Izražavam duboko saučešće porodici njemačkog državljanina nastradalog juče na Savinom Kuku, uz želje za što brži oporavak njegovoj supruzi, saopštila je poslanica Posebnog kluba poslanika Jevrosime Pejović.
Kako navodi, ova tragedija ne smije biti svedena na puki „nesrećan slučaj“, jer gubitak ljudskog života nikada ne smije biti prihvaćen kao posljedica slučajnosti kada je jasno da je u pitanju rezultat višegodišnjeg neulaganja, nemara i potpunog odsustva odgovornosti institucija.
“Nažalost, jedini koji osjećaju moralnu odgovornost za ovu nedjelju su Durmitorci, dobri domaćini, kojima decenijama sistem ne omogućava da dostojanstveno razvijaju svoje turističke biznise. Savin Kuk i šire područje Durmitora godinama su bez adekvatne infrastrukture, jasne signalizacije, bezbjednosnih standarda i stalnog nadzora, uprkos brojnim upozorenjima stručne i šire javnosti”, ističe Pejović.
Dodaje da stoga, ova tragedija nije propust jednog dana, već posljedica decenijskog sistemskog nerada i nečijih interesa zbog kojih se svjesno godinama nije ulagalo.
“Zato postavljam jasno pitanje: ko će preuzeti odgovornost za ovu tragediju? Ko će objasniti porodici nastradalog zašto država nije učinila ono što je njena osnovna dužnost, da zaštiti ljudske živote?”, poručuje Pejović.
Kako ističe, vrijeme je da se konačno sazna čiji interes je bio da Savin Kuk ostane u stanju zapuštenosti i ko je sve doprinio ovakvoj situaciji. Dodaje da sve okolnosti ove tragedije moraju biti do kraja rasvijetljene.
“Zato ću sjutra zvanično predati inicijativu Odboru za antikorupciju za kontrolno saslušanje ministarke javnih radova i predstavnika Razvojne banke, ne samo po pitanju odgovornosti za gubitak ljudskog života, već i da se jasno utvrdi kako je do ovakvog stanja došlo, zašto nije bilo adekvatnih ulaganja i da li su bezbjednosni standardi bili obezbijeđeni”, naglašava Pejović.
Kako navodi, stoji uz porodicu nastradalog i uz povrijeđenu, ali i uz svoje zemljeke, dijeleći bol, razočaranje i ljutnju i očekujući hitnu reakciju nadležnih organa, transparentnu istragu i konkretne mjere kako se ovakve tragedije nikada više ne bi ponovile.
“Na kraju, jasno poručujem, lokalna samouprava ne može i ne smije da podnosi teret i odgovornost za decenijski nerad Vlade i državnih institucija. Vrijeme je da odgovorni konačno odgovaraju”, zaključuje Pejović.
Predsjednik DNP-a Milan Knežević govorio je na beogradskoj Prvoj televiziji o evropskim integracijama Crne Gore i kazao da je naša država postala šampion u evropskim integracijama kada su Srbi ušli u Vladu.
„Ja sam se pokazao kao najveći evrofanatik, a svijetla Brisela su sada toliko blizu. Grabimo krupnim koracima ka EU, a nalazimo i krivce kada zakočimo, a to je redovno Aleksandar Vučić i Srbija a sada i Budimpešta. Ja sam se izdigao iznad svih tih stvari i odlučio da povedem Crnu Goru u EU a to mi ne priznaju Milatović i Spajić. Kada je nedavno bila spekulacija da je došlo do problema sa Francuskom i da je Vučić sipao vlašku magiju Makronu da Crna Gora ne uđe u EU, onda se pojavio Spajić koji je kazao da je on završio zatvaranje poglavlja, onda se javio Milatović, pa sam se javio i ja da se vidi da sam to ja završio. Ali imamo problem jer se i konobar iz nekog paba javio govoreći da je to on uradio jer mu je majka iz Francuske“, kazao je Knežević.
On dodaje da su koraci impresivni a gdje ni mi sami ne znamo gdje smo na tom putu.
