozija neporduktivne potrosnje, široko rasprostranjena korupcija na svim nivoima odlucivanja u vlasti, dovodi do krize lividnosti i krize duga i nemogucnoati isplacivanja obaveza drzave. Crna Gora je na grckom putu i ishod je neizbjezno isti. Memorandumi sa MMF za isplatu prispjelih obaveza prema povjeriocima i ostri rezovi potrosnje, povecanje poreza i rasprodaja prodicnog blaga.
Posledice suludih eksperimanata PES-a, kreiranja opasnih populističkih demagoških politika, skupo ce koštati Crnu Goru, a neke od posledice imaće dugoročni, pa i trajni karakter.
D.R. osuđen je u Višem sudu u Bijelom Polju na tri godine zatvora, zbog krivičnog djela zbog produženog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.
Prema optužnici on je u periodu od 16. decembra 2013. godine do 30. oktobra 2023. godine, svjestan svoga djela čije izvršenje je htio i znajući da je njegovo djelo zabranjeno, kao glavni blagajnik u banci u Plavu, u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvojio novac koji mu je povjeren u radu u banci, u ukupnom iznosu od preko 305.000 eura.
„Pored zatvorske kazne obavezan je da oštećenoj na ime postavljenog imovinsko-pravnog zahtjeva isplati iznos od 305.181,86 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 17.02.2025. godine pa do dana isplate, dok je za ostatak postavljenog imovinskog zahtjeva u iznosu od 37.201,73 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 17. 02. 2025. godine, oštećena upućena na parnični postupak“.
Policija je u odvojenim akcijama u Podgorici i Kolašinu uhapsila tri osobe i oduzela marihuanu, heroin i kokain, u sklopu pojačanih aktivnosti na suzbijanju zloupotrebe droga, saopšteno je iz Uprave policije.
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ i Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ uhapsili su tri osobe na teritoriji Podgorice i Kolašina.
„U Podgorici je kontrolisan P.V. (40) dok je upravljao taksi vozilom, a kod njega je pronađeno oko 40 grama materije za koju se sumnja da je marihuana“, navode u saopštenju.
Policija ga je testirala na prisustvo psihoaktivnih supstanci, pri čemu je utvrđeno prisustvo THC, nakon čega je priveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.
„Detaljnim pregledom kod P.V. je pronađena i oduzeta još jedna ručno pravljena cigareta sa sadržajem materije za koju se sumnja da je marihuana. O svim radnjama upoznat je tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se u postupanju P.V. stiču elementi krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, nakon čega je on lišen slobode“, navode u saopštenju.
U Kolašinu su uhapšena još dva lica – D.R. (38) iz Podgorice zbog krivičnog djela omogućavanje uživanja opojnih droga i B.P. (42) zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
„Službenici kolašinske policije kontrolisali su vozača B.P. i suvozača D.R., a kod D.R. su pronađena dva manja pakovanja sa sadržajem materija za koje se sumnja da su heroin i kokain. Daljom provjerom, policija je došla do sumnje da je D.R. prethodno omogućio uživanje ovih materija B.P.“, navode iz policije.
Sve tri osobe privedene su u zakonskom roku nadležnim tužiocima u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu i nadležnom sudiji za prekršaje.
Policija u Rožajama uhapsila A.K. (25) iz Rožaja osumnjičenog za pokušaj ubistva, nakon što su po prijavi građana preduzeli hitne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, saopštila je Uprava policije.
Sumnja se da je A.K. juče, oko 15 časova, svojim vozilom namjerno udario sugrađanina koji je išao ulicom.
Nakon toga, kako se navodi, izašao je iz vozila i fizički napao oštećenog drvenim predmetom, što se vidi i na snimku koji objavljuje CdM.
Po prikupljenim obavještenjima i sprovedenoj kriminalističkoj obradi, državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju naložio je da A.K. bude uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju.
Policija je saopštila da će svi prikupljeni dokazi biti dostavljeni nadležnom tužilaštvu radi daljeg postupanja.
„Potraživanja države od Abu Dabi fonda mjere se milionima“
Slučaj Abu Dabi fonda opterećen je ozbiljnim problemima, ocijenio je ministar poljoprivrede Vladimir Joković i dodao da država mora da naplati sva potraživanja i definiše rješenja posebnim zakonom.
Joković je za TVCG poručio da država ne može dozvoliti da bude inferiorna prema onima koji su uzimali kredite, a nijesu vraćali ništa.
“Treba donijeti specijalni zakon, lex specijalis, a imam ohrabrenje premijera da se taj slučaj konačno riješi. Bilo bi odlično da je bilo više sredstava, ali ne znam da li je sve zakonito odrađeno i to će da prosudi sud. Država mora naplatiti potraživanja i sve što joj pripada”, rekao je Joković, ističući da je to svrha posebnog zakona, prenosi portal RTCG.
On je rekao da je za sredstva iz Abu Dabi fonda garantovala država, te da Ujedinjeni Arapski Emirati neće trpjeti štetu. Međutim, dodaje, država mora da naplati ono što joj pripada i upravo tu materiju treba regulisati posebnim zakonom.
Joković je kazao i da je u ovom slučaju trebalo pomoći onima koji nijesu mogli da dobiju novac, a ne samo uspješnim projektima i kompanijama.
Kako je ranije saopšteno, potraživanja države od pet firmi koje nijesu vratile kredite iz Abu Dabi fonda mjere se milionima. To su pljevaljska Vektra, HM Durmitor sa Žabljaka, IM Gradina iz Rožaja, Eko Per Šavnik i Milkraft Leche iz Bijelog Polja.
Nekadašnji ministri poljoprivrede Petar Ivanović i Budimir Mogoša brane se pred Višim sudom u Podgorici od optužbi Specijalnog tužilaštva (SDT) za zloupotrebu položaja u slučaju Abu Dabi fond.
Abu Dabi fond za razvoj (ADFD) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona USD.
Optužnicu SDT-a, koja bivše crnogorske zvaničnike tereti za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017. godine, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda, potvrdio je Viši sud prošle godine.
Istom optužnicom se tereti i nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Zoran Vukčević, za nesavjestan rad u službi. Optužnicom su obuhvaćeni i bivši direktor Direktorata za plaćanja Blagota Radulović, te procjenitelj Milan Adžić.
Oni su pred Višim sudom tokom kontrole optužnice negirali optužbe.
Ivanović i Vukčević su bili istaknuti funkcioneri Demokratske partije socijalista. Ivanović je pored ministarske funkcije bio i savjetnik za ekonomska pitanja bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića.
Sporazum o 50 miliona USD kreditu sa ADF sa crnogorske strane su sklopili Ivanović i Vukčević, na koje se odnosi istoimena afera.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.