Kotoranin D.I. (47), osuđen je na 15 dana zatvora jer je odbio test na narkotike, saopštio je predsjednik suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
“8. decembra okrivljeni D.I. (47) iz Kotora, oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana. Njemu je kaznu izrekla sutkinja Ivana Vukasović nakon što su dokazani navodi optužnog akta da je istog dana nakon što ga je u mjestu Price zaustavila patrola policije, odbio da se podvrgne tzv. “droga testu””, istakao je Đukanović.
Kako je zaključio, uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca i maksimalan broj kaznenih bododva koje će izvršiti Uprava policije.
Ministar sporta i mladih i lider Pokreta narodnog povjerenja Dragoslav Šćekić kazao je kako čelnik Socijalističke narodne partije Vladimir Joković i „grupa oko njega“ ne zavređuju da budu na političkoj sceni Crne Gore. Iz SNP-a su mu na to odgovorili da ta partija nikada nije bila ničiji privatni biznis, niti će ikada biti utočište za pojedince koji misle da mogu da je pretvore u alat za sopstvene ambicije.
Šćekić je kazao kako SNP za njega ostaje časno ime, te da je tamo proveo 27 godina.
„Onog momenta kada su izdali Momira Bulatovića stvari klize u pogrešnom pravcu. Mnogi kvalitetni ljudi su stradali, mnogi su otišli. Stavljale su se mnoge stvari pod tepih, a došla je grupa koja ne zavrjeđuje da bude na političkoj sceni Crne Gore, a kamoli da budu u institucijama sistema. Mislim na Vladimira Jokovića i grupu oko njega, koji su došli na način koji ne oslikava dobro ponašanje i duh. SNP je bila časna priča”, kazao je Šćekić gostujući na Adriji.
Dodao je da sa nekim ljudima nije želio da nastavi da radi.
“Nijesam želio da ulazim u trku primitvizma, da sa nekim istim ljudima nastavim da radim. Sa nekim ljudima ne želim da sjedim za istim stolom a kamoli radim državnu priču i ozbiljnu politiku, a nastavim da se nosim sa takvim problemima”, dodaje Šćekić.
On je istakao i kako nije razgovarao sa premijerom Milojkom Spajićem o funkciji nakon što je Joković poručio da mora vratiti ministarsko mjesto.
Podsjetimo, Šćekić je ljetos napustio SNP, nakon što je postalo izvjesno da će Joković treći put biti izabran na funkciju predsjednika te stranke.
„Izlivi nezadovoljstva Dragoslava Šćekića nijesu ništa drugo do očajnički pokušaj da sopstvene političke promašaje prikrije napadima na SNP. Čovjek koji je godinama uživao povjerenje partije sada pokušava da izigrava moralni autoritet, iako dobro zna da mu je sve što je u politici postigao omogućila upravo SNP – a on to danas vraća neistinama i nečasnim napadima“, odgovorili su mu iz SNP-a. .
Poručili su da nije hrabrost blatiti partiju tek kada shvatiš „da više ne možeš da je držiš pod kontrolom niti da je koristiš za lične interese“.
„To je samo dokaz političke slabosti. SNP nikada nije bila ničiji privatni biznis, niti će ikada biti utočište za pojedince koji misle da mogu da je pretvore u alat za sopstvene ambicije. Ko je pokušao – otišao je, i dobro je što je tako“, poručili su iz SNP-a.
Dodali su da SNP neće dozvoliti da je diskredituju ljudi koji se sjete “principa” tek kada ostanu bez uporišta, bez podrške i bez političkog značaja.