„Sve je ipak usmjereno na Vučića. Tu je bilo takvih analiza, a onda kada je Francuska ipak zatvorila poglavlja, niko ne želi da se izvini Srbiji. Ono što mene brine i što mi je interesantno jeste što su rekli da će Ukrajina prva ući u EU prije nas. Ako hoćete tako, po tom principu, izgleda treba da ratujete kako bi bili prepoznati. Ako je Ukrajina prvi kandidat za ulazak u EU, onda bolje da nas Rusi gađaju nekom atomskom bombom. Srbija ozbiljno griješi jer neće poput Crne Gore da prizna Kosovo, da uvede sankcije Rusiji, da se odrekne svog identitetskog koda i to su ozbiljne greške Srbije“, kazao je Knežević.
Dodaje da je Srbija neizbježan faktor na Balkanu, a prave se analize gdje se vidi da Srbija nije prisustvovala i navodi da to mogu samo jake države.
„Intenzivno se učestvuje u destabilizaciji Srbije od one tragedije sa nadstrešnicom. Hrvatska barjači kao neka izvidnica, a ponavljam još jednom – ako se prizna Kosovo i ako se uvedu sankcije Rusiji, Srbija prva ulazi u EU, a tada Vučić dobija Nobelovu nagradu i 100 godina će biti predsjednik Srbije“, kazao je Knežević.
Komentarišući situaciju sa Generalštabom, Knežević navodi da je ona premještena u Albaniju, te da je velika šteta za Srbiju napravljena.
„Nije mi jasno da oni koji promovišu sve te evropske i zapadnoevropske vrijednosti blokiraju investicije i ono što bi trebalo da znači ekonomski boljitak Srbije. Nadam se da neće reći da je Expo promašena priča… Ide se toliko daleko u opstrukcijama a ne radi se samo o ekonomskom dijelu. Radi se i o poboljšanju odnosa sa SAD-om. Svi vide da se pravi JALTA 2 i to će krojiti Rusi i Amerikanci. Bilo bi dobro da Srbija nastavi da vodi ovakvu politiku. Bojim se da nećemo imati mnogo ovakvih šansi kao što je bila ova“, kazao je Knežević. Dodao je da je ovdje politička šteta mnogo veća a navodi da bi se ovdje mogao popraviti odnos sa SAD-om.
„Ako neko misli da treba da budemo posvađani, sad nam se ne sviđaju ni Rusi ni Kinezi, a izgleda su to samo Hrvati. Jedino ko je dobro prošao od stranih investicija su oni heroji štrajkova i protesta, vidim uživaju od Tajlanda i Madagaskara, kupuju skupocjene satove, stanove, imaju i autoprevozna preduzeća. Neko je makar dobro prošao od ovih blokada“, kazao je Knežević.
A govoreći o objavljivanju Epstein fajlovima, i činjenici da je isplivala fotografija Bila Klintona u haljini, Knežević je naveo da ima mnogo bolje noge nego Hilari.
„Mislim da bi mu i Tejlor Svift pozavidjela na depilaciji a glava mu liči na Karlu del Ponte. Imavši u vidu da nas je ovaj čovjek bombardovao, neka čitav svijet vidi kakve su vrijednosti promovisane i zašto je Srbija bila na targetu. Pošto su mu u Prištini podigli spomenik, mogu sada malo da ga dorade“, kazao je on.
Dodao je da je on na njegovom mjestu – da bi se objesio.
„Ja ga podstičem, pa neka me tuži američko pravosuđe. Ovaj čovjek nas je bombardovao i da sakrije skandal sa Monikom Levinski. Iscenirao Račak i sve. Dok smo mi ginuli i trujemo se od uranijuma, on se oblači kao Rijana. Neka vidi čitava regionalna javnost kakav je Bil Klinton. Ali znate kako, svi drugi će reći da mu ovo super stoji osim mene. Ovi naši bi ga ishvalili“, kazao je Knežević.
< Dodaje da je njega strah što su se toliko približili monitoru, a možete zamisliti kakve će sve slike pronaći.
