Jedna osoba je stradala u udesu koji se desio večeras oko 18 časova u Tomaševu kod Bijelog Polja. Kako javlja reporter RTCG u saobraćajnoj nesreći stradao je D.K. (19), a jedna osoba je zadobila teške povrede glave.
Do nesreće je došlo na regionalnom putu Tomaševo – Pavino Polje, a uzrok će se utvrditi naknadno.
Lider DNP-a Milan Knežević kazao je da će referendum o kolektoru koji raspisuje Opština Zeta biti pravno obavezujući.
On je na pres konferenciji u Skupštini kazao da je u cjelokupnom projektu izostavljeno izjašnjavanje građana Botuna.
“Ovaj projekat ne može ići bez konsultacija sa građanima Botuna. Referendum je za nas obavezujući i ako krenu do 14. decembra sa izgradnjom, okupićemo se na tom mjestu, staćemo ispred mašina i ispred policije i neka nas sve pohapse pa neka uđe Crna Gora u EU preko Zete”, rekao je Knežević, prenijela je Pobjeda.
Dodaje da traži da vidi ugovor po kojem će Crna Gora ako ne započne izgradnju kolektora morati da EU plaća penale.
“Oni podržavaju saniranje otpadnih voda ali ne kažu da podržavaju saniranje voda u Botunu. To može biti 500 metara od Botuna”, rekao je lider DNP.
Akcija Limitirane cijene do 31. marta
Vlada je odlučila da produži akciju Limitirane cijene do 31. marta naredne godine, u okviru koje će cijene 800 do 900 artikala biti snižene 15 do 20 odsto, saopštio je ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj.
Đeljošaj je na konferenciji za novinare kazao da su u saradnji sa Privrednom komorom (PKCG), proizvođačima i veleprodajom i maloprodajom, prethodnih dana održali niz sastanaka, oformili radnu grupu i donijeli odluku o ograničavanju marži na određeni broj proizvoda.
„Cilj Vlade je bio da dođemo do rješenja koje će biti proizvod dogovora, odnosno da se ne nametne rješenje, već da otvorimo dijalog“, kazao je Đeljošaj.
Akcija Limitirane cijene će biti skoro ista kao i prethodna, odnosno obuhvatiće iste proizvode, njih oko 70. Danas bi trebalo da bude objavljena u Službenom listu, primjena će početi osam dana od objave, kako bi se maloprodaja i veleprodaja pripremile.
„Oko 800-900 artikala ukupno se nalaze na listi po maloprodajnim objektima. Kako smo izračunali, očekuje se da će ovi artikli biti sniženi 15 do 20 odsto. Sve to zavisi od trgovine do trgovine, nemaju svi iste cijene za sve ove artikle, pa neka građani pretraže gde je jeftinije“, kazao je Đeljošaj.
On je dodao da će se akcija odnositi i na domaće proizvođače koji nude konkurentne proizvode, ali da su iz akcije izuzeti voće i povrće, jer su se proizvođači tih proizvoda žalili da su prethodnim akcijama oni bili najviše na udaru i da im je bilo ugroženo poslovanje.
Đeljošaj je ponovio i da bi trebalo razmotriti da se, umjesto toga, smanji PDV na voće i povrće.
Vlada je takođe donijela odluku i o ograničavanju cijena peleta.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković, kazao je da su u prethodna dva mjeseca primjetne enormne cijene peleta, koje nijesu bile takve proljetos i prošle godine.
Cijene su ograničene na nivo kao i prije dvije godine i to u maloprodaji na 270 eura po toni, a u veleprodaji na 250 eura, sa uračunatim PDV-om.
“U komunikaciji sa Upravom za gazdovanje šumama nijesmo našli nijedan ekonomski valjan razlog za povećanje cjena, jer su prošle godine i proljetos cijene bile čak i niže od ovoga što smo mi sada limitirali”, rekao je Joković.
On je dodao da su pojedini proizvođači peleta iskoristili da povećaju cijene u trenutku kada građani moraju da ga kupe.