„Članovi SNP-a i građani Crne Gore veoma dobro znaju ko je radio u interesu države, a ko je godinama gradio ličnu poziciju kroz pritiske, populizam i manipulacije. Nećemo dozvoliti da se integritet časnih ljudi pokušava urušiti konstrukcijama onih koji danas, u paničnom bijegu od sopstvene odgovornosti, pokušavaju da prekrajaju istoriju. SNP je stabilna, jedinstvena i jača nego što Šćekić i njemu slični žele da vjeruju. Oni koji danas prijete, ucjenjuju i pokušavaju da se svete partiji zato što više nijesu dio naše priče – samo potvrđuju da je njihov odlazak bio ispravna i neophodna odluka“, kazali su iz te partije
Zaključili su da će vrijeme vrlo brzo pokazati razliku između ljudi koji služe Crnoj Gori i onih koji služe samo sebi.
„SNP dobro zna na kojoj strani stoji“, stoji u saopštenju.
Čitav problem oko izgradnje PPOV u Botunu se sveo na jedno pitanje: KO SE UGRADIO U 13 MILIONA FIKTIVNIH TROŠKOVA ZA „KONSULTACIJE“
JA BIH, DA SE PITAM, ODMAH UHAPSIO POTPISNIKA IVANA VUKOVICA, I PONUDIO MU STATUS SVEDOKA POKAJNIKA, DA ZA BLAŽU KAZNU, SVE ISPRIČA…U SKLADU SA EU STANDARDIMA!!!
Crna Gora nastavlja da u potpunosti usklađuje svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa Evropskom unijom, što je potvrđeno i na jučerašnjoj sjednici Vlade, na kojoj su usvojene tri odluke o primjeni novih restriktivnih mjera prema Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji.
Riječ je o usaglašavanju sa najnovijim paketima sankcija koje je EU usvojila krajem oktobra, a koje predstavljaju nastavak kontinuirane evropske politike odgovora na rusku agresiju na Ukrajinu i podršku Bjelorusije tom procesu.
Prema usvojenim mjerama, novi paket sankcija prema Bjelorusiji proširuje listu restrikcija na oblasti vojne industrije, tehnologije i logistike. Na taj način EU i države koje su uskladile svoju politiku – uključujući Crnu Goru – pojačavaju nadzor i ograničenja u sektorima koji bi mogli doprinijeti vojnim kapacitetima režima u Minsku. Ovo je nastavak prakse usklađivanja koju je Crna Gora primjenjivala i u prethodnim ciklusima, kada je, od početka rata u februaru 2022. godine, bez izuzetka podržavala sve restriktivne pakete prema Bjelorusiji.
U dijelu koji se odnosi na Rusku Federaciju, usvojene mjere obuhvataju proširenje sankcija na još pet ruskih banaka, zatim zabranu pružanja IT usluga ruskim subjektima, kao i zabranu uvoza ruskog gasa u države članice EU i zemlje kandidate koje usaglašavaju svoju politiku sa Briselom. Nadalje, sankcije se proširuju i na izvoz visokotehnološke i industrijske opreme, što predstavlja nastavak evropskih nastojanja da se ograniči pristup Rusije tehnologijama koje mogu imati vojnu ili industrijsku upotrebu.
Uvođenje viza još na čekanju
Dok Crna Gora, sa jedne strane, ažurno usklađuje spoljnu politiku sa direktivama Evropske unije, usklađivanje viznog režima ide znatno sporije. Da bi i ta usklađenost bila stoprocentna, Crna Gora će morati da ukine bezvizni režim za još 11 država, među kojima su i Rusija i Bjelorusija. Prema najavama, vize bi trebalo da se uvedu najkasnije krajem septembra.
Na listi država koje su na čekanju za uvođenje viza su još i Azerbejdžan, Kina, Bahrein, Katar, Saudijska Arabija, te tri države čiji državljani imaju mogućnost ulaska u Crnu Goru bez viza tokom turističke sezone – Egipat, Jermenija, Kazahstan, Uzbekistan. Na ovoj listi bi uskoro mogla ponovo da se nađe Republika Turska, kojoj je bezvizni režim nedavno privremeno suspendovan.
