Home Blog Page 30

Ibrahimović: Snažna diplomatija počiva na znanju, stručnosti i državnim interesima

0

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović, kazao je da u kreiranju i sprovođenju diplomatije moraju učestvovati ljudi koji posjeduju znanje, kompetencije i razumijevanje međunarodnih odnosa, ali i snažan osjećaj odgovornosti prema državi koju predstavljaju.

Kako je saopšteno iz MVP, Ibrahimović se tokom posjete Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore sastao se sa dekanom Borisom Vukićevićem, prodekanom za razvoj r Milanom Markovićem i profesorom u penziji Čedomirom Čupićem.

Ibrahimović je izrazio zahvalnost rukovodstvu Fakulteta na organizovanju gostovanja, koje predstavlja prvo gostovanje aktuelnog ministra vanjskih poslova na ovoj visokoškolskoj ustanovi u protekloj deceniji. Tom prilikom sagovornici su razgovarali o mogućnostima uspostavljanja i unapređenja saradnje Ministarstva vanjskih poslova i Fakulteta političkih nauka, sa posebnim fokusom na povezivanje akademske zajednice i diplomatske prakse.

„Ističući značaj Fakulteta političkih nauka, njegovu akademsku reputaciju, kvalitet studijskih programa i širinu oblasti koje studenti imaju priliku da izučavaju, Ibrahimović je naglasio da ozbiljna i odgovorna diplomatija podrazumijeva ozbiljan, stručan i kvalifikovan kadar“, navodi se.

Sagovornici su podsjetili da su brojni crnogorski ambasadori upravo bivši studenti ovog Fakulteta, koji svojim profesionalnim angažmanom predstavljaju i njegove najbolje promotere.

„Diplomatija pripada državi i njenim interesima. Zato je važno da u njenom kreiranju i sprovođenju učestvuju ljudi koji posjeduju znanje, kompetencije i razumijevanje međunarodnih odnosa, ali i snažan osjećaj odgovornosti prema državi koju predstavljaju“, istakao je Ibrahimović, ukazujući na značaj saradnje Ministarstva sa akademskim institucijama u obrazovanju budućih generacija diplomata.

Nakon sastanka sa rukovodstvom Fakulteta, ministar Ibrahimović razgovarao je sa studentima, kojima je predstavio ključne pravce vanjske politike Crne Gore.

U interaktivnoj atmosferi, kroz odgovore na brojna pitanja i razmjenu mišljenja, razgovarano je o razvoju crnogorske vanjske politike od obnove nezavisnosti, članstvu u NATO-u, procesu evropske integracije i zatvaranju pregovaračkih poglavlja, kao i o značaju očuvanja i unapređenja dobrosusjedskih odnosa.

„Govoreći o prioritetima vanjske politike, Ibrahimović je posebno istakao ekonomsku diplomatiju, usmjerenu na privlačenje stranih direktnih investicija. Naglasio je da diplomatsko djelovanje mora imati konkretne rezultate i doprinositi ukupnom ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore“, navode iz ministarstva.

Osvrćući se na evropsku perspektivu države, poručio je da Crna Gora šalje jasnu poruku da je, uz sprovođenje svih neophodnih reformi, moguće ostvariti cilj članstva u Evropskoj uniji. To je, kako je istakao, uspjeh kojem doprinosi cijelo društvo i koji prevazilazi mandate pojedinačnih vlada, jer predstavlja dugoročnu stratešku opredijeljenost države.

„Crnu Goru vidim kao državu snažnih institucija, nezavisnog i efikasnog pravosuđa i stabilnog poslovnog ambijenta, u kojoj se investitori nadmeću za kvalitetne projekte, a ne za privilegije. To je država kojoj težimo i koju moramo zajednički graditi“, poručio je Ibrahimović.

Gostovanje na Fakultetu političkih nauka predstavljalo je priliku za neposredan dijalog sa studentima, razmjenu znanja i iskustava, ali i afirmaciju značaja povezivanja obrazovnih institucija i državne uprave u izgradnji profesionalne, moderne i na državnim interesima zasnovane crnogorske diplomatije.

Leković: Đukanović drži predavanja o institucijama, a odbija da odgovara na pitanja u sudskom postupku

0

„Ako je sve što je danas govorio pred kamerama istina, zašto to nije ponovio i pred sudijom“, pitao je poslanik Demokrata

Poslanik Demokrata Momčilo Leković kazao je da bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović „drži predavanja“ o institucijama, dok istovremeno odbija da odgovara na pitanja u sudskom postupku.