“Ako bi došlo, eventualno, do nestašice peleta, mi ćemo, kao i prošli put, zabraniti izvoz peleta. Moraće se prvo snabdjeti domaće tržište, pa kasnije se izvoziti viškovi”, poručio je Joković.
Odluka Vlade, kako je naveo, nije usmjerena ni u kom slučaju protiv drvopredađivača, već je cilj da cijene moraju biti realne i da se vodi računa o stadardu građana.
Vlada Crne Gore je na danas održanoj 102. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, razmotrila više kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, kako su saopštili, Vlada je donijela:
– Rješenje o imenovanju Dubravke Mihailović za zamjenicu glavnog revizora Revizorskog tijela,
– Rješenje o razrješenju predsjednika i članova Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, u sastavu: prof. dr Aleksandar Vujović, predsjednik, i članovi: Jelena Jovanović, Dragan Vukčević, Jovan Nikolić i Danijela Šuković,
– Rješenje o imenovanju predsjednika i članova Upravnog odbora Akreditacionog tijela Crne Gore, u sastavu: prof. dr Aleksandar Vujović, predsjednik, i članovi: Bujar Hasangjekaj, Milica Bečić, Miomir Vulić i Bekim Čoba,
– Rješenje o prestanku mandata direktora ranije Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića,
– Rješenje o imenovanju Jovana Bojovića za člana Savjeta za vladavinu prava,
– Rješenje o razrješenju člana Biroa za operativnu koordinaciju Janka Lakovića, i Rješenje o imenovanju pukovnika Milana Bigovića za novog člana ovog Biroa,
– Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloša Rajkovića,
– Rješenje o određivanju Miloša Rajkovića za vršioca dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima,
– Rješenje o imenovanju mr Veselina Klikovca za izvršnog direktora Društva za promet roba i usluga „Montenegro Bonus“ d. o. o. Cetinje,
– Rješenje o opozivu Amera Cikotića sa dužnosti generalnog konzula u Generalnom konzulatu Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Njujorku,
– Rješenje o postavljenju Snežane Jonice za generalnu konzulku u Generalnom konzulatu Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Njujorku,
– Rješenje o postavljenju Amera Cikotića za generalnog konzula u Generalnom konzulatu Crne Gore u Saveznoj Republici Njemačkoj, sa sjedištem u Frankfurtu i
– Rješenje o imenovanju Nikole Vukčevića za savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose.
Regionalnu muzičku scenu iznenadila je neočekivana saradnja – Zdravko Čolić objavio je pjesmu Tamo, koju je za njega napisao Tonči Huljić.
Iako ih veže dugogodišnje prijateljstvo, saradnja se dogodila tek sada. Tekst potpisuje Vjekoslava Huljić, a spot je sniman u Splitu.
Huljić je za Index otkrio kako je došlo do saradnje. „Zapravo je sve počelo na Krku, tamo smo se družili kod mene, krenuli smo pričati o muzici i tako je sve počelo… Ja se uglavnom držim ljudi sa kojima godinama radim, no Čola, Čola je nešto posebno, poseban izazov, čovjek koji je godinama tu, kojeg publika obožava i zato mi je ova saradnja bila veoma draga“, rekao nam je Huljić.
Naglašava da je pjesma nešto sasvim drugačije od svega što je Čolić dosad otpjevao. „Vrlo sam nekako oprezan po pitanju širenja kruga ljudi sa kojima radim. Ali čovjek ne može odoljeti takvom izazovu, tako da eto, on je izvođač koji je uvijek imao neke autore uz sebe… I valjda evo sad tako se nekako potrefilo. Ništa to nije istorijski. Ja napravim samo pjesmu, on je pjeva“, skroman je Tonči.
Huljić se nadovezao i trenutne političke situacije u svijetu, ali i u regiji. „Nije lako u ovoj klimi pjevati“, kaže. Pitali smo ga za komentar na događanja u njegovom Splitu gdje je skupina huligana prekinula obilježavanje Dana srpske kulture.
