Danas uslovi za povremenu kišu, temperatura do 17 stepeni.
Na sjeveru pretežno oblačno, sa uslovima za povremenu kišu u drugom dijelu dana i tokom noći. U višim planinskim predjelima tokom noći je moguć snijeg ili susnježica. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 5 do 12 stepeni.
U južnim i centralnim predjelima pretežno oblačno, sa uslovima za povremenu kišu u drugom dijelu dana i tokom noći. Vjetar uglavnom slab, krajem dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 11 do 17 stepeni.
More sjutra malo do umjereno talasasto. Vjetar na otvorenom moru slab do umjeren istočni i jugoistočni, tokom dana u skretanju na sjeverozapadni. Vjetar uz obalu slab do umjeren, pretežno sjeveroistočni i sjeverni. Temperatura površine mora na otvorenom oko 18 stepeni.
Prognoza vremena za naredna tri dana
Na jugu sjutra pretežno oblačno sa uskovima za kišu u drugom dijelu dana. U subotu i nedjelju promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Samo je u nedjelju moguća rijetka pojava kratkotrajne kiše. Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno sjeveroistočni.
U centralnim predjelima sjutra pretežno oblačno sa uskovima za kišu u drugom dijelu dana. U subotu i nedjelju promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
U sjevernim predjelima pretežno oblačno. Povremene padavine se očekuju sjutra u drugom dijelu dana, tokom noći između petka i subote i u subotu u jutarnjim časovima. Vjetar uglavnom slab, pretežno sjeverni.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović napustio je tu stranku i podnio ostavku na sve funkcije u njoj, potvrđeno je Portalu RTCG. On je u ostavci DPS-u napisao i da nastavlja angažman kao nezavisan poslanik. On će se obratiti javnosti na konferenciji za novinare sjutra, 5. decembra, u podne.
Janović je u dopisu DPS-u u koji je Portal RTCG imao uvid saopštio da više nije član Demokratske partije socijalista Crne Gore, a samim tim, prestaje i njegovo članstvo u Glavnom odboru.
„Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike.Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavisan poslanik. Bez obzira na razlike koje smo imali u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, želim da vam zahvalim na korektnoj i sadržajnoj saradnji i da vam svima poželim uspjeh u budućem životu i rad“, napisao je Janović.
Janović je bio poslanik DPS-a od 2020. godine. Bio član Glavnog odbora DPS-a i Predsjedništva te stranke. Na funkciji ministra sporta i mladih u Vladi Crne Gore bio je od 2016 do 2020. godine.
Velike uspjehe je postigao kao vaterpolo reprezentativac, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Javnosti je skrenulo pažnju to što Janović nije prisustvovao stranačkom kongresu na kom je birano rukovodstvo partije u februaru.
Takođe, bio je jedini poslanik DPS-a koji je glasao protiv usvajanja sporazuma između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Novac za otpremnine, propisan Zakonom o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, biće obezbijeđen nakon što svi zahtjevi budu pregledani, kazao je za „Dan“ predlagač tog zakona, poslanik Demokrata Nikola Rovčanin.
On je objasnio da će otpremnine biti isplaćene u zakonskom roku, do kraja naredne godine, a da se novac, koji nije opredijeljen Predlogom zakona o budžetu za 2026, može obezbijediti na tri načina. Iako ga nema u Predlogu zakona o budžetu, kako kaže Rovčanin, novac se može sobezbijediti kroz rebalans budžeta i amandmanima na Predlog zakona o budžetu.
Novac, kako je kazao, može biti uvršten i u predlog budžeta, ukoliko se do kraja decembra riješi dovoljno zahtjeva da Ministarstvo finansija napravi procjenu koliko će sredstava biti potrebno obezbijediti za finansijsku podršku radnicima. Uslov za to je da se u momentu kada se bude raspravljalo o budžetu mora znati precizan broj riješenih zahtjeva, kako bi eventualno, Ministarstvo finansija moglo da napravi procjenu potrebnih sredstava.