„Nakon što je početkom godine pobjegao sa Anketnog odbora Skupštine Crne Gore izbjegavajući suočavanje, Milo Đukanović danas nije odgovarao ni na pitanja pred sudijom za istragu u aferi ‘Telekom’. Čovjek koji je decenijama imao odgovor na svako pitanje, danas nije odgovorio ni na jedno. Kao da mu je od odlaska Vesne Medenice i Milivoja Katnića iz pravosuđa, ‘maca pojela jezik’. Izgleda kao da su mu strah od pravosuđa godinama razgonili upravo Vesna i Milivoje. Danas, kad njih više nema na čelu institucija, pred sudijom je odlučio da ćuti i ne progovara“, saopštio je Leković.

Međutim, kako je rekao, Đukanović je pred novinarima „bio spreman da drži govor i to dvadeset minuta političkih lekcija, optužbi i samohvale“.

„Ako je sve što je danas govorio pred kamerama istina, zašto to nije ponovio i pred sudijom? Zašto se njegova spremnost da govori završava tamo gdje počinje sudski postupak? Čega se plaši? Posebno je ironično da čovjek koji je decenijama odlučivao o sudbini ove države danas drži predavanja o njenim institucijama, dok istovremeno odbija da odgovara na pitanja u sudskom postupku“, rekao je Leković.

Kaže da se Đukanović „grdno vara“ ako misli da će „dvadeset minuta televizijskog nastupa izbrisati dvadeset godina neodgovorenih pitanja“.

„Trideset godina je imao moć da politički određuje ko će govoriti, a ko ćutati. Danas može da izabere ćutanje, ali nema moć da ućutka pitanja o svojoj odgovornosti. Može da izbjegne Anketni odbor. Može da ne odgovara pred sudijom. Može da održi još stotinu konferencija za medije. Ali to mu neće pomoći da Crna Gora zaboravi aferu ‘Telekom’ i brojna druga nepočinstva koja su se desila za vrijeme njegove vladavine“, piše u saopštenju.

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Nada Rabrenović podnijela ostavku

0

Očekuje se da Sudski savjet na jednoj od narednih sjednica konstatuje prestanak njene sudijske funkcije

Sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Nada Rabrenović podnijela je ostavku na sudijsku funkciju iz ličnih razloga, nezvanično saznaje Televizija Vijesti.

Očekuje se da Sudski savjet na jednoj od narednih sjednica konstatuje prestanak njene sudijske funkcije.

Rabrenović je krajem 2008. izabrana za sutkinju Osnovnog suda u Podgorici, a 2022. napredovala je u Viši sud.

Na meti kritika našla se zbog brojnih odlaganja suđenja Vesni Medenici, njenom sinu Milošu i ostalim optuženima. Nakon više od 20 odlaganja, predmet joj je krajem 2024. oduzet zbog dužeg bolovanja i dodijeljen drugoj sutkinji.

Utvrđeno je i da je prošle godine prekršila Etički kodeks sudija jer novinarima nije omogućila prisustvo kontroli optužnice protiv bivše direktorice ASK-a Jelene Perović.

Koprivica: Građani Crne Gore moraju da znaju da slučaj „Telekom“ nije politički konstrukt, već „korupcionaški slučaj sa međunarodnim pečatom“

0

Vlada se ne miješa u rad sudstva i tužilaštva, ali „čvrsto stoji iza svakog državnog organa koji štiti imovinu Crne Gore od pohare i korupcije“, rekao je potpredsjednik izvršne vlasti

Crna Gora mora biti država zakona, a ne država privilegovanih, kazao je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.

Rekao je i da niko nije iznad zakona i države, te da je „vrijeme političkih pritisaka na pravosuđe“ prošlost.

„Povodom današnjih izjava bivšeg predsjednika države i Vlade, Mila Đukanovića, u kojima saslušanje pred pravosudnim organima Crne Gore u slučaju privatizacije Telekoma karakteriše kao zloupotrebu institucija i politički obračun, javnosti je postalo jasno da je preostalo samo parole ispred suda na ulici, a muk u sudnici. Pokušaj zamjene teza u kojem se legitimne i zakonite radnje pravosudnih organa pokušavaju predstaviti kao politikanskoponašanje izvršne vlasti je providan, retrogradan i apsolutno neprihvatljiv. Izjave i najave krivičnog gonjenja onih koji rade svoj posao u ime države ne predstavljaju ništa drugo do otvoreni pokušaj zastrašivanja nezavisnih institucija i vraćanja u eru kada su pojedinci bili iznad zakona, a institucije služile kao privatni aparat, ali te riječi jesu apsolutno bezvredne“, saopštio je Koprivica.

Rekao je da građani Crne Gore i međunarodni partneri moraju da znaju da slučaj „Telekom“ nije politički konstrukt, već „korupcionaški slučaj sa međunarodnim pečatom“.