„Vjerujte da imam teoriju da neki od tih ljudi nisu ni ljudi. Meni ovo djeluje izopačeno. Ali ako ga ko bude kritikovao iz crnogorskih vlasti – u bokserice ću u sred zime da prošetam Podgoricom i da se okupam u Morači. Ovaj čovjek nam je oteo Kosovo, uticao na sve negativno što se dešavalo na Balkanu, pomogao odvajanje Crne Gore od Srbije, dolazio je i u Crnu Goru gdje ga je doveo Duško Knežević i on je rekao pozdravljam te Makedonijo. Vele da su ga vodili na more, ne znam je li bio u bikiniju. E gledajte predsjednika SAD-a blago njemu u dom i svima neka je sa srećom“, kazao je Knežević.
Odbor direktora državnog preduzeća „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ razmatrao je slučaj „Štrabag“ na decembarskoj sjednici ove godine, ukazujući da ovaj dugogodišnji sudski spor i dalje ima ozbiljne finansijske i pravne posljedice po preduzeće, ali i da ostaje otvoren niz pitanja u vezi sa sudskim odlukama koje su do njih dovele.
Iz tog preduzeća podsjećaju da godinama vode pravnu bitku u sudskom sporu sa kompanijom „Štrabag”, koji je, uprkos višestrukim presudama u korist ovog javnog preduzeća, rezultirao prinudnom isplatom 2018. godine oko 12 miliona eura, blokadom računa u trajanju od 268 dana i ukupnom štetom koja, sa indirektnim gubicima, prelazi 17 miliona eura.
“Iako je Privredni sud Crne Gore čak četiri puta presuđivao u korist Regionalnog vodovoda, utvrđujući da ne postoji pravni osnov za priznanje odluke neugovorene i nenadležne međunarodne arbitraže, Apelacioni sud Crne Gore je 28. marta 2018. godine, po prvi put u crnogorskoj i regionalnoj sudskoj praksi, preinačio presudu Privrednog suda i priznao odluku Međunarodne trgovačke komore (MTK) iz Pariza, iako arbitraža nije bila ugovorena između stranaka u sporu”, navodi se u saopštenju.
Na osnovu takvih odluka Apelacionog suda, kao i kasnijih odluka Vrhovnog suda Crne Gore donesenih u periodu kada je na njegovom čelu bila Vesna Medenica, račun Regionalnog vodovoda je bio blokiran od 14. avgusta 2018. do 9. maja 2019. godine, sve do prinudne naplate 12 miliona eura, uprkos ranijem jasnom stavu Privrednog suda da „Štrabag AG nema pravo ni na jedan euro”.
“Ustavni sud Crne Gore, odlučujući po ustavnoj žalbi Regionalnog vodovoda, potvrdio je njegove navode i zaključio da je Vrhovni sud Crne Gore povrijedio ustavom zagarantovano pravo na pravično suđenje i pristup sudu, jer u tom periodu nije meritorno odlučio po reviziji Regionalnog vodovoda izjavljenoj protiv odluke Apelacionog suda. Time je, kako je navedeno, povrijeđen član 32 Ustava Crne Gore, kao i član 6 stav 1 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navode u saopštenju.
Ustavni sud je, dodaju, u ovom predmetu dva puta ukidao odluke Vrhovnog suda i predmete vraćao na ponovno odlučivanje, a posljednja takva odluka donijeta je 28. januara 2021. godine, čime je potvrđeno da postupak u tom trenutku nije bio pravno okončan, iako je izvršenje već bilo sprovedeno.
Osim direktne finansijske štete, ove odluke su prouzrokovale i dodatnu štetu od oko 4,9 miliona eura u dvogodišnjem periodu, usljed blokade računa i ozbiljnih poremećaja u poslovanju preduzeća.
“Ustavni sud je u svojoj odluci naložio Vrhovnom sudu Crne Gore, da u ponovnom postupku obezbijedi jedinstvenu primjenu zakona, izbjegne pretjerani formalizam i da se ne zadovolji „mehaničkom primjenom pozitivnog prava”, već da uzme u obzir specifičnost i značaj pravne oblasti kojoj pripada konkretni sudski postupak. Punomoćnici Regionalnog vodovoda su 12. marta 2021. godine uputili urgenciju Vrhovnom sudu Crne Gore za postupanje po podnijetoj reviziji, uz uvjerenje da ne može biti donesena drugačija odluka osim ukidanja odluke Apelacionog suda, čime bi, bio zadovoljen princip pravde i pravne sigurnosti”, poručuju u saopštenju.