– Preduslov je da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izađe sa određenom cifrom koliko su zahtjeva riješili. Može i amandmanski, a može u toku godine i rebalans. Sve zavisi od broja riješenih zahtjeva, samo u tome je suština. Na bazi informacija kojima raspolažem, dakle, od strane Ministarstva poljoprivrede nisu stigli da u onom roku koji je zakon propisao riješe sve pristigle zahtjeve. Zaključno sa ponedjeljkom, oko 2,9 hiljada zahtjeva je riješeno, a imamo skoro 10 hiljada predatih. Da bi se definisao konačan iznos, potrebno je da se riješe svi zahtjevi pojedinačno, i onda da se sabere čitav iznos da bi se uvrstio u budžet – rekao je Rovčanin.
Ministarstvo poljoprivrede je saopštilo da nijesu u zakonskom roku od 30 dana uspjeli da riješe skoro 10 hiljada zahtjeva, koji su pristizali u taj resor tri mjeseca.
– Nismo očekivali ovoliki broj zahtjeva. Potpuno je nerealno bilo da se za mjesec riješe svi zahtjevi, pa razumijem da u MPŠV, sa kadrovskim kapacitetima koje ima, ne mogu za 30 dana da obrade 10 hiljada zahtjeva. S obzirom na to da se svaki pojedinačni zahtjev rješava na osnovu informacija iz Fonda rada, od drugih ministarstava, kao i ostale potrebne dokumentacije, među kojima je i dokaz o načinu kako je podnosilac zahtjeva ostao bez posla, da li je dobio već neku otpremninu… nerealno je da se to može uraditi za mjesec – smatra Rovčanin.
Istakao je da će sasvim izvjesno biti produžen rok za rješavanje svih pristiglih zahtjeva, a da će isplata biti izvršena do 31. decembra 2026. godine, kako je zakonom definisano.
– Ono što je suština, dakle, radnici su zakonom stekli ovo zakonsko pravo i to zakonsko pravo im ne može niko oduzeti – zaključio je Rovčanin.
Nadoknadu će dobiti radnici svih industrija
Na finansijsku podršku mogu da računaju svi radnici, bez obzira na industriju u kojoj su radili, kazao je Nikola Rovčanin.
Kako je dodao, svi relevanti subjekti su ne jednom izrazili spremnost da se tako bar donekle nadoknadi šteta koju su bivši radnici u državnim fabrikama pretrpjeli.
Kako je rekao, jasno je da selektivnost nije prihvatljiva, pa nakon radnika iz metalskog i rudarskog, a sada drvoprerađivačkog i šumarskog sektora, pravo na otpremnine imaju i radnici iz drugih industrija.
– Stvoriće se zakonski preduslov za sve radnike, a onda će se način isplate servisirati u skladu sa mogućnostima i kapacitetima da to bude podnošljivo za državu. Jasno je da se ne može ostati na ovom stanju, da su jedni obeštećeni, a drugi nisu. Svi će imati ista prava, ali tu mora da postoji razumijevanje, jer nešto što je ostalo opterećenje nakon tri decenije, teško je riješiti za samo pet godina. U pitanju je veliki novac, ali je u pitanju velika pravda – naveo je Rovčanin.
Da podsjetimo, Zakonom o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije predviđena je isplata 12 hiljada eura. Ukoliko bude 10 hiljada isplata, za to će trebati 120 miliona.
Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 105. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila više kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je:
donijela Rješenje o određivanju Biljane Petrović Nedović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za normativne poslove i praćenje primjene propisa iz oblasti zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja;
donijela Rješenje o prestanku mandata sekretara Ministarstva evropskih poslova Miodraga Rašovića;
donijela Rješenje o određivanju Miodraga Rašovića za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine;
donijela Rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora Zavoda za školstvo – rukovoditeljke Sektora za unapređivanje obrazovanja Nataše Gazivode;
predložila Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja da za članove Odbora direktora, predstavnike državnog kapitala, izabere: Marka Gačevića, Ljupka Klačara, i Vladimira Stojkanovića;
odredila Maju Ivanović za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja, zakazanoj za 17. decembar 2025. godine;
donijela Rješenje o razrješenju sekretarke Savjeta za vladavinu prava Svetlane Rajković;
donijela Rješenje o imenovanju Denisa Vukotića za sekretara Savjeta za vladavinu prava;
donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. sekretara Ministarstva dijaspore Jasmina Lukačevića;
donijela Rješenje o određivanju Jasmina Lukačevića za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva dijaspore;
donijela Rješenje o imenovanju Mirka Đukovića za zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava;
donijela Rješenje o razrješenju zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarine Peković;
donijela Rješenje o imenovanju Ane Srdanović za zamjenicu zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava;
donijela Rješenje o razrješenju dužnosti članice Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje Marije Raičević;
donijela Rješenje o imenovanju Jelene Đukić za članicu Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje;
donijela Rješenje o razrješenju i imenovanju dva člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost – razrješavaju se: Ivica Janović i Filip Adžić, a imenuju se: Ivica Janović i Nikola Zirojević;
donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Ivane Janković Mijanović;
donijela Rješenje o određivanju Ivane Janković Mijanović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija;
donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete Dragana Mijuškovića;
donijela Rješenje o određivanju Dragana Mijuškovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija;
donijela Rješenje o određivanju Samira Orahovca za vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.
Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je poslanika i predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da napusti Vladu već danas ukoliko želi da djeluje principijelno zbog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Milatović je poručio da Knežević nastavlja sa politikom manipulacija, nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Milojka Spajića u parlamentu.
„Vlada je dala saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vlada je dala saglasnost na izvođenje radova. Partija poslanika Kneževića je dio te iste Vlade. DNP neće napustiti Vladu, kao što sam ja napustio PES kada se više nijesam slagao sa politikom svoje partije“, poručio je Milatović.
Nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Spajića u Skupštini, poslanik Knežević nastavlja sa politikom manipulacija.
Umjesto ulaska u besmislene rasprave, postavljam četiri jasna pitanja: 1.Ko je dao saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje…
Tokom prethodna dva dana nikšićka policija je prekršajno procesuirala sedam osoba zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i droga, od kojih je pet uhapšeno, saopšteno je iz Uprave policije na mreži X.
Uhapšen je M.S. (20), operativno interesantna osoba, koji je vozio pod dejstvom droga.
Takođe, uhapšeni su J.M. (24) i S.R. (27) koji su vozilima upravljali pod dejstvom droga.
M.O. (47) je uhapšen zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,30 g/kg i pritom je izazvao saobraćajnu nezgodu.
Uhapšen je i M.K. (35), jer je vozio sa 1,38 promila alkohola u krvi.
👮♂️Tokom prethodna dva dana službenici #NK@PolicijaCG su prekršajno procesuirali 7⃣ lica zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i droga, od kojih je 5⃣ lišeno slobode.
Slobode su lišeni 👉operativno interesantno lice M.S. (20) koji je vozilom upravljao pod dejstvom droga
Zbog lošeg zdravstvenog stanja i teže bolesti, bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica, Milan Vujanović ne može da prisustvuje današnjoj desetoj sjednici skupštinskog Anketnog odbora o napadima na novinare i djelovanju „Crnih trojki“. On je trebalo da odgovara na pitanja u vezi sa slučajevima koji su predmet rada Odbora, uključujući ubistvo urednika „Dana“ Duška Jovanovića.
Predsjednik Anketnog odbora, poslanik DPS-a Andrija Nikolić saopštio je da sjednici prisustvuje većina članica odbora, te da postoji kvorum za rad i punovažno odlučivanje.
Odbor prikuplja informacije i činjenice o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava.
Poslanik Demokratske Crne Gore, Momčilo Leković, pročitao je izjavu Vujanovića datu medijima 2021. godine u kojoj je naveo da je tadašnja vrhovna tužiteljka Vesna Medenica isključivi krivac zbog loših rezultata u istrazi o ubistvu Jovanovića.