„Podsjećamo da su još 2011. godine američki istražni i regulatorni organi zvanično utvrdili da je tokom privatizacije crnogorskog Telekoma 2005. godine isplaćeno preko sedam miliona eura mita crnogorskim funkcionerima i članovima njihovih porodica. Pokušaj da se utvrđivanje istine nakon više od dvije decenije opstruira i proglasi političkim progonom predstavlja uvredu za pravdu i za sve građane ove zemlje“, kazao je Koprivica.

Građani i Evropska unija, kako je rekao, od Crne Gore s pravom zahtijevaju mjerljive rezultate, „a ne politiku guranja pod tepih slučajeva visoke korupcije pod različitim izgovorima.“

„Nakon stava sudova da nije zastareo predmet Telekom, ostaje pitanje kako šef bivšeg režima, nakon izjave od 6. avgusta 2025. godine da ‘zastara krivičnih djela nije suštinski razlog odbacivanja krivične prijave već je razlog za odbacivanje nepostojanje krivičnog djela’ odjednom sad bježi od toga da se utvrdi da li je bilo krivičnog djela? Ako nema krivičnog djela, kako je tvrdio, zašto se branio ćutanjem na današnjem saslušanju“, pitao je Koprivica.

Poručio je da su odluka institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da preuzme gonjenje, shodno članu 59 Zakonika o krivičnom postupku i „profesionalan stav Krivičnog vanpretresnog vijeća Višeg suda“ da u tom predmetu nema zastare, dokaz da institucije Crne Gore „konačno počinju da funkcionišu u punom kapacitetu“, po zakonu i u javnom interesu, i da niko ne može biti izuzet od primjene zakona.

„Tvrdnje odbrane o navodnom zalasku Vlade u krivičnu zonu su pravno neutemeljene i služe isključivo za skretanje pažnje sa suštine postupka, sa pohare i neodgovorenih pitanja o tome zašto je prihvaćena ponuda suprotna uslovima tendera, zašto su ‘konsultantima’ legle pare na inostrane račune, gdje su dokazi o konsultantskim uslugama, zašto su ugovori antidatirani, zašto su fabrikovane potvrde o izvršenju konsultantskih ugovora, šta piše u zapisniku sa tajnog sastanka 12. januara 2005. godine i slično“, dodaje Koprivica.

Naglašava i da se Vlada ne miješa u rad sudstva i tužilaštva, ali da „čvrsto stoji iza svakog državnog organa koji štiti imovinu Crne Gore od pohare i korupcije“.

„Umjesto što Đukanović grozničavo upozorava na navodni protivzakonit uticaj Vlade na rad pravosuđa i pokušava da se sakrije iza taktike ćutanja pred sudom, gospodinu Đukanoviću bi bilo daleko bolje da se duboko zabrine i za ona krivična djela koja po međunarodnom i domaćem pravu nikada ne zastarijevaju. Pozivamo ga da osvježi pamćenje i zabrine se za pravne posledice svoje uloge, političku i komandnu odgovornost sa pozicija koje je pokrivao tokom mračnih devedesetih godina, a koje se odnose na ratne zločine počinjene na teritoriji Crne Gore i u njenom okruženju. Pravda i istorija ne zaboravljaju, a zakonski instituti nezastarijevanja teških zločina opominju da niko ne može vječno bježati od odgovornosti za stradanja nevinih, niti to breme ostavljati onima koji nijesu odgovorni“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Kazao je da država „više nikada neće biti autoritativni štit za bilo čije interese koji služe izbjegavanju odgovornosti“.

„Autoritativna država na koju se gospodin Đukanović poziva je iza nas, pred nama je era vladavine prava u kojoj niko, bez obzira na bivše ili sadašnje funkcije, ne može i neće biti zaštićen od zakona, bilo da je riječ o privatizacijama iz dvijehiljaditih ili odgovornosti za dešavanja iz devedesetih“, dodaje on.

Kazao je da nezavisni organi imaju punu podršku Vlade da bez straha, pritisaka i ucjena „nepristrasno procesuiraju svaki slučaj visoke korupcije i kršenja zakona do kraja.“

„Vrijeme u kojem su se višemilionske afere i ratne sjenke prikrivale političkim uticajem je nepovratno završeno. Najveća zabluda bivših centara moći jeste uvjerenje da se država može izgubiti na izborima, ali da se institucije i dalje mogu smatrati sopstvenim vlasništvom. Vrijeme nedodirljivih je prošlo. Crna Gora mora biti država zakona, a ne država privilegovanih. Što se prije suoče sa tim, to bolje i po njih same“, saopštio je Koprivica.