U tom slučaju, povrat 12 miliona eura trebao je da omogućio Regionalnom vodovodu stabilno i dugoročno održivo poslovanje, dok bi se ujedno spriječilo uspostavljanje opasne sudske prakse priznavanja neugovorene arbitraže, što je suprotno Zakonu o arbitraži Crne Gore i međunarodnim arbitražnim standardima.
“Kompanija „Štrabag” je u relevantnom periodu imala među vlasnicima ruskog biznismena Olega Deripasku, sa oko 30 odsto akcija, koji je u to vrijeme bio u bliskim odnosima sa vrhom vlasti u Crnoj Gori, ali i jedan od vlasnika Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), jednog od tada strateški najznačajnijih industrijskih sistema u državi. Upravo taj širi političko-ekonomski kontekst dodatno komplikuje cijeli slučaj i nameće pitanje da li su u ovom sporu ekonomski i politički interesi imali prednost nad zaštitom javnog interesa”, navode u saopštenju.
Slučaj „Štrabag” tako i dalje ostaje otvoren u institucionalnom i javnom smislu, kao primjer dugotrajnog sudskog spora sa oprečnim presudama, neujednačenom sudskom praksom i višemilionskom štetom po državno preduzeće, za koju do danas nije utvrđena odgovornost.
“Ovaj slučaj je, jedan od najozbiljnijih primjera nesklada i konflikta između sudskih instanci, ali i simbol sistema u kojem presude u korist državnog preduzeća nijesu bile dovoljne da ga zaštite od finansijskog kolapsa u jednom trenutku. I dok Ustavni sud obara odluke Vrhovnog suda, a Privredni sud presuđuje u korist Regionalnog vodovoda, 17 miliona eura javnog novca je već izgubljeno. Odgovori na pitanja ko, kako i zašto, i dalje izostaju”, zaključeno je.
Proces izbora izvođača za drugu dionicu autoputa Mateševo–Andrijevica ušao je u završnu, ali i najosjetljiviju fazu.
Pred Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i državnom kompanijom Monteput nalazi se ispit ozbiljnosti, odlučnosti i političke zrelosti. Ispit koji, za sada, ne polažu sa prelaznom ocjenom.
Otvaranje finansijskih ponuda trebalo je da bude obavljeno 20. decembra. Javnost, međutim, do danas nema nikakvu zvaničnu informaciju da li se to uopšte dogodilo, kakvi su rezultati i u kojoj je fazi valorizacija. Takva tišina, u projektu koji se finansira i evropskim kreditima i bespovratnim sredstvima, nije samo loša praksa – ona je poruka neodlučnosti.
Nećkanje
Tender je privukao četiri ozbiljne ponude: kinesku China Communications Construction Company (CCCC), dva kineska konzorcijuma (Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group i PowerChina-Stecol), kao i azerbejdžansko-turski konzorcijum Cengiz-Azvirt. Drugim riječima – konkurencija postoji, izbor je realan, a izgovori za odugovlačenje sve tanji.
Suština problema, međutim, nije tehnička nego politička.
EBRD očigledno oklijeva zbog straha da bi posao mogao pripasti kineskim kompanijama, posebno CCCC-u, koji se nalazi pod američkim sankcijama. Taj oprez je razumljiv – ali samo do određene tačke. Razumljiv je kada traje sedmicama, ne kada se pretvara u mjesece institucionalne paralize.
Evropski novac traži evropsku efikasnost
Podsjetimo, projekat se finansira takozvanim „blending“ modelom: 200 miliona eura kredita EBRD-a, 100 miliona eura IPA grantova, potencijalnih dodatnih 50 miliona bespovratnih sredstava i učešće nacionalnog kapitalnog budžeta. Upravo zbog toga standardi EBRD-a i Evropske komisije moraju biti visoki – ali i primijenjeni na vrijeme.