„Ono što se desilo u Splitu, dešava se i u Srbiji, i u BiH, i u Makedoniji, i u Crnoj Gori, i u Americi, i u Njemačkoj i gdje god hoćeš. Primitivizma nikad ne nedostaje. Njemu se treba oduprijeti, a ja ne vidim drugi način da mu se oduprem nego muzikom“, poručio je.
„Ja sam sada u nekoj fazi života kada zapravo sam više okrenut sebi i mislim da će u narednih par mjeseci biti onako jedno finih iznenađenja sa moje strane. Više sam okrenut, da tako kažem, instrumentalnoj muzici, crossover koncertu i plasmanu miše kroz cijeli svijet“, najavljuje.
Medijski linč turskih državljana počeo je još krajem avgusta, poručuje poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić – Harbić.
„Porazno je što su neistinite podatke o tome kako je u Crnoj Gori 100.000 državljana iznosili javni djelatnici, čija riječ nosi određenu težinu u ovom društvu“, naglasila je ona tokom današnje sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.
Određeni broj građana, dodala je, povjerovao je u takve informacije.
„I tada se upalio crveni alarm. Zabrinjavajuće je da niko iz institucija nije zaustavio taj medijski linč, koji je rezultirao pojavom islamofobije i ksenofobije“, istakla je Strujić – Harbić.
Pitanje svih pitanja, dodala je, jeste ko je upravljao i koordinisao masom mladića na Zabjelu.
„Moramo vidjeti je li to bilo orgnizovano, ko stoji iza toga i zašto je policija tu grupu jako mladih ljudi, sa kapuljačama i maskama, pratila kao da idu na matursku šetnju. A oni su uzvikivali „Turci napolje“ i „ubij Turčina“, sa bejzbol palicama koje je policija pronašla, a na koncu se došlo do toga da se prijeti vjerskom poglavaru reisu Rifatu Fejziću“, kazala je poslanica BS.
Reakcija Turske, smatra ona, bila je blaga u odnosu na to kako su mogli reagovati prema Crnoj Gori.
Viši sud u Podgorici saopštio je da je državljaninu Turske Erkanu Ozmenu zbog pranja novca izrečena kazna zatvora u trajanju od tri godine.
“Danas je u Višem sudu u Podgorici objavljena presuda kojom je strani državljanin, optuženi Erkan Ozmen oglašen krivim zbog produženog krivičnog djela pranje novca iz čl.268.stav 3 u vezi stava 1 u vezi čl.49 KZCG i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, u koju kaznu mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru počev od 28. januara pa nadalje”, navodi se u saopštenju.
Naime, kako su kazali, sud je provedenim dokazima nesumnjivo utvrdio da je optuženi predmetne nekretnine u Podgorici-dva stana i dvije garaže, te četiri skupocjena automobila, kupio gotovim, novcem koji potiče iz kriminalne djelatnosti.
“Sud je nakon izricanja presude optuženom produžio pritvor nalazeći da i dalje stoje razlozi zbog kojih je bio određen i produžavan, odnosno opasnost od bjekstva, shodno čl.175.stav 1 tačka 1 ZKP-a”, istakli su.
Kako su dodali, na osnovu čl.286.stav 7 KZCG sud je odlučio i da se od optuženog oduzme novac u iznosu od 37.935 eura i imovina-stan u Podgorici površine 98m2, dvije garaže pov.12m2 i 13m2, vozilo marke „Lamborgini Aventador S 6,5 V12“, vozilo „Mercedes AMG G63“, vozilo “Porsche Caene 3.0“, vozilo „Range Rover Velar“, ukupne vrijednosti preko 1.100,000 eura, jer je utvrđeno da navedeni novac i imovina potiču iz kriminalne djelatnosti.
“Na osnovu čl.113.stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore optuženi Erkan Ozmen je obavezan da u korist Budžeta Crne Gore uplati iznos od 119,000 eura, koji iznos odgovara imovinskoj koristi pribavljenoj predmetnim krivičnim djelom”, naglasili su.