Plenković: Crna Gora može ući u EU ako riješi otvorena pitanja s Hrvatskom

0

Crna Gora može da završi proces pristupanja EU do roka koji je zacrtala ako u toj zemlji postoji politička volja za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, ponovio je hrvatski premijer Andrej Plenković na današnjoj konferenciji za medije.

Govreći o pristupnim pregovorima Crne Gore, Plenković je ponovio da Crna Gora može da zatvori pregovaračka poglavlja do kraja ove godine pod uslovom da postoji, kako je istakao, iskrena volja za rješavanjem određenih pitanja koja su sastavni dio poglavlja 23 (temeljna prava) i poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).

Dodao je da u tim poglavljima postoje elementi koje treba riješiti, a koje dosadašnje crnogorske vlade, kako je naveo, nijesu na odgovarajući način riješile. Pritom, dva od osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila već su riješena.

„Preostalo ih je šest, od kojih su četiri isključivo u nadležnosti izvršne vlasti. Dva su nešto složenija jer zadiru u područje pravosuđa ili se tiču podataka o nestalim osobama – onima koji su nestali tokom agresije Jugoslavije i Miloševićevog režima na Hrvatsku“, rekao je Plenković.

Crnogorska vlada nedavno je donijela odluku da promijeni ime bazena u Kotoru i formalno odobri postavljanje spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinju, što su bila dva od šest hrvatskih zahtjeva.

Ostali se odnose na utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje logoraša iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica, pitanje granice i povratak Školskog broda Jadran.

„Vrlo smo prijateljski nastrojeni“

„Pozivam svoje kolege u Vijeću da pomognu Crnoj Gori u rješavanju tih pitanja. Ako se to ostvari, vjerujem da je datum za završetak procesa 2028. koji je zasad tek predlog, ostvariv“, kazao je. Dodao je da ima utisak da se na tim pitanjima radi. „Ako nastave u dobrom duhu moći ćemo privesti taj proces kraju na način na koji bi svi to željeli da vide“, istakao je hrvatski premijer.

Naglasio je da se Hrvatska prema Crnoj Gori ponaša vrlo konstruktivno, za razliku od nekih drugih država članica koje nekim zemljama kandidatkinjama blokiraju čak i početak pregovora. „Da smo htjeli da budemo prepreka pristupanju Crne Gore, naša politika bila bi sasvim drugačija. Zapravo, bili smo vrlo prijateljski nastrojeni i konstruktivni“.

Što se Srbije tiče, Plenković je rekao da nakon pobjede Studentske liste treba vidjeti kako će izgledati buduća vlada i kakva će biti njena politika. „Ne znamo tačno kakva su stajališta Studentske liste, njihovi stavovi o evropskim pitanjima su, recimo to tako, složeni“, naveo je hrvatski premijer.

Bečić: Šaranović će Skupštini predložiti da na biračkom spisku fotografija birača postane obavezna

0

Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić saopštio je da će ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, Skupštini predložiti da na biračkom spisku fotografija birača postane obavezna.

“Nakon što smo prije nekih pola godine uputili Skupštini Crne Gore set predloga zakonskih rješenja koji nas vode ka čišćenju biračkog spiska, brisanju iz istog svih onih koji u dužem vremenskom periodu nisu izvadili novu ličnu kartu, definisanja prebivališta na način da neko ko se odseli iz Crne Gore mora, a ne može odjaviti prebivalište, kao i davanja ovlašćenja MUP-u i Upravi policije da mogu terenski kontrolisati podatke iz biračkog spiska, danas imamo novi značajan trenutak, odnosno novi reformski korak”, istakao je Bečić.

Ministar unutrašnjih poslova će, kako je naveo, uputiti Skupštini Crne Gore nove predloge zakonskih rješenja u dijelu biračkog spiska koji su pripremljeni i koji, prema njihovim riječima, podrazumijeva da uvedemo jedan značajan novitet u dijelu samog štampanog izvoda iz biračkog spiska, odnosno da fotografija birača postane obavezan dio štampanog izvoda iz biračkog spiska.

“To u praktičnoj ravni znači da bi u štampanom izvodu iz biračkog spiska odmah nakon rednog broja išla fotografija birača, uz naravno sve druge pripadajuće podatke koji su do sada bili sastavni dio štampanog izvoda iz biračkog spiska. Tako da mi reformski nastavljamo, rješenja produkujemo, rješenja usmjeravamo crnogorskom parlamentu i nadležnim odborima i sve je dalje na političkim strukturama i poslanicima”, pojasnio je.

Ali, kako je dodao, jedna poruka i dijaspori, jer se, kako ukazuju, pokušava manipulisati i obmanjivati.