Posebnu novinu u najnovijem paketu predstavlja uvođenje restrikcija na kriptovalute – prvi put sankcije obuhvataju i digitalnu imovinu. Sankcionisano je posjedovanje, korišćenje i emitovanje stabilkoina koji su direktno povezani sa ruskom rubljom. Ova mjera ima za cilj da onemogući korišćenje kripto-tržišta kao alternativnog kanala za finansijske transakcije koje bi mogle zaobići već postojeće sankcije. Njeno usvajanje od strane država kandidata, među kojima je i Crna Gora, ponovo pokazuje visok stepen političke usaglašenosti sa Evropskom uniijom.
Ovakvi potezi u skladu su sa već utvrđenom praksom Podgorice: Crna Gora je tokom protekle tri godine redovno usklađivala svoju politiku sa svim restriktivnim paketima koje je Brisel donio, iz ciklusa u ciklus, od finansijskih mjera do ograničenja u oblasti saobraćaja, energetike i trgovine. Svaka odluka dosad bila je usvojena bez odstupanja, što na međunarodnom planu predstavlja jasan signal da država ostaje čvrsto na evropskom kursu i u segmentu najosjetljivije politike – spoljne i bezbjednosne.
Nove odluke Vlade tako su još jedna potvrda da Crna Gora nastavlja da u stopu prati politiku Evropske unije, kako u tehničkom, tako i u političkom smislu, što predstavlja ključan element procesa pristupanja i međunarodne kredibilnosti zemlje.
Crna Gora kontinuirano radi na ispunjavanju zadataka NATO, što potvrđuje i doprinos multinacionalnoj borbenoj grupi u Bugarskoj, u kojoj pripadnici Vojske Crne Gore učestvuju od janura 2023. godine, saopštio je ministar odbrane Dragan Krapović tokom drugog dana zvanične posjete Bugarskoj.
Tokom drugog dana zvanične posjete Republici Bugarskoj ministar odbrane Dragan Krapović posjetio je NATO isturene kopnene snage (FLF) u Republici Bugarskoj.
Ministar se tom prilikom sastao sa komandantom multinacionalne borbene grupe, pukovnikom Matijom Sirokom, a potom sa pripadnicima kontingenta Vojske Crne Gore u okviru FLF, saopšteno je iz Ministasrtva odbrane.
Tokom razgovara sa komandantom FLF u Bugarskoj, ministar Krapović je istakao važnost multinacionalnih borbenih grupa, koje predstavljaju jasan pokazatelj jedinstva i solidarnosti Alijanse i izraz posvećenosti saveznica jačanju sistema kolektivne bezbjednosti.
On je dodao da Crna Gora kontinuirano radi na ispunjavanju zadataka NATO, što potvrđuje i doprinos naše zemlje multinacionalnoj borbenoj grupi u Bugarskoj, u kojoj pripadnici Vojske Crne Gore učestvuju od janura 2023. godine.
Apostrofirao je da to predstavlja najbrojnije angažovanje crnogorskih vojnika van granica naše države. Takođe, ministar je naglasio značaj Italije kao okvirne nacije ove borbene grupe.
Ministar Krapović je podsjetio da Crna Gora takođe raspoređuje svoje vojnike i u okviru borbene grupe u Letoniji, kao konkretan dorinos jačanju kolektivne odbrane i zajedničkoj odgovornosti za bezbjednost i stabilnost evroatlantskog područja.
Pukovnik Siroko je istakao posvećenost pripadnika Vojske Crne Gore ispunjavanju svakodnevnih zadataka borbene grupe u Bugarskoj i ukazao na njihov zajednički angažman sa vojnicima ostalih zemalja članica u cilju unapređenja interoperabilnosti.
Dodao je da su vježbe koje se sprovode u Novom Selu usmjerene na kontinuiranu spremnost i agilnost savezničkih snaga.