Sud je, kako su zaključili, optuženom izrekao i mjeru bezbjednosti- protjerivanje stranca na period od 10 godina, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove mjere.
Suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović u nastavku odbrane pred Višim sudom govoreći o optužbama kolega da je zloupotrebljavajući položaj pomagao kavačkom klanu ocjenio da su optužbe protiv njega posljedica konstrukcija unutar Specijalnog državnog tužilaštva i pogrešnog tumačenja Sky materijala, prenosi Pobjeda.
“Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice, a ne konstrukcije”, kazao je Čađenović komentarišući skaj komunikacije pripadnika kavačkog klana
On je zatražio od suda da provjeri da li je SDT ili VDT podiglo optužnicu protiv Duška Roganovića kojeg on navodno nije želio procesuirati te da se provjeri i kada je stigao skaj materijal od Europola u kome se nalaze razgovori koji kriminalizuju Roganovića.
Čađenović je komentarišući optužbu da je članove kavačkog klana čuvao od krivičnog gonjenja tako što ih nije hapsio podsjetio na slučaj kada su pripadnici ovog klana pušteni na slobodu odlukom suda.
On je naveo da je u predmetu za ubistvo Nikole Stanišića predložio pritvor osumnjičenima, ali da je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odbio njegov predlog, nakon čega je šest lica pušteno na slobodu.
“Po mojoj žalbi, njima je naknadno određen pritvor, ali su trojica od tih šest lica pobjegla za svega nekoliko sati razlike i do danas su u bjekstvu. Da li je sudija za istragu odgovarao za što i meni u ovom predmetu gdje ono što mi se stavlja na teret ne sadrži ni trunku kriminogene aktivnosti, niti neaktivnosti”, kazao je optuženi Čađenović.
On je naveo da ga optužnica tereti i za nepreduzimanje tužilačkih radnji protiv Duška Roganovića.
“Tvrdim da sam iznio svoju odbranu u odnosu na to, ali bih dodao da Europol nije dostavljao sve komunikacije za lica koja se meni stavljaju na teret, već sukcesivno, tokom dvije do tri naredne godine. Treba utvrditi kada je skaj komunikacija dostavljana i da li je nešto naknadno dodavano”, kazao je.
On je govoreći o optužbama da je učinio ustupak Dušku Roganoviću jer ga nije procesuirao za ubistvo Predraga Pejovića zatražio od suda da pribavi podatke da li je SDT ili VDT pokrenulo postupak protiv Duška Roganovića za ovo krivično djelo.
“Ako jeste, tražim da se izvrši uvid u spise da bi se utvrdilo da li sam u vrijeme donošenja odluke imao materijala da pokrenem istragu. Već sam istakao da je SDT sakrivalo neke dokaze”, kazao je Čađenović.
Skaj prepiska
Čađenović je kazao da je najbolji dokaz da nije bio član kriminalne organizacije Radoja Zvicera upravo skaj prepiska.
“Ovaj skaj materijal, koji je danas dokaz u ovom postupku, nije bio u optužnici koja je podignuta protiv mene 7. juna 2023. godine. Skaj u potpunosti definiše moju ulogu u kriminalnoj organizaciji Radoja Zvicera, govorim na osnovu onoga što mi je dostavljeno. Mislim da će sud cijeniti dokaznu vrijednost Sky komunikacija, a ono što je osnovno i ne smije se zanemariti je mišljenje kavčana o meni u periodu koji se meni stavlja na teret, od 2020. do gašenja Sky komunikacije 2021. godine”, precizirao je Čađenović.
On je potom naveo neke od mnogobrojnih komunikacija između pripadnika Kavačkog kriminalnog klana a koje ukazuju da su bili jedni drugi na nišanu a ne saradnici kako tvrdi tužilac Miloš Šoškić.