“Dragi naši prijatelji iz dijaspore koji ste velika snaga i bogatstvo Crne Gore, nije tačno i duboka je obmana da nemanje prebivališta znači gubljenje crnogorskog državljanstva. Niko nema namjeru niti će vam iko uzeti crnogorsko državljanstvo. Ovdje je jedan jedini cilj da Crna Gora kao prva naredna članica Evropske unije konačno dobije tačan, pouzdan i ažuran birački spisak koji je u skladu sa zakonima i Ustavom Crne Gore. Tako da, gospodo parlamentarci, rješenja su vam na stolu, a vi ste na potezu”, zaključio je

Rastoder: Dijaspora traži pravo glasa po rođenju, dva poslanika u Skupštini

0

„Ovo bi, ako istinski mislite dobro dijaspori, trebalo da usvojite prije izbora, pa tek onda da tražite podršku dijaspore za vaše programe i da dijaspora onda ulaže i otvara mala i srednja preduzeća, jer bi se tim potezom steklo povjerenje u vlast i u opoziciju“, kaže Rastoder

Pravo glasa po rođenju, najmanje dva predstavnika u Skupštini Crne Gore, izdavanje ličnih dokumenata i povećanje limita za bescarinski uvoz sa 1.500 na 5.000 dolara – četiri su ključna zahtjeva koje Bošnjački savez Crne Gore u Americi godinama upućuje nadležnim institucijama.

Predsjednik tog saveza Esad Rastoder za Portal ETV poručuje da dijaspora više ne želi prazna obećanja i da od države očekuje konkretne poteze, a ne da je se političari sjete samo pred izbore. Upozorava da su iseljenici, uprkos doprinosu obnovi crnogorske nezavisnosti, ostavljeni bez odgovarajuće institucionalne podrške i da se njihovi zahtjevi godinama ignorišu.

„Ko ima pravo da se poigrava sa osjećanjima dijaspore? Dijaspora je slična penzionerima – sve im se obeća, a ne dobiju baš ništa. Nažalost, otkako postoji suverena Crna Gora, dijaspori se obećavalo dosta toga, a dato ništa! Uvijek bi govorili: još ovaj put nas podržite, pa ćemo mi to završiti. Ustaljena šuplja priča i prazna obećanja za našu dijasporu“, kazao je predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Americi Esad Rastoder za Portal ETV.

Govoreći o odnosu nadležnih institucija prema iseljenicima, Rastoder je posebno ukazao na njihov doprinos obnovi crnogorske nezavisnosti i, kako ocjenjuje, izostanak odgovarajuće podrške države.

„Ministarstvo, pa i državni sekretari, uglavnom poziraju za medije i redovno uživaju beneficije koje im je dijaspora obezbijedila. Da napomenem, da nije dijaspora masovno uzela učešće na referendumu, Crna Gora bi i dalje bila jedna viša izborna jedinica Srbije.

Na sve apele koje smo slali da riješe probleme dijaspore, oni su formalno obećavali, a riješili nijesu ništa. Ostavljeni smo na svjetskoj vjetrometini, ni tamo ni ovamo, jer smo, izgleda, svugdje stranci mi koji smo rođeni u Crnoj Gori. A, nažalost, emigranti iz Rusije, Ukrajine, Turske, Azerbejdžana itd. imaju više prava nego mi.

Mi imamo utisak da nas se aktuelna vlast odrekla, ali nas se sjete samo kada počnu kampanje za izbore“, istakao je Rastoder.

Četiri zahtjeva: pravo glasa, dva poslanika i olakšice za uvoz

Rastoder ukazuje i na to da, prema njegovoj ocjeni, ni Savjet za saradnju sa dijasporom ne pokreće pitanja koja su od značaja za iseljenike.

„Nažalost, u Savjetu za saradnju sa dijasporom imamo izabrane ljude koji ne pokreću ove teme“, kazao je Rastoder.

On podsjeća da je Bošnjački savez Crne Gore u Njujorku u više navrata upućivao konkretne zahtjeve nadležnima, ali da, kako navodi, mnogi nijesu imali sluha za njih.

„Bošnjački savez Crne Gore u Njujorku, SAD, u više navrata je iznio naše zahtjeve, na koje su se mnogi oglušili:

1. Da imamo pravo glasa po rođenju ( Pravo glasa imali bi samo crnogorski državljani koji su rođeni u Crnoj Gori, a žive u inostranstvu, dok oni koji nijesu rođeni u Crnoj Gori ne bi imali to pravo).

