Policija je saopštila CdM-u da je identifikovala dvije maloljetne djevojke koje su se potukle u Podgorici, a snimak njihovog sukoba širio se društvenim mrežama.
Obje su privedene u Centar bezbjednosti Podgorica, gdje su im uzete izjave u prisustvu roditelja.
Izjave su uzete i od osoba koje su snimale sukob i navijale.
foto: Screenshot
“Čeka se izjašnjenje tužioca”, kazali su za CdM iz policije.
Na društvenim mrežama širi se uznemirujući snimak tuče dvije maloljetne djevojke.
foto: Screenshot
Kako se može vidjeti na snimku, više muškaraca i djevojke stoje oko njih, snimaju sukob i navijaju uz vulgarne povike i uvrede na račun obje učesnice.
Tokom sukoba, jedan od muškaraca uči jednu od djevojaka da udari drugu glavom u pod.
Snimak se završava trenutkom kada jedna od maloljetnica pada u nesvijest nakon što ju je druga nokautirala, dok okupljeni pokušavaju da je osvijeste.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su u kratkom roku rasvijetlili tešku krađu, počinjenu na štetu crkve u naselju Bijela Gora, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je saopšteno, policija je identifikovala tri maloljetna lica za koja se sumnja da su krivično djelo izvršila. Dodaju da je ukradena manja količina novca iz crkve.
– Odjeljenje bezbjednosti Ulcinj je, naime, juče, 19.11.2025. godine, od strane sveštenstva obaviješteno da su obijena vrata crkve Mitropolije crnogorsko – primorske u naselju Bijela Gora u Ulcinju. Policijski službenici su izašli na lice mjesta, gdje je utvrđeno da su nepoznati počinioci polomili staklo na jednom oknu ulaznih vrata vjerskog objekta – pravoslavne crkve, ušli u unutrašnjost, izvršili premetačinu u unutrašnjosti objekta, te otuđili manju količinu novca u kovanicama – navode u saopštenju iz UP.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu teška krađa.
– Operativnim radom na terenu, policijski službenici su u kratkom roku identifikovali lica za koja se sumnja da su izvršila krivično djelo, a radi se o tri maloljetna lica starosti ispod 14 godina, zbog čega su ova lica krivično neodgovorna, a o čemu je povratno upoznat i nadležni tužilac – doaju iz UP.
Protiv ukupno šest lica – roditelja tri maloljetna lica, zbog nebrige o djeci, biće podnijeta prekršajna prijava iz čl. 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
Policija će takođe, o događaju i okolnostima, obavijestiti i Centar za socijalni rad u Ulcinju.
Vlada Crne Gore je, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, usvojila Informaciju o realizaciji radova na izgradnji kanalizacione infrastrukture na teritoriji opštine Berane, u obalskom naselju, u ulici pored rijeke Lim. Vrijednost projekta iznosi 150.000 eura.
Kako je saopšteno iz ovog resora, neriješeno pitanje upravljanja otpadnim vodama u obalnom dijelu Berana, posebno u ulici koja se prostire neposredno pored rijeke Lim i koja nije priključena na gradski kolektor, predstavlja dugogodišnji ekološki i infrastrukturni problem.
Opština Berane se obratila Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sa zahtjevom za podršku u njegovom rješavanju.
Kako dodaju, za realizaciju ovog projekta, 75.000 eura biće obezbijeđeno iz tekućeg budžeta Fonda za zaštitu životne sredine, dok će preostali iznos finansirati Opština Berane.
Ćulafić je rekao da ovaj projekat za Berane ima izuzetnu težinu, ne samo infrastrukturnu, već i duboko simboličku.
“Kao neko ko dolazi iz Berana, veoma dobro znam koliko je ovaj problem godinama opterećivao ljude koji žive u obalnom dijelu grada, posebno u Obalskom naselju. Građani su godinama trpjeli posljedice neriješenog pitanja otpadnih voda, a rijeka Lim, jedan od najvažnijih prirodnih resursa našeg sjevera, bila je izložena kontinuiranom zagađenju. Ova investicija jasno pokazuje da sjever nije zaboravljen, da svaka opština jednako zaslužuje pažnju države i da ono što obećamo mi i ispunimo”, kazao je on.