“9. decembra 2020. godine, u skaj komunikaciji između Radoja Zvicera i Duška Roganovića, navodi se ,,Meni ovaj Čađenović sve poklopio, ove moje. Bolesnik. Od 2015. godine je nakačio djelo „ piše Duško Roganović. Eto, to pričaju ljudi kojima sam pomogao i koji su me vrbovali, i za koje sam prihvatio da ću ih čuvati. To je zaključak kreatora optužnice, a to može da iznjedri osoba koja nema elementarnu logiku”, kazao je Čađenović i naveo da je njegovo tumačenje da ga Roganović ne smatra ni prijateljem, ni članom svoje kriminalne organizacije, niti da će mu pomoći, već kaže da je ‘bolesnik’.
“Jasno je da mi ne misli dobro, niti da može uticati na mene”, zaključuje Čađenović.
On je potom sud podsjetio na poruku od 1. novembra 2020. godine u kojoj Roganović piše NN osobi: ,,Ovaj Čađo je lud, kada se nakači, ali padaće i njemu optužnice polako“.
“Ne kaže da će Čađo odustati od optužnice’, niti da će ‘mnoge zaštititi’, već da sam lud. Nijedna moja optužnica nije odbačena nakon kontrole, sve su potvrđene i po njima se sudi”, kazao je Čađenović napominjući da i ova poruka jasno ukazuju koliki jenikakav uticaj Roganović imao na njega dok se optužnicom tereti da mu je dva puta pomogao.
Kontradiktornosti
“Može li jedan od organizatora kriminalne organizacije da bude nervozan zbog člana koji ga, navodno, sluša? Upravo poruke pokazuju da Roganović nije imao nikakav uticaj na mene, već da ga moj rad čini nervoznim”, kazao je Čađenović a potom citirao poruku u kojoj Roganović piše Radovanu Vujoviću:,, Meni Čađo sve pakuje.’
Optuženi Čađenović je potom upitao kako je moguće da je prema stavu kreatora optužnice, kada je tek prihvatio članstvo u kriminalnoj organizaciji kavčana pakovao Dušku Roganoviću.
“Zašto mu onda ‘pakujem’? Niti sam kome pakovao, niti pomagao — radio sam po zakonu. Ispada da sam u najljepše doba mog navodnog članstva, ,,pakovao“ svom navodnom nalogodavcu. Više je nego žalosno da neko tvrdi da sam ostao član kriminalne organizacije. Svako moje pominjanje u komunikacijama Kavača ili Škaljaraca je negativno”, istakao je Čađenović.
On je potom citirao poruku Roganovića preko skaj koja otkriva neizvjesnost da li će ga Čađenović uhapsiti: ,,Ma od Čađa me ništa ne može iznenaditi. Šta sa ostalima radi? Kako sastavlja optužnice?“.
Roganović, kako je naveo optuženi Čađenović, 29. oktobra 2020. godine komentariše da je ‘napumpao optužnicu protiv Mrve i ostalih’ i da je to ‘sve na silu’.
“Evo opet nerviram kriminalce. On u skaju iznosi i najubjedljivije mišljenje o meni: ‘Tamo ne može niko uticati kad Čađo upre – ludak.’ Eto zašto pitam hoće li sud pokloniti vjeru onome što ti ljudi između sebe pričaju ili zaključcima kreatora optužnice koji su nelogični i protiv svakog razuma”, kazao je Čađenović.
On je podsjetio da na dan kada je podigao optužnicu protiv pripadnika kavačke grupe (27.novembar 2020. godine) a u kojoj nema Roganovića taj isti Roganović kome je prema optužbama SDT -a pomogao piše da je Čađo krivac što su dvojici optuženih izrečene kazne od 16 odnosno 18 godina zatvora.
“Mislim da se radi o predmetima teškog ubistva na Cetinju ili u ZIKS-u.“
Roganović tada negativno komentariše Čađenovića i jer je uhapsio njegovog kuma.