2. Da nam izdaju svu dokumentaciju o prebivalištu, ličnu kartu i ostala dokumenta.

3. Da u Ustav stojida dijaspora ima najmanje dva zastupnika u Skupštini Crne Gore.

4. Da se usvoji zakon o olakšicama za uvoz stvari u Crnu Goru pri povratku i da se poveća limit sa sadašnjih 1.500 dolara na 5.000 dolara. To bi uveliko pomoglo jačanju privrede i, naravno, da se dozvoli registracija automobila koje dijaspora uveze“, naveo je Rastoder.

Podrška dijaspore ne može se tražiti bez konkretnih rezultata

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Americi smatra da bi nadležne institucije ove zahtjeve trebalo da ispune prije nego što od dijaspore zatraže podršku. Ocjenjuje da bi rješavanje tih pitanja doprinijelo vraćanju povjerenja iseljenika u institucije, ali i podstaklo njihova ulaganja u Crnu Goru, posebno kroz otvaranje malih i srednjih preduzeća.

Obrazlažući zašto konkretni potezi države treba da prethode traženju političke podrške, Rastoder poručuje:

„Ovo bi, ako istinski mislite dobro dijaspori, trebalo da usvojite prije izbora, pa tek onda da tražite podršku dijaspore za vaše programe i da dijaspora onda ulaže i otvara mala i srednja preduzeća, jer bi se tim potezom steklo povjerenje u vlast i u opoziciju. Niko ovih dana u Skupštini nije pokrenuo nijedno pitanje u vezi sa dijasporom, a nadaju se glasovima. Gospodo, sada je vrijeme da vi nešto za nas uradite da biste mogli tražiti našu podršku“, poručio je Esad Rastoder za Portal ETV.

Ivanović za Diplomacy&Commerce: Evropska integracija je najvažniji državni projekat savremene Crne Gore

0

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović, u intervjuu za magazin Diplomacy&Commerce, istakao je da je članstvo u Evropskoj uniji strateški cilj Crne Gore i okvir za dugoročno uređenje njenog institucionalnog, pravnog i ekonomskog sistema

„Evropska integracija je za Crnu Goru istovremeno razvojna i bezbjednosna politika, ali i ključni projekat izgradnje države i društva”, kazao je Ivanović, ukazujući na to da evropski put podrazumijeva mnogo više od ispunjavanja pregovaračkih obaveza i otvaranja pristupa jedinstvenom tržištu, saopšteno je iz Vlade.

Njegova suština je, kako je istakao, u izgradnji institucija, punoj primjeni vladavine prava i stvaranju sistema u kojem pravila važe jednako za sve.

Govoreći o međunarodnom položaju Crne Gore, Ivanović je ukazao na značaj dosljedne vanjske politike, poštovanja međunarodnih obaveza i povjerenja koje država gradi sa svojim partnerima.

„Kredibilitet je najveći i nezamjenjivi kapital male države“, poručio je, ističući da međunarodni uticaj ne zavisi isključivo od veličine države, već i od kvaliteta njenih institucija, dosljednosti u zastupanju sopstvenih interesa i sposobnosti da doprinese regionalnim i međunarodnim procesima.

Osvrćući se na proces pristupanja Evropskoj uniji, potpredsjednik je naglasio da je odgovornost za sprovođenje reformi prije svega na domaćim institucijama. U tom kontekstu, ukazao je da unaprjeđenje pravosuđa, borba protiv korupcije i jačanje vladavine prava nijesu samo obaveze iz evropske agende, već pitanja od neposrednog značaja za građane i funkcionisanje države.

Posebno je istakao potrebu usmjeravanja ekonomskog razvoja ka investicijama koje donose dugoročnu vrijednost, uz bolje korišćenje potencijala u energetici, turizmu, infrastrukturi, logistici i novim tehnologijama. Ukazao je i na značaj ekonomske diplomatije u predstavljanju Crne Gore i povezivanju domaće privrede sa međunarodnim partnerima.

Govoreći o razvojnim prioritetima Crne Gore u narednoj deceniji, Ivanović je ukazao na potrebu daljeg jačanja institucija, dosljedne primjene zakona i stvaranja boljih ekonomskih prilika za građane, posebno za mlade.

„Crna Gora ne može promijeniti svoju geografiju, niti može ili treba da briše svoju prošlost. Ali može promijeniti način na koji upravlja sobom i oblikuje svoju budućnost”, zaključio je Ivanović.

Intervju je objavljen u 18. broju magazina Diplomacy&Commerce Montenegro, za septembar–oktobar 2026. godine, pod naslovom „Montenegro’s Strategic Compass: Between NATO Security and Europe’s Future“.

Cijeli intervju dostupan je na linku:

https://diplomacyandcommerce.me/diplomacycommerce-montenegro-no-18-september-october-2026/.