Visoki standardi ne znače beskonačne procedure. Naprotiv, oni podrazumijevaju jasne rokove, transparentne odluke i institucionalnu hrabrost da se presiječe kada su sve činjenice na stolu. A činjenice jesu na stolu još od aprila prošle godine.
Vrijeme koje Crna Gora nema
EBRD i Monteput moraju hitno izaći pred javnost: reći da li su finansijske ponude otvorene, u kojoj je fazi evaluacija i kada će biti donijeta konačna odluka. Sve drugo je neodgovorno odugovlačenje koje Crna Gora više ne može da priušti.
Hrvatska očekuje dalje iskorake crnogorskih vlasti oko otvorenih bilateralnih tema, uključujući pitanje nestalih osoba, obeštećenje hrvatskih logoraša i školski brod Jadran, kazao je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
On je, u osvrtu objavljenom u Hrvatskom glasniku, kazao da o pitanjima koja godinama stoje neriješena vode redovan politički dijalog sa predsjednikom i premijerom Crne Gore, Jakovom Milatovićem i Milojkom Spajićem, ali i na ministarskom nivou.
“Očekujemo dalje iskorake crnogorskih vlasti oko nestalih osoba, obeštećenja hrvatskih logoraša, sukcesijskih pitanja, otetog školskog broda Jadran, graničnih pitanja, otete imovine i uknjižbu vlasništva Hrvatima Boke kotorske”, naveo je Plenković.
On je kazao da i ta i druga otvorena bilateralna pitanja žele da riješe u duhu dobrosusjedskih odnosa.
“Ljetos smo, povodom velikih požara koji su pogodili Crnu Goru, pružili pomoć u gašenju požara slanjem kanadera”, podsjetio je Plenković.
On je rekao da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije (EU), posebno na zemlje jugoistočne Evrope.
“Ali preduslov za članstvo ostaje ispunjenje kriterijuma, pokazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i poštovanje principa dobrosusjedskih odnosa”, naveo je Plenković.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj su uvjereni da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most prema EU, kao i u daljem razvijanju odnosa Hrvatske i Crne Gore.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, kako je rekao, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika, identiteta, ali i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.
“Drago nam je da je i Dom kulture Josipa Markovića u Donjoj Lastvi, koji su za svoje potrebe izgradili Hrvati 1922. godine, nakon nekoliko godina pregovora vraćen hrvatskoj zajednici”, rekao je Plenković.
Naoružani napadač ubio je najmanje deset osoba i ranio još deset u napadu koji se dogodio u naselju Bekersdal, 40 kilometara jugozapadno od Johanesburga, saopštila je lokalna policija.
Motiv napada još nije poznat, a prema policijskom saopštenju, napadač je nasumično pucao po prolaznicama na ulicama, prenosi CBS.
“Deset osoba je poginulo. Nemamo precizne informacije o njihovim identitetima”, izjavila je portparolka policije Brenda Muridili.
Najmanje deset ljudi je povrijeđeno i oni su prevezeni u bolnicu.
Ovo je drugi masovni napad u Južnoj Africi ovog mjeseca, kada su, 6. decembra, naoružani napadači upali u hostel u blizini Pretorije, ubivši 12 ljudi, među kojima i trogodišnje dijete.
Europarlamentarac pita ko će nadoknaditi 100 miliona eura i potencijalni bankrot Podgorice
„Mislim da bi svi trebalo da sagledaju veću odgovornost, naročito građani Botuna, jer zbog njihovog otpora postoji opasnost da Glavni grad ode u bankrot ili da mora da pronađe još 100 miliona eura negdje. To će se vratiti svim građanima, jer će taj novac nedostajati u obrazovnom sistemu, u zdravstvenom sistemu, nedostajaće za rekonstrukciju puteva“, navodi on
Istina je da razni akteri nijesu uložili dovoljno vremena i razgovarali sa ljudima u Botunu, ali isto tako, ova situacija koristi se za izazivanje problema putem širenja lažnih vijesti i manipulacija o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, ocijenio je za Pobjedu europoslanik i predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Tomas Vajc.