“Čudi me da Roganović nije tražio da izostavim njegovog kuma iz optužnice. Nije tražio jer nije smio, niti je imao uticaja na mene. Nije mogao ni da proba”, kazao je optuženi tužilac.
On je ponovio da sve komunikacije ukazuju da je radio protiv klanova.
“Elementarna je logika, da sam bio član, morao bih raditi po njihovom nalogu. Sve komunikacije pokazuju suprotno”, istakao je Čađenović.
On je potom citirao skaj komunikaciju Ljuba Milovića iz aprila i maja 2020. u kojoj ga odbjegli policajac naziva kretenom zbog postupanja protiv njegovih drugova.
Milović tada piše da je Čađnović u predmetu protiv optuženih za ranjavanje Olivere Lakić učio svjedoka saradnika šta da kaže.
“Nadam se da će sud pribaviti te spise jer je simptomatično je da mi kavčani prijete, vrijeđaju me i komentarišu. Sa stanovišta posla koji sam radio, to je pozitivno. Ja sam jedini tužilac kojem zamjeraju i kojeg se boje, jer im pravim najveće probleme”, kazao je Čađenović.
Suprotno navodima optužnice, kako je Čađenović naveo, jednom od čelnika kavačkog klana Slobodanu Kašćelanu nikada nije pomogao već ga je gonio od 2016. godine.
“Po mom predlogu je za njim raspisana potjernica, išao je u pritvor, puštan pa ponovo hapšen. Podigao sam protiv njega više optužnica za najteža krivična djela. Baš sam mu pomogao. Imamo i komunikacije iz kojih se vidi da nisu mogli direktno da komuniciraju sa mnom, pa su tražili od advokata da idu kod mene i da svojim štićenicima sugerišu da se brane ćutanjem. A kreator optužnice tvrdi da bih im ja pomogao ako budu pričali”, rekao je ironično optuženi Čađenović.
On je kazao da kada se uporede navodi optužnice i sadržaj poruka pripadnika kavačkog klana slučaj protiv njega se može okarakterisati kao tragikomedija.
“U decembru 2020. Ljubo Milović i Zvicer u Skaju komentarišu da ja radim za Škaljarce. Zar im niko nije rekao da sam ja, po optužnici, njihov član? To ima obrise tragikomedije, visoki članovi kriminalne organizacije tvrde da radim za suprotnu stranu. A u to vrijeme Škaljarci hoće da ubiju i mene i mog brata”, kazao je tužilac i podsjetio na sugestije Zvicera pripadnicima kavača da ,,njega i Katnića treba zapaliti a ostale kao do sad“.
“Mora da nisam dobro slušao Zvicera kad planira da me zapali. Ako kažu da će nekog zapaliti, to čine samo kada ga smatraju najvećim neprijateljem”, pojasnio je Čađenović.
Optuženi tužilac se prisjetio da je u martu 2021. godine, na njegov zahtjev, sudija odobrio pretres objekta Radoja Zvicera.
“Tada su Zviceru oduzeta neka lična dokumenta. Oduzeo sam ih jer sam htio da ga uhapsim. On je to znao, pa je danima slao advokate da traže dokumenta. Govorio sam im: Neka dođe sam. Nikada nije došao, niti sam mu poslao dokumenta. Htio sam da ga uhapsim, i to u periodu istraga za ubistvo Nikole Stanišića i pokušaj ubistva Milića Šakovića. Advokati su podnosili zahtjeve, ali nisu doveli Zvicera. Predlažem da se ti advokati pozovu kao svjedoci”, kazao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalnog tužilaštva spajanjem i razdvajanjem optužnica kao i procesnim nepravilnostima povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
“Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne”, kazao je Čađenović i pojasnio da je optužnicu 117/23 gdje je na optuženičkoj klupi sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
“Nikada se nisam izjasnio o navodima, niti sam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud, da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me SDT iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu?”, pitao je optuženi.
Na to je sudija Veljko Radovanović kazao da „ne može postavljati pitanja sudu.