Sankcionisana 823 vozača, na kućne adrese uručena 122 obavještenja

0

Policija je upotrebom mobilnih radara u automatskom režimu, tokom prethodnih sedam dana sankcionisala 823 vozača zbog prekoračenja brzine, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Kako su naveli na društvenoj mreži X, na kućne adrese uručena su 122 obavještenja o počinjenim prekršajima.

Đukanović: Ako se pronađe bilo kakvo kršenje zakona, spreman sam da preuzmem odgovornost

0

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je, nakon saslušanja u Višem sudu u Podgorici u postupku koji se odnosi na privatizaciju Telekoma iz 2005. godine, da ima snažan utisak da je riječ o pokušaju zloupotrebe državne institucije i nastavku, kako je naveo, političkog obračuna sa njim i politikom koju je predstavljao. Poručio je da je proces privatizacije sproveden u skladu sa ustavnopravnim sistemom i međunarodnim standardima, te da je spreman da preuzme odgovornost ukoliko se utvrdi bilo kakvo kršenje zakona.

Đukanović je kazao da se pozivu suda odazvao kao odgovoran građanin i da je to njegova standardna praksa u odnosu prema državnim institucijama.

„Odazvao sam se i ovog puta kada imam snažan utisak da je riječ o pokušaju zloupotrebe jedne državne institucije, u ovom slučaju suda. Mislim da je riječ o politikanskom nastavku jednog politikanskog obračuna sa mnom i sa politikom koja je konstituisala i dugo vodila jednu drugačiju građansku Crnu Goru zasnovanu na evropskim vrijednostima“, rekao je Đukanović.

Ocijenio je da postupanje u ovom slučaju, prema njegovom viđenju, narušava princip podjele vlasti i predstavlja pokušaj izvršne vlasti da preuzme ingerencije tužilaštva i suda.

„Gledam na to, moram da vam kažem, onako, više kao na jedno potpuno neozbiljno i neodgovorno političko ponašanje. Govorim o politici jer sam čovjek politike i 30 godina sam pokušavao da vodim politiku koja treba da bude u interesu obnove i razvoja Crne Gore kao građanske države, zasnovane na vladavini prava i zasnovane na evropskim standardima. Ovo što se sada događa je sušta suprotnost tome. Ovo je pokušaj revizije svega onoga što je Crna Gora na tom planu do sada napravila“, rekao je Đukanović.

Najavio je da će preduzeti pravne korake protiv onih za koje smatra da su zloupotrijebili državne institucije.

„Preduzeću krivično gonjenje prema svima koji su pokušali i uspjeli da zloupotrijebe državu, da zloupotrijebe državnu instituciju, u ovom slučaju pravosudnu vlast, jer, bio ja bivši predsjednik ili bivši premijer ili ne, meni su, kao i svim drugim građanima Crne Gore, zagarantovana moja prava i ta prava mora da štiti autoritativna država“, rekao je Đukanović.

Njegova advokatica Svetlana Vujanović prethodno je kazala da su u pozivu dobili samo oznaku člana, ali da nijesu znali zbog čega je Đukanović pozvan.

Prema njenim riječima, u podnesku koji im je predočio tužilac nije bilo navoda o okolnostima primanja mita.

„Kod primanja mita nema oštećenog kao subjekta koji može da preduzme gonjenje. Ne može Vlada da uzima posao državnog tužioca, jer zalazi u krivičnu zonu. Ne može pravosuđe da se poklapa do te mjere da oni uzimaju ovlašćenja koja samo državno tužilaštvo po Ustavu ima da preduzima gonjenje za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti“, kazala je Vujanović.

Đukanović: Ako se pronađe bilo kakvo kršenje zakona, spreman sam da preuzmem odgovornost

Đukanović je odbacio tvrdnje o nezakonitostima u privatizaciji Telekoma, poručivši da je cijeli proces sproveden u skladu sa ustavnopravnim sistemom i međunarodnim standardima, te da je spreman da preuzme odgovornost ukoliko se utvrdi bilo kakvo kršenje zakona.

Odgovarajući na pitanje novinara kako komentariše ranije ocjene da je slučaj Telekom jedna od najkorumpiranijih afera u Crnoj Gori, Đukanović je kazao da je riječ o još jednoj aferi koja je, kako tvrdi, dobila isti epilog kao i brojne druge.

„Jedna od gluposti koje smo čuli mnogo puta, iako je, kao što znamo, samo jedna u nizu afera koje su pokretane i koje su, gle čuda, dobile isti epilog. Pretpostavljam da je i vama, predstavnicima medija u Crnoj Gori, zanimljivo da protiče šest i po godina apsolutne nekontrolisane vlasti od strane nove političke strukture, nove parlamentarne većine, i da se tih šest i po godina ništa od tih afera nije dogodilo“, rekao je Đukanović.