On je posebno napomenuo ulogu lidera DNP-a Milana Kneževića koji bi, kako kaže, da nije poslanik bio pred sudom zbog širenja svih laži o pitanju izgradnje kolektora.
– Kneževića poznajem već osam godina, ono u čemu je dobar jeste stvaranje polarizacije, uništavanje stvari, stvaranje problema. Tokom svih ovih godina nijesam vidio da je doprinio nečemu konstruktivnom. I to je, nažalost, populizam – kazao je on.
Vajc ističe da je ipak riječ samo o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, što je, ističe, nešto što svaki moderan grad mora da ima.
– Morate da znate, ovo nije zbog EU ili članstva u EU. Ovo je zbog sanitarnih uslova, higijenskih uslova, zaštite životne sredine, ali i turizma. Dakle, to je nešto što svaki grad mora da ima, a tehnologija koja treba da se izgradi u Botunu jeste tehnologija kakvu imamo u Njemačkoj, imamo u Švajcarskoj. Prije samo dvije sedmice vozio sam pored jednog takvog postrojenja, veoma uporedivog, i na 50 metara od njega imate vile, znate, to su vile bogatih Švajcaraca. Ovo je tehnologija koja neće štetiti životnoj sredini niti građanima. I da, greške su pravljene u prošlosti, ali sada moramo da vidimo kako da izađemo iz ove situacije – kazao je Vajc.
Gubitak novca na štetu svih građana
Vajc postavlja pitanje hoće li Milan Knežević Podgorici nadoknaditi ogroman novac koji će biti izgubljen ako se projekat ne realizuje.
– Crna Gora će morati da pokaže da ispunjava određene kriterijume kada je riječ o, kao što sam rekao, higijenskim uslovima, sanitarnim uslovima i zaštiti životne sredine. To je Poglavlje 27, ali ovdje je, prije svega, pitanje odakle će gospodin Knežević donijeti novac ako se ovaj projekat ne realizuje? A ako sam dobro informisan, ova opština je dobila svoju samostalnost i pravo na ovu odluku već sa ugovorom o ovom postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda koji je već bio na stolu, potpisan i pravno potpuno validan. Dakle, ne možete tražiti samoupravu s jedne strane, želite prava, ali ne želite da preuzmete odgovornosti i obaveze koje već postoje za taj distrikt navodi – Vajc.
On je kazao da treba poštovati stav građana, te da uvažava referendum.
– Uvijek moramo vrlo ozbiljno shvatiti što građani kažu i kako oni vide situaciju, ali tu smo gdje smo sada. Ipak, mislim da bi svi trebalo da sagledaju veću odgovornost, naročito građani Botuna, jer zbog njihovog otpora postoji opasnost da glavni grad ode u bankrot ili da mora da pronađe još 100 miliona eura negdje. To će se vratiti svim građanima, jer će taj novac nedostajati u obrazovnom sistemu, u zdravstvenom sistemu, nedostajaće za rekonstrukciju puteva – navodi Vajc.
Europarlamentarac napominje da ovdje nije riječ samo o Poglavlju 27, već o tome „kako jedna zemlja poput Crne Gore može da propusti ovu priliku kada ima pristup ovakvim fondovima i grantovima“.
– To je, jednostavno novac koji je poklon, i ko će to zamijeniti? Dakle, nije riječ samo o Evropskoj uniji i Poglavlju 27. Moram da kažem da Crna Gora izuzetno dobro napreduje na svom putu ka EU i imam utisak da se nekim političkim snagama to ne sviđa – kazao je on.
„Pitaju li službe po čijem nalogu Knežević ovo radi“
Komentarišući nepromijenjen stav Botunjana, uprkos činjenicama koje su im više puta predočene, a koje ukazuju na to da postrojenje ne bi bilo štetno po javno zdravlje, Vajc kaže da je „jasno da su ti ljudi bili pod uticajem lažnih vijesti i netačnih informacija“.