Berane, kako je dalje naveo, već ima izgrađeno postrojenje za tretman komunalnih otpadnih voda, i zato je od velike važnosti da se što veći broj korisnika poveže na kanalizacionu mrežu i sistem tretmana.
“Time konačno stavljamo u punu funkciju infrastrukturu koja je već izgrađena. Napominjem da je ovaj projekat u potpunosti usklađen sa Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori (2020–2035) i svim strateškim dokumentima koji definišu održivi razvoj i ekološke standarde koje želimo da dostignemo. Naša je obaveza da ovakve probleme rješavamo odlučno i sistematski, a ne samo kada postanu vidljivi ili urgentni” istakao je Ćulafić.
Poručio je da će nastaviti sa ulaganjem u projekte koji podižu kvalitet života na sjeveru, štite naše rijeke i potvrđuju da razvoj sjevernog regiona ostaje među našim jasnim i trajnim prioritetima.
„Ovo je samo jedan u nizu projekata koji ce biti finansirani kroz razne instrumente sa ciljem unapređenja životne sredine u Beranama i na sjeveru države“, zaključeno je u saopštenju.
Crna Gora će pooštriti vizni režim za ruske državljane kako bi ga uskladila sa politikom Evropske unije (EU), izjavio je premijer Milojko Spajić, dodajući da očekuje da postanemo članica EU do 2028. godine.
Spajić je u intervjuu za Euronews poručio da će odgovarajuće mjere biti sprovedene „vrlo brzo“.
EU je početkom mjeseca uvela stroža vizna pravila za ruske državljane zbog, kako je navedeno, bezbjednosnih rizika nakon hibridnih napada dronovima pripisanih Rusiji. Za razliku od toga, u Crnoj Gori ruski državljani trenutno mogu da borave bez vize do 30 dana uz važeći pasoš, što je dovelo do velikog broja njihovih posjeta zemlji.
Spajić je naglasio da Crna Gora u potpunosti prati Zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU (CFSP), uključujući i politiku prema Rusiji, što je jedan od ključnih kriterijuma za članstvo.
– I prije nego što imamo status članice i benefite članstva, ponašamo se kao država članica – poručio je Spajić.
Crna Gora je već ukinula bezvizni režim za građane Jermenije, Uzbekistana, Kuvajta i Egipta, kako bi se uskladila sa pravilima EU.
Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici razmotrila više kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je:
1. donijela Rješenje o određivanju Nataše Mijatović za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Uprave za igre na sreću,
2. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. pomoćnice generalnog sekretara Vlade Crne Gore Almedine Vukić,
3. donijela Rješenje o određivanju mr Almedine Vukić Martinović za vršiteljku dužnosti pomoćnice generalnog sekretara Vlade Crne Gore,
4. donijela Rješenje o razrješenju člana Koordinacionog tijela za praćenje realizacije Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore Adisa Pepića,
5. donijela Rješenje o imenovanju Marije Đerković Petrović za članicu Koordinacionog tijela za praćenje realizacije Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore,
6. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave Jelene Pejović,
7. donijela Rješenje o određivanju Jelene Pejović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave,
8. donijela Rješenje o prestanku mandata generalnog direktora Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Željka Furtule,
9. donijela Rješenje o imenovanju Ivane Čelić za zamjenicu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore – Kancelarija u Kotoru,
10. donijela Rješenje o imenovanju Bojana Dubljevića za zamjenika Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore – Kancelarija u Kotoru,
11. donijela Rješenje o imenovanju Koordinacionog tijela za praćenje realizacije Strategije finansijskih tehnologija (Fintech strategije) za Crnu Goru 2025–2029. godine,
12. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Generalnog direktorata za NATO i politiku bezbjednosti u Ministarstvu vanjskih poslova Miloša Nikolića,
13. donijela Rješenje o određivanju Miloša Nikolića za vršioca dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za NATO i politiku bezbjednosti u Ministarstvu vanjskih poslova,
14. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za finansijsko materijalne poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova Maje Liješević,
15. donijela Rješenje o određivanju Maje Liješević za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za finansijske poslove u Ministarstvu unutrašnjih poslova,
16. predložila Skupštini akcionara HG „Budvanska rivijera” AD Budva da za članove Odbora direktora izabere:Zorana Miljanića, Luku Vukalovića i Tamaru Liješević,
17. odredila Nikolu Ilića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na ponovljenoj XIV vanrednoj Skupštini akcionara HG „Budvanska rivijera“ AD Budva,
18. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu i katastar nepokretnosti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Vesne Simović,
19. donijela Rješenje oodređivanju Vesne Simović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu i katastar nepokretnosti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,
20. donijela Rješenje oprestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Mirjane Đurišić,
21. donijela Rješenje o određivanju Mirjane Đurišić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,
22. donijela Rješenje o razrješenju Nacionalnog savjeta za održivi razvoj,
23. donijela Rješenje o imenovanju Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem u sastavu: Milun Zogović, predsjednik Savjeta i članovi Bojan Božović, Dragan Krapović, Novica Vuković, Danilo Šaranović, Marash Dukaj, Ervin Ibrahimović, Anđela Jakšić Stojanović, Nik Gjeloshaj, Dr Vojislav Šimun, Naida Nišić, Damir Gutić, Tamara Vujović, Filip Radulović, Maja Vukićević, Slaven Radunović, Simonida Kordić, Damjan Ćulafić, Vladimir Joković, Admir Šahmanović, Majda Adžović, Fatmir Gjeka, Maida Gorčević, Dragoslav Šćekić, Ernad Suljević, Mirsad Azemović, Dragoljub Nikolić, Boban Stanišić, Draško Boljević, Katarina Lalović, Nikola Tripković, direktor Ljubiša Stanković, Nina Drakić, Duško Zarubica, Vladimir Božović, Siniša Bjeković, Nj.E.Princ Nikola II Petrović Njegoš, Nela Vitić, Vanja Mitrović, David Vukićević. Za sekretara je imenovan Ranko Andrijašević,
24. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar u Ministarstvu ekonomskog razvoja Marije Čvorović,
25. donijela Rješenje o određivanju mr Marije Čvorović za vršiteljku dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar u Ministarstvu ekonomskog razvoja,
26. donijela Rješenje o imenovanju Dženane Kuč za državnu sekretarku u Ministarstvu dijaspore,
27. donijela Rješenje o razrješenju članice Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije Lepe Aleksić,
28. donijela Rješenje o prestanku mandata izvršne direktorice Društva sa ograničenom odgovornošću „Fond za inovacije Crne Gore“ Bojane Femić Radosavović i
29. donijela Rješenje o imenovanju Katarine Lalović za vršiteljku dužnosti izvršne direktorice Društva sa ograničenom odgovornošću „Fond za inovacije Crne Gore“.
Advokat Miroje Jovanović, koji zastupa Danila Mandića, smatra da njegovog branjenika drže u pritvoru kao taoca jer je sinovac Andrije Mandića.
– Danas se navršava sedam mjeseci od lišavanja slobode Danila Mandića. Podsjećam javnost da je Ustavni sud Crne Gore 1. avgusta 2025. godine utvrdio povredu prava na slobodu, jasno konstatujući da ne postoji „osnovana sumnja“ dakle, ni elementarni uslovi za određivanje, a pogotovo ne za produženje pritvora – naveo je advokat Jovanović.
Dodao je da uprkos tome, Osnovni sud u Podgorici nastavlja da donosi identična, šablonska rešenja, koja ponavljaju iste navode već ocenjene kao neustavne.
– Na taj način se odluka Ustavnog suda koja je po zakonu obavezujuća za sve organe vlasti faktički zanemaruje. Dodatno, i to mora biti nedvosmisleno rečeno: ni oštećeni, nijedan svjedok, niti bilo koji materijalni trag ne terete Danila Mandića. Ova činjenica nije stav odbrane, već je precizno navedena u odluci Ustavnog suda pre skoro četiri mjeseca – ističe advokat.
Navodi da iI svega navedenog proističe nedvosmislen zaključak: pritvor Danila Mandića nema nikakvo činjenično, dokazno, niti ustavnopravno utemeljenje a pritvor se produžava isključivo zato što je Danilo sinovac Andrije Mandića.