Na pitanje novinarke Portala RTCG da li se on, neko od članova njegove porodice ili političkog okruženja okoristio od prodaje Telekoma, Đukanović je naveo da je o tome već govorio 2023. godine, nakon što je Specijalno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu MANS-a iz 2019.

„Odgovorno vam tvrdim da je taj proces obavljen u potpunom saglasju sa ustavnopravnim sistemom Crne Gore i u potpunom saglasju sa vrlo zahtjevnim međunarodnim demokratskim i pravnim standardima. Odgovorno vam tvrdim takođe, i o tome postoji obimna dokumentacija, treba se samo malo potruditi da pogledate tu dokumentaciju“, kazao je Đukanović.

Dodao je da bi, ukoliko bi se pronašao dokaz o kršenju zakona, bio spreman da preuzme odgovornost.

„Ako tu bude pronađeno bilo šta što je nalik na kršenje zakona, a kamoli na primanje mita o kojem nema nijedne riječi obrazloženja, ja sam odmah spreman da bez suđenja preuzmem odgovornost na sebe, u interesu dokazivanja da ova država ima snage i da u njoj ima vladavine prava, da svako ko je odgovoran bude i pravno odgovoran pred nezavisnim pravosuđem u ovoj državi. Ponavljam vam: ništa od toga ne postoji“, rekao je Đukanović.

Na kraju je poručio novinarima da pregledaju dokumentaciju iz tog perioda.

„Kada ne rade državni organi svoj posao, hajde uradite vi to. Nemojte da čekate da vam ja kažem niti da meni vjerujete na riječ ili da me a priori sumnjičite. Sve postoji. Svaki korak urađen u tom procesu postoji u arhivi i vidjećete da od ovoga o čemu se priča ne postoji ništa. Postoji samo jedno ogoljelo, ništavno, primitivno politikanstvo“, zaključio je Đukanović.

foto: najnovije.me

Saslušanja su zatražena zbog sumnji da je tokom privatizacije državne telekomunikacione kompanije isplaćivan milionski mito putem navodno fiktivnih konsultantskih ugovora.

Pored Đukanovića, planirana su saslušanja njegove sestre Ane Đukanović, biznismena Veselina Barovića, bivšeg direktora Telekoma Olega Obradovića i Damjana Hoste, koji je učestvovao u pregovorima o prodaji akcija.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države preuzeo je krivično gonjenje u ime Crne Gore nakon što je Specijalno državno tužilaštvo prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastara.

Specijalno državno tužilaštvo je početkom avgusta 2025. godine zbog zastare odbacilo krivičnu prijavu protiv Mila Đukanovića, njegove sestre Ane i više drugih osoba.

Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Podgorici zauzelo je, međutim, stav da u ovom predmetu nije nastupila zastara. Tužilaštvo se potom žalilo Vrhovnom sudu, koji je njihovu žalbu odbacio kao nedozvoljenu, čime je otvoren put za nova saslušanja ključnih aktera više od dvije decenije nakon privatizacije državnog telekomunikacionog operatera.

Afera se odnosi na privatizaciju iz 2005. godine, kada je tadašnja državna kompanija prodata Mađar Telekomu.

Američki istražni organi utvrdili su da je prilikom prodaje crnogorskog Telekoma plaćeno više od sedam miliona eura mita najmanje dvojici crnogorskih funkcionera i advokatici, sestri tada najvišeg vladinog funkcionera. U toj formulaciji bila je prepoznata advokatica Ana Đukanović, sestra bivšeg predsjednika Crne Gore, koja je negirala optužbe i tužila medije koji su je pominjali u tom kontekstu.

Svetlana VujanovićSvetlana Vujanović (Foto: Krsto Gazivoda)

Mađar Telekom, koji je dio Dojče Telekom grupe, u decembru 2011. godine platio je 95 miliona dolara u okviru poravnanja sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti i berzu, koja ga je optuživala za podmićivanje zvaničnika u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori radi dobijanja poslova.

Komisija za hartije od vrijednosti SAD-a pokrenula je 2011. godine postupak protiv čelnika Mađar Telekoma zbog optužbi da su tokom privatizacija u Makedoniji i Crnoj Gori podmićivali zvaničnike.

Milo ĐukanovićMilo Đukanović (Foto: Krsto Gazivoda)

Prema nalazima SEC-a, mito u slučaju Crne Gore, u iznosu od 7,3 miliona eura, plaćen je preko četiri lažna konsultantska ugovora „preko sestre najvišeg zvaničnika Vlade“, kako je tada navedeno.