– To je vrlo očigledno. I, kao što sam rekao, gospodina Kneževića poznajem dugi niz godina, mislim da on takođe pokušava da obezbijedi sopstveni politički opstanak tako što stvara ove tenzije i podstiče tenzije i podjele među građanima. Nažalost, tako funkcionišu populisti. Pitam se da li crnogorske službe imaju informacije po čijem nalogu on to radi – kazao je predsjedavajući POSP-a.
Dodaje da je, bez obzira na sve, jasno da je to uvijek bila Kneževićeva politička linija.
– On je protiv nezavisnosti svoje zemlje, Crne Gore, on je protiv pristupanja Evropskoj uniji. To je legitimna pozicija u demokratiji, ali ono što nije legitimno jeste koristiti populizam, lažne vijesti i jednostavno izazivati probleme i manipulisati građanima da bi se stvorila ovakva situacija – naveo je on.
Ponuda Vlade je fer
Vajc kaže da je sada nužno pronaći rješenja za izlazak iz ove situacije.
– Mislim da je ispravno što su Vlada, ali i Grad Podgorica, signalizirali da se crveni mulj iz proizvodnje aluminijuma mora sanirati i da će biti saniran. Čak bih rekao da čestitam i građanima što su izvršili određeni pritisak, jer, da, u redu, Vlada nešto traži od građana, pa treba nešto i da im da. To je u redu – kaže Vajc.
On smatra da svi znaju da je crveni mulj toksičan i štetan i da mora hitno da se sanira.
– I koliko sam shvatio, postoji jasno obećanje koje je dato od strane vlasti. Preporučio bih da se to obećanje prihvati i da se sada krene konstruktivnim putem, i da se gospodinu Kneževiću ne da prilika da manipuliše ljudima radi sopstvenog političkog opstanka – ističe on.
U suprotnom, nada se, kako kaže da će banke biti blage i spremne na konsenzus da daju još nekoliko mjeseci Vladi Crne Gore da pronađe rješenje ili da riješi situaciju.
– Ali, još jednom, mislim da građani moraju da shvate da, ako se ovaj budžet izgubi, ne možete ponovo izgraditi sve za 100 miliona, cijene su sada mnogo veće. Sve ovo bi zaista moglo dovesti do potencijalnog bankrota Podgorice. A što to znači? To znači nema novca za brigu o djeci, nema novca za brigu o starijima, nema novca za puteve, nema novca za infrastrukturu. I to ne šteti samo opštini ili Botunu, već šteti cijelom glavnom gradu. Da, Poglavlje 27 je takođe tema i tu se onda mora naći rješenje na neki drugi način, jer će ovo biti prepreka na putu ka Evropskoj uniji – zaključuje Vajc.
Vrijeme do Božića u pravoslavlju se mjeri praznicima – Djetinjci, Materice i Oci. Danas, tri nedelje prije dana rođenja sina božijeg, slave se Djetinjci.
Očevi i majke, tri nedelje pred Božić na Djetinjce, izjutra „vezuju“ djecu, u nekim mjestima čak i onu u kolijevci. Nakon što se djeca „odriješe“ poklonima, roditelji ih odvežu, a potom poklone vrate djeci nazad da se počaste.
Pošto je to uvijek nedjelja posle proslave Svetog Nikole, kaže se da „Sveti Nikola ujutru donosi djeci poklone“.
– Pustite djecu neka dolaze meni, i ne branite im, jer je takvih Carstvo Božije – riječi su Isusa Hrista kojih se vjernici sjećaju na dan praznika.
Detinjci, Materice i Oci, provode se u zajedništvu, uz okupljanje porodice.
Sljedeće nedelje, na Materice, darodavci će biti majke, a poslednje nedelje pred Božić, poklone dijele očevi.
Međusobnim vezivanjem i odrešenjem, ukazuje se na to da se treba radovati i kada se daruju drugi, te da davanje znači dobijanje, praštanje i pokajanje, što su vrline. I sve to kroz igru i vesele porodične praznike.
Svakog od ovih praznika, priprema se svečani i posni ručak, oko koga će se okupiti cijela porodica.