Tokom susreta sa pripadnicima kontingenta Vojske Crne Gore koji su raspoređeni u FLF Bugarska, ministar Krapović i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore brigadni general Vuksanović zahvalili su vojnicima na posvećenosti i profesionalizmu, uvjereni da će i sljedeći kontingenti nastaviti angažman sa istom predanošću i rezultatima.
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić poručio je da Crna Gora donosi novu vrijednost Evropskoj uniji (EU), dodajući da očekujemo da budemo prihvaćeni onako kako zaslužuju narod i zemlja koji su uvijek držali do vlastitog dostojanstva.
Mandić boravi u Helsinkiju, u sklopu njegove uzvratne zvanične posjete Finskoj, na poziv kolege Jusija Hala-Aha.
„Crna Gora će do kraja ove godine zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja i cilj zatvaranja svih poglavlja do kraja 2026. godine izgleda nikada bliži. Siguran sam da ćemo mi svoj dio posla ispuniti i kao što vidite, paralelno sam fokusiran i na diplomatske aktivnosti putem kojih lobiram da se do 2028. završi i onaj drugi dio koji ne završi od Crna Gora, tj. da zemlje članice ratifikuju naše pristupanje u svojim državnim institucijama“, naglasio je Mandić.
(Foto: Skupština Crna Gore)
On je dodao da je danas upravo u Finskoj, da traži podršku, jer će se i parlament ove zemlje morati izjasniti o prihvatanju Crne Gore kao buduće članice EU.
„Narod je prepoznao da je ovo odlučujući trenutak i naša je obaveza da ovaj posao odradimo do kraja. Raduje što je članstvo u EU spoljnopolitički cilj svih zemalja Zapadnog Balkana i vjerujem da bi na taj način bila riješena brojna otvorena pitanja“, rekao je Mandić.
(Foto: Skupština Crna Gore)
Naglasio je da Crna Gora donosi novu vrijednost EU.
„Očekujemo da budemo prihvaćeni onako kako zaslužuju narod i zemlja koji su uvijek držali do vlastitog dostojanstva. Crna Gora će, kao i uvijek kroz svoju istoriju, biti dostojan partner i iskren prijatelj“, istakao je Mandić.
Jusi Hala-Aho je istakao da će Crna Gora uvijek moći da računa na pomoć Finske i da se ta zemlja još od njihovog pristupanja EU 1995. godine, dosledno bori za dalje proširenje EU.
„Vjerujemo da ćemo vas ubrzo vidjeti u našoj velikoj porodici“, zaključio je Hala-Aho.
(Foto: Skupština Crna Gore)
Na kraju sastanka, Mandić je domaćinu uručio specijalno izdanje Njegoševog Gorskog vijenca sa prevodom na engleski jezik.
Viši sud odbacio je kao neosnovanu žalbu SDT-a na odluku o ukidanju pritvora Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda podsjećaju da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) izjavilo je žalbe na rješenja sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, kojim rješenjima je okrivljenim R.U i V.I ukinut pritvor i određeno da se okrivljeni imaju odmah pustiti na slobodu. Stavom IV dispozitiva rješenja određeno je da žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
„Specijalno državno tužilaštvo žalbama u bitnom osporava zakonitost pobijanog rješenja, u dijelu pravne pouke u stavu IV dispozitiva, kojim je određeno da žalba ne zadržava izvršenje rješenja, u bitnom navodeći da je u tom dijelu odluka sudije za istragu u suprotnosti sa odredbom čl. 416 Zakonika o krivičnom postupku, kojom je propisano da se podnošenjem žalbe na rješenje, odlaže izvršenje rješenja, ako ovim zakonikom nije drugačije određeno, dok sa druge strane odredba čl. 178 Zakonika o krivičnom postupku, ne propisuje da žalba na rješenje sudije za istragu o ukidanju pritvora ne zadržava izvršenje rješenja“, kaže se u saopštenju.