– Zbog toga ova situacija već poprima obilježja pravosudne talačke krize, u kojoj se jedan čovjek nezakonito drži u pritvoru ne u cilju pravičnog postupka, već kao posledica političke pripadnosti njegove porodice. Kao njegov branilac zahtjevam momentalno ukidanje pritvora i njegovo hitno puštanje na slobodu, jer dalje lišavanje slobode predstavlja nastavak povrede ustavnih i konvencijskih prava utvrđenih od strane Ustavnog suda Crne Gore – zaključio je advokat Jovanović.
Država Crna Gora je za devet mjeseci ove godine prihodovala od stranih turista 1,328 milijardi eura što je za 16,55 miliona (1,26 odsto) više nego u istom periodu prethodne godine kada su prihodi od turizma iznosili 1.311,69 milijardi eura.
To su preliminarni podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG) koje je “Vijestima” saopštio predstavnik Direkcije za platni bilans i realni sektor u Centralnoj banci (CBCG) Boris Kilibarda.
Najveći dio turističke potrošnje i dalje se ostvaruje na primorju, gdje je prihod za period januar – septembar dostigao 1,07 milijardi eura, što je na praktično istom nivou kao i godinu ranije.
Za razliku od primorja, planinske opštine zabilježile su najdinamičniji rast, sa ostvarenih 18,12 miliona eura, što predstavlja povećanje od čak 37,32 odsto u odnosu na uporedni godišnji period kada je prihodovano 13,19 miliona eura.
“U planinskim opštinama zabilježeni su prihodi od 18,12 miliona eura, što predstavlja povećanje od 37,32% u odnosu na isti period 2024. godine (dok je u Glavnom gradu zabilježen prihod od 33,80 miliona eura, odnosno 9,24% više u odnosu na januar – septembar 2024. godine”, naveo je Kilibarda.
CBCG, shodno svojim zakonskim nadležnostima, nije zvanični proizvođač statistike turizma već, isključivo u statističke svrhe, vrši procjenu prihoda samo od stranih turista radi izrade Platnog bilansa Crne Gore. Prihodi od putovanja – turizma obuhvataju procijenjene prihode od stranih turista, koji se dopunjavaju podacima o pruženim zdravstveno-rekreativnim uslugama i potrošnjom u cilju školovanja.
“Ova procjena se radi u skladu sa metodologijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), definisanom Priručnikom BPM6, što je i potvrđeno tokom misije MMF-a po članu IV Statuta Fonda. Kod tumačenja i korišćenja podataka, potrebno je uzeti u obzir razlike u pokrivenosti i definicijama platnog bilansa (BPM6). Ovi podaci se razlikuju od podataka koji ocjenjuju ukupan turistički promet u Crnoj Gori”, pojasnio je Kilibarda.
On je naveo da je ukupan platni promet sa inostranstvom za period januar – avgust 2025. godine bilježi rast u odnosu na isti period prethodne godine.
“Ukupni priliv sredstava iznosio je oko 82,86 milijardi što predstavlja povećanje od 23,88%. Ukupni odliv iznosio je približno 83,70 milijardi sa rastom od 22,50%. Ukupan platni promet za navedeni period dostigao je vrijednost od oko 166,55 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 23,18% u odnosu na 2024. godinu”, naveo je Kilibarda.
Prema njegovim riječima, važno je napomenuti da se prilikom tumačenja pokazatelja o ukupnom platnom prometu sa inostranstvom treba uzeti u obzir da transakcije koje ulaze u evidenciju preko ITRS-a (International Transaction Reporting System – sistem za izvještavanje o međunarodnim transakcijama) ne obuhvataju ukupan platni promet sa inostranstvom.
“Naime, u ovu evidenciju nijesu uključeni prilivi i odlivi u gotovini po osnovu turizma, doznaka i ostalih kategorija u kojima se plaćanja vrše u gotovini. Takođe, podaci ne uključuju plaćanja preko inostranih banaka koja se obavljaju za potrebe subjekata (domaćih i stranih) koji imaju račune ili sjedišta u inostranstvu i koriste međunarodni platni promet za plaćanja u ime crnogorskih subjekata. Pored toga, evidencijom ITRS nijesu obuhvaćeni prilivi i odlivi sa inostranstvom koje realizuje CBCG, bilo u svoje ime ili za račun Ministarstva finansija. Dodatno, visoka robno-uvozna zavisnost crnogorske ekonomije (plaćanja uvoza iz domaće akumulacije) otežava korišćenje ovih podataka za analitičke svrhe”, pojasnio je Kilibarda.