On je ukazao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
“Sa Zoranom Lazovićem sam se sreo svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan SPBOK i kada je postavljen za pomoćnika direktora policije, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa SPO-om, a teška krivična djela sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije o predmetima Lazović nikada nije prisustvovao”, kazao je optuženi tužilac.
Naveo je i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada ni jedan predmet, niti mu je davao upustva što da čini.
“Radio sam sa službenicima potčinjenim Miloradu Žižiću, njih pet-šest, čiji identitet se može utvrditi kroz krivične prijave. Sa Petrom Lazovićem sam bio samo na jednom uviđaju”, istakao je Čađenović.
Sa druge strane, sa nekadašnjim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem, kako je kazao, imao je svakodnevnu komunikaciju.
“Sa Katnićem sam toliko komunicirao da smo, vjerovatno, jedan drugome dosadili”, naveo je Čađenović i pojasnio da su komunikacija unutar SDT-a bile svakodnevne i brze jer se postupalo u realnom vremenu.
“Donosili smo odluke zajedno, u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala. O tome najbolje svjedoče komunikacije Kavčana i Škaljaraca. Da smo nekog štitili — to je apsurd”, zaključio je Čađenović.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar saopštio je da je taj politički subjekt podnio predlog Zakona o obeštećenju bivših zaposlenih koji su radili u državnim firmama koje su pošle u stečaj. Očekuju, kako kaže, podršku Vlade i Skupštine po ovom pitanju.
„Zakon je nastavak dva akta koji su donijeti u Skupštini Crne Gore. Sada je na stolu predlog Zakona a suština je da se svi obeštete iz preduzeća koja su pošla u stečaj, bez obzira na granu privrede gdje su radili“, kazao je Konatar na konferenciji za medije.
Dodaje da se mora ispraviti nepravda.
„Bolje da smo zakon donijeli 2021. godine, za sve, a ne samo za metalce i rudare“, istakao je on.
Obeštećenje bi iznosilo 12.000 eura po radniku.
Policija je u Podgorici podnijela krivičnu prijavu protiv pravnog lica „S“ i uhapsila izvšrnog direktora te firme, turskog državljanina S.S.Y. (50) zbog utaje poreza i doprinosa i pranja novca.
Do podnošenja krivične prijave je utvrđeno da je prijavljeni S.S.Y. kao osnivač i izvršni direktor krivično djelo utaja poreza počinio na način što je postupajući u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “S.” doo, kontinuirano tokom 2021., 2022., 2024. i 2025. godine u cilju izbjegavanja poreskih dažbina, podizao novac u gotovini sa računa prijavljenog pravnog lica preko ATM uređaja, plaćao razne usluge platnom karticom prijavljenog pravnog lica preko POS terminala i prebacivao novac sa računa prijavljenog pravnog lica na svoj lični račun, bez adekvatne poslovne dokumentacije i pravno valjanog osnova, čime je po osnovu utajenog poreza na dohodak fizičkih lica, pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 121.432,91 eura, a što ujedno predstavlja i materijalnu štetu pričinjenu Budžetu države Crne Gore“, precizirali su iz Uprave policije.
Prijavljeni S.S.Y. je krivično djelo pranje novca počinio na način, što je u namjeri da prikrije porijeklo novca znajući da je stečen kriminalnom djelatnošću, tokom februara, marta, aprila i maja mjeseca 2025.godine, sa računa prijavljenog pravnog lica “S.” kod jedne poslovne banke u Crnoj Gori, bez adekvatne poslovne dokumentacije i pravno valjanog osnova vršio bezgotovinske transakcije u manjim iznosima na privatne račune tri fizička lica, u ukupnom iznosu od 90.010,00 eura, a koji novac mu je potom od strane tih istih lica vraćan gotovinski ili bezgotovinskim uplatama na njegov lični račun. Ukupna materijalna šteta koja je pričinjena Budžetu Crne Gore naznačenim krivičnim djelima iznosi 121.432,91 eura.