Pojašnajvaju da je cijeneći žalbene navode, krivično vijeće je najprije pošlo od toga da je okrivljenima određen pritvor po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st. 1 tač. 2 ZKP – a, a potom i produžen u istrazi za još dva mjeseca po istom pritvorskom osnovu. Prema tome, kako su u toku istrage saslušani u svojstvu svjedoka lica radi čijeg saslušanja je okrivljenima i određen pritvor, to su prestali razlozi za dalje trajanje pritvora po navedenom pritvorskom osnovu, što je konstatovalo i Specijalno državno tužilaštvo u aktu Kti-S. br. 23/25 od 05.12.2025. godine. S tim u vezi, odredbom čl. 175 st. 2 ZKP – a, propisano je da će se pritvor ukinuti čim se obezbjede dokazi, koje zakonsko određenje je u skladu sa principom lične slobode predviđenim čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja garantuje pravo na slobodu i sigurnost ličnosti, dok je čl. 174 st. 3 ZKP – a, propisano da će se pritvor u toku cijelog postupka ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je bio određen.
„Dakle, saslušanjem imenovanih svjedoka otklonjena je opasnost od uticaja na svjedoke, čime je prestao i procesno – pravni osnov za daljim držanjem okrivljenih u pritvoru, pa je shodno tome, krivčno vanraspravo vijeće ovog suda stava da su pravilne i zakonite odluke sudija za istragu kojim je ukinut pritvor okrivljenim i isiti pušteni na slobodu“, kaže se u saopštenju.
Dodaju da u slučaju prestanka okolnosti zbog kojih je pritvor određen, na tužilaštvu stoji obaveza da reaguje i inicira ukidanje pritvora, čak i u situaciji ako to nije eksplicitno traženo od strane odbrane, jer bi dalje zadržavanje okrivljenog u pritvoru bez opravdanog razloga bilo nezakonito.
„Prema tome, iako se u žalbi insistira na tome da ne stoji određenje u stavu IV dispozitiva, da žalba ne zadržava izvršenje, vijeće ističe da se radi o procesnom pitanju, koje se ne tiče merituma odluke o privoru, niti je od uticaja na zakonitost odluke, zbog čega vijeće nalazi da su žalbeni navodi u tom pravcu lišeni osnova, pa je odlučilo kao u dispozitivu rješenja, odnosno odbilo žalbe SDT-a kao neosnovane“, navode u Višem sudu.
Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 107. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila više kadrovskih pitanja.
Vlada je donijela:
Rješenje o razrješenju predsjednika, članova i sekretarke Partnerskog savjeta za regionalni razvoj, i rješenja o imenovanju novog predsjednika, članova i sekretarke Savjeta na čijem je čelu Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Rješenje o određivanju Predraga Radovanovića za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva evropskih poslova.
Rješenje o razrješenju članice Upravnog odbora Društva sa ograničenom odgovornošću „Agencija za planiranje prostora Crne Gore“ Jelene Rmuš i imenovanju Nevenke Mugoše za novu članicu.
Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za demografiju u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije mr Mileve Brajušković Popović i rješenje o njenom imenovanju na istoj funkciji za naredni period.
Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za informatiku i analitičkostatističke poslove u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Dževada Purišića, i njegovom određivanju na istu funkciju u narednom periodu.
Rješenje o određivanju Emine Mujević Kare za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za evropske integracije, EU fondove i međunarodnu saradnju u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Rješenje o određivanju Senida Strikovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pravosudni nadzor u Ministarstvu pravde.
Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Dragane Vojvodić i odluku o njenom imenovanju na istoj poziciji.
Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za rad u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Irene Joksimović, i rješenje o njenom određivanju na istu funkciju.
Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za EU fondove, evropske integracije i međunarodnu saradnju u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivane Šućur, i rješenje o njenom imenovanju na istu funkciju.
Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalno preduzetništvo, volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga mr Biljane Vučetić, i rješenje o njenom ponovnom imenovanju na istu funkciju.
Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga mr Aleksandra Memčevića, i rješenje o njegovom ponovnom imenovanju na istu poziciju.
Rješenje o određivanju Slavka Čogurića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijske poslove u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Rješenje o određivanju Ivane Bulatović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za EU integracije, međunarodne fondove i digitalizaciju u Ministarstvu turizma.
Rješenje o određivanju dr Olivere Blagojević za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje u Ministarstvu turizma.
Vlada je dala saglasnost da se Radisav Kršikapa izabere za vršioca dužnosti izvršnog direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca“ – Podgorica i donijela Rješenje o imenovanju Ljubice Radović za člana Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije.
Direktor podgoričkog „Vodovoda i kanalizacije“ Aleksandar Nišavić rekao je da se radi o ključnom projektu kada su u i pitanju komunalni problemi.
Istakao je da je ovo svjedočanstvo da će postrojenje biti urađen kako treba, te da građani ne treba da strepe da će taj projekat uticati na njihovo zdravlje.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da se neizgradnjom ovog postrojenja naša kredibilnost kod evropskih partnera dovodi u pitanje.
“Nameće se pitanje kakva smo mi to država koja u kontinuitetu od 2016. godine prima donacije i pomoć za postrojenje a već 10 godina taj proces da ne započne i dovede do kraja, što je malo začuđujuće”, naveo je Mujović.
Simptomatično mu je to što smo svi “puni usta” o Evropskoj uniji ka kojoj hrlimo, a negiramo ono što već postoji u EU i smatramo da možemo bolje i više.
foto: najnovije.me
“Ova tehnologija postoji u gotovo svim evropskim zemljama”, dodaje Mujović.
Priznaje da je bilo propusta u komunikaciji sa mještanima u smislu neadekvatne prezentacije elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.
foto: najnovije.me
“Ta prva procjena nije najsrećnije napisana. Postoje pitanja koja nijesu na pravi način iskomunicirana sa građanima.Jedno od pitanja građana je bilo šta će se desiiti ukoliko dođe do estanka struje, koliki je nivo buke koji će proizvoditi, kaklav je nivo neprijatnih mirisa…”, naveo je Mujović.
Ipak, ističe, da mještani imaju neracionale izjave
“Imamo neracionalne izjave koje kažu ako se postrojenje gradi u Botunu to je Černobilj, a ako to postrojenje pomjerimo 200, 600 ili 1.000 metara nema nikakvih problema, to je ekološki prihvatljiovo. Pa ne možemo tako. Imali ste Černobilj, znate gdje je on lociran, posljednice je osjećala i daleka Crna Gora”, kazao je Mujović.
Poručuje da se oko jedne stvari ne mogu dogovarati, niti pregovarati.
“A to je lokacija samog postrojenja. Ukoliko bi krenuli da izmještamo lokaciju, potrebno bi nam bilo najmanje dvije do tri godine za dobijanje nove dokumentacije”, objasnio je Mujović.
Zatim je objasnio da ovo postrojenje zajedno sa spalionicom u toku jednog sata emituje 4.160 metara kubnih izduvnih gasova .
“To vam je ekvivalentno radu dva kamiona. Znate li koliko izduvnih gasova emituje TE Pljevlja-900.000. Što se tiče spalionice i ukupnih gasova to vam je ekvivaletno nivou jednovremenog rada šest kamiona. Dakle, emisija štetnih gasova je ekvivaletna jednovremenom radu šest kamiona. Eto toliki je nivo zagađenja koji se emituje radom ovog postrojenja”, istakao je Mujović.
Poručuje da se ugovor o izgradnji postrojenja ne krije, te da je već danas dostupan na uvid.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
(Foto: Skupština Crna Gore)
(Foto: Skupština Crna Gore)
(Foto: Skupština Crna Gore)