Na Samitu gradonačelnika protiv antisemitizma 2025., kojie se održava u Parizu, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević susreo se i sa gradonačelnicom prijestonice Francuske An Idalgo.
Tom prilikom, Kovačević joj je uručio prevod Njegoševe „Luče mikrokozme“ na francuskom jeziku.
– Imao sam čast da gradonačelnici Partiza An Idalgo poklonim prevod Njegoševe „Luče mikrokozme“. Čestitala je Nikšiću titulu Evropske prijestonice kulture za 2030. godinu, pri tome konstatujući da je to veliki uspjeh za naš grad i za Crnu Goru – naveo je predsjednik Opštine Nikšić.
Izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević je izrazila zabrinutost zbog nemogućnosti odbrane policijskih službenika protiv kojih se vode disciplinski postupci
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je danas da je najveći broj policijskih službenika koje je suspendovao zbog bezbjednosnih sumnji kasnije procesuiran.
On je to kazao na Forumu o vladavini prava, koji se danas održava u Podgorici, odgovarajući na pitanje izvršne direktorice nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA) Tee Gorjanc Prelević.
Gorjanc Prelević je izrazila je zabrinutost zbog nemogućnosti odbrane policijskih službenika protiv kojih se vode disciplinski postupci.
„Najveći broj službenika koje sam udaljio iz službe su nakon toga procesuirani – u 90 odsto slučajeva – u akcijama Specijalnog državnog tužilaštva za krivična djela organizovanog kriminala, šverca cigareta i drugih teških krivičnih djela“, kazao je Šaranović.
Ona je izrazila zabrinutost i zbog neispunjavanja CPT preporuka po kojima policajci treba da nose bodi kamere, ali i službene legitimacije.
Ona je istakla da još uvijek ne postoji jasan komentar po pitanju vetinga a nakon priznanja pojedinih sudija da je na njih vršen pritisak pri donošenju odluka.
Gorjanc Prelević je kazala da se nada da se više neće dešavati situacije u kojima se usvajaju zakoni koji nisu u skladu sa konvencijom o ljudskim pravima, kao što je bio Zakon o javnim okupljanjima i Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), i istakla potrebu za konačnim usvajanjem Zakona o krivičnom postupku.
Šaranović je naglasio da se radi na implementaciji CPT preporuka, unapređenju kapaciteta prostorija za zadržavanje lica.
Kada je riječ o bodi kamerama, Šaranović je rekao da se radi na nabavci , ističući da uniformisani policajci imaju vidljive oznake, puno ime i prezime i službenu legitimaciju.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je Zakonik o krivičnom postupku „najvažniji izvor prava“ i da je ključan za reformu pravosuđa.
Naveo je da se na zakonu konstantno radi i da se očekuje brža saglasnost Evropske komisije za slanje izmjena na usvajanje.
Božović je dodao da svi podržavaju pojačane provjere integriteta, ali da veting nije zamjena svih sudija i tužilaca.
„Od 250 sudija više od polovine je izabrano prošle godine, dok je slično stanje u državnom tužilaštvu“, kazao je on.
Ministar je najavio da će do kraja godine biti prezentovane izmjene krivičnog zakonika koje se odnose na nezakonito bogaćenje funkcionera, izmjene zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, kao i izmjene nacrta zakona o trajnom oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
Službenici saobraćajne policije u Podgorici su juče uhapsili B.K. (37) iz Srbije koji je vozio sa 3,96 promila alkohola u organizmu.
Iz policije navode da je izazvao saobraćajnu nezgodu u Zeti.
“Kažnjen je zatvorskom kaznom u trajanju od 15 dana”, piše u objavi policije na mreži X.
🚔Službenici saobraćajne @PolicijaCG u #PG su juče lišili slobode B.K. (37) iz 🇷🇸 koji je upravljajući vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 3⃣,9⃣6⃣ g/kg u organizmu – izazvao saobraćajnu nezgodu u Zeti. ⚖️Kažnjen je zatvorskom kaznom u trajanju od 15 dana. pic.twitter.com/178B6FqLWp
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.