Obdanica će trajati osam časova i 47 minuta, a noć 15 časova i 13 minuta
Za stanovnike sjeverne Zemljine polulopte zima počinje danas u 16 časova i 3 minuta, a prvi dan zime je ujedno i najkraći dan u godini – zimski solsticij.
Na dan početka zime Sunce izlazi u 7i13h, a zalazi u 16 sati, što znači da će obdanica trajati osam časova i 47 minuta, a noć 15 časova i 13 minuta.
Tog dana Sunce pravi najmanji dnevni luk iznad horizonta. Izlazi na jugoistoku, na jugu dostiže najmanju dnevnu visinu tokom godine, a zalazi na jugozapadu. Astronomi kažu da se Sunce u svom prividnom kretanju po ekliptici tada nalazi u tački zimskog solsticijuma ili suncostaja.
Poslije 21. decembra dani počinju da se produžavaju, a zima će trajati do petka, 20. marta 2026. godine. Istovremeno, za stanovnike južne hemisfere krenuće ljeto.
Kako najavljuju meteorolozi, prvi dan zime biće pretežno sunčan, dok će na sjeveru prijepodne biti magla ili niska oblačnost koja se ponegdje može zadržati i tokom većeg dijela dana.
U većem dijelu zemlje saobraćaj se odvija po pretežno suvim kolovozima, dok je u jutarnjim satima po kotlinama na sjeveru prisutna magla, saopšteno je iz Auto moto saveza. Vozačima se skreće pažnja na moguće sitnije odrone, kao i na povremene obustave ili ograničenja saobraćaja na dionicama gdje su u toku sanacioni radovi.
U periodu od 15. novembra 2025. do 1. aprila 2026. godine obavezna je upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila na putevima gdje je to označeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na to da li na tim dionicama postoje zimski uslovi. Na ostalim putevima koji nijesu obuhvaćeni Naredbom, zimski pneumatici na svim točkovima obavezni su u slučaju sniježnih padavina, snijega, leda ili poledice na kolovozu. Minimalna dubina šare pneumatika u ovom periodu mora iznositi četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke. Na regionalnom putu R-29 Bar – Kamenički most – Krute, zbog rekonstrukcije puta, dolazi do obustave saobraćaja za sva vozila u terminima od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17, dionica Čevo – Ridjani, od 16. decembra 2025. godine pa do završetka radova, odobrena je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od osam do 14 časova zbog adaptacije puta. Zbog radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica – Bioča saobraćaj se odvija naizmjenično, a moguće su i povremene totalne obustave ne duže od 60 minuta, koje se radnim danima ne mogu koristiti u terminima od sedam do devet i od 12 do 14 časova.
Na regionalnom putu R-30, dionica Petnjica – Bioča, na potezu Bioča – Lješnica, u periodu od 1. do 30. decembra 2025. godine odobrena je totalna obustava saobraćaja od osam do 12 i od 13 do 16.30 časova. Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine – Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje – Jasenovo Polje, saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom i regulisan je svjetlosnom signalizacijom zbog izvođenja radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje na prilaznim saobraćajnicama mostu Đurđevića Tara, kao i na magistralnom putu M-6, dionica Žabljak – Pljevlja, zbog rekonstrukcije mosta. Na auto-putu „Princeza Ksenija“ zbog redovnog održavanja kolovoza i sistema, od 10. novembra 2025. godine vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake u smjeru Veruša – Mateševo, uz obavezno poštovanje postavljene signalizacije.
Zbog izgradnje bulevara u Podgorici obustavljen je saobraćaj u Ulici Vojislavljevića od 3. juna 2025. godine, a saobraćaj se odvija alternativnim pravcima. Intenzitet saobraćaja je umjeren.
U protekla 24 sata na putevima u Crnoj Gori dogodilo se 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba zadobila teške, a tri lake tjelesne povrede.
Auto-moto savez Crne Gore pruža tehničku pomoć učesnicima u saobraćaju na javnim putevima, koja obuhvata pomoć na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepanje vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar i služba pomoći na putu dostupni su građanima 24 sata, a informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020/234-999 i 063.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