Leković je citirao Vujanovićeve riječi da je Medenica bila na vrijeme obaviještena o privođenju tada jedinog osumnjičenog Damira Mandića, te da se od njega uzima izjava.
„Međutim, tužioci su se pojavili tek 13 sati kasnije“, naveo je tada Vujanović, a danas na odboru pročitao Leković.
Takođe, Leković je pozvao Medenicu da javno ili pred istražnim organima kaže sve što zna o ubistvu Jovanovića i drugim zločinima u Crnoj Gori.
„U službenoj zabilješci je detaljno opisana uloga Vuka Vulevića u tom zločinu ali on nikada nije procesuiran. Vujanović je kazao i da imamo privedeno lice koje je privedeno oko ponoći. Mogli su da dobiju kvalitetnu izjavu a uslov je bio da to uzme državni tužilac. To se nije desilo iz razloga što su tužioci došli 13 sati posle poziva. Vujanović je obavijestio sve koje je trebao da obavijesti a nakon veoma kratkog vremena tu informaciju i famoznu zabilješku dobio je i državni tužilac. On je takođe 21.juna 2005. godine pred Višim sudom naveo da je Damir Mandić saslušan u CB Podgorica a povodom ubistva i u tom razgovoru je sačinjena zabilješka“, kazao je Leković.
Zamjenik predsjednika Anketnog odbora, Milan Knežević, rekao je da danas neće predlagati nijednog novog kandidata za saslušavanje.
„Jer, kako je krenulo, u posljednje vrijeme sljedeći koga budem predložio će umrijeti dok dođe do Anketnog odbora. Naravoučenije glasi da ljudi koji su radili u bezbjednosnom sektoru mnogo su podložniji psihičkim bolestima i nestabilnosti, a očigledno je da je na djelu bezbjednosna omerta koja ima za cilj ono što mi istražujemo – upotpunosti revatilizuje, amortizuje ili čak anulira“, rekao je Knežević.
On je dodao da je postojala mogućnost da se Milan Vujanović sasluša putem video linka, te da je Vujanović davao određene izjave u medijima o Vesni Medenici i njenim opstrukcijama u istrazi u slučaju ubistva Jovanovića.
Knežević je rekao da je očigledno da u državi i u ovom aktuelnom tužilaštvu ne postiji spremnost i volja da se do kraja istraži ubistvo Duška Jovanovića.
„Po prvi prvi put mi se čini da ćemo nailaziti na omertu kad god budemo pozivali nekog iz bezbjednosnog sektora“, kazao je Knežević.
Predsjednik Anketnog odbora, Andrija Nikolić, kazao je da je član odbora poslanik PES-a Gordan Stojović dostavio zahtjev da Odbor uputi poziv Ibrahimu Čikiću.
„Duboko vjerujem da je došlo vrijeme da javnost sazna istinu o jednoj od najvećih nepravdi i moralnih posrnuća koja su se desila u novijoj istoriji Crne Gore. Želim da uputim poziv i Blagoju Zlatičaninu, čovjeku koji je proživio nezapamćenu torturu. Njegovo svjedočenje može biti od velike važnosti kako za istinu, tako i za razumijevanje širih posljedica i sistemskih propusta koji su doveli do nepravdi koje su mu učinjene“, rekao je Stojović.
Prema njegovim riječima, time se ne pruža prilika samo da se čuje njegov glas, čovjeka koji je prošao nezamislive patnje, već i da institucije pokažu spremnost da se suoče sa činjenicama bez predrasuda i prekrivanja.
Stojović je rekao da je uvjeren da bi svjedočenje Ibrahimovića i Zlatičanina predstavljala značajan doprinos istini, pravdi i rasvjetljavanju svih okolnosti koje su godinama ostajale u sjeni.
Nikolić je rekao da je Odbor donio odluku da se za neku od narednih sjednica uputi poziv Čikiću i Zlatičaninu.
Poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović ističe da uprkos stalnim i neutemeljenim tvrdnjama opozicije da će Crna Gora “doživjeti grčki scenario”, zvanični podaci Ministarstva finansija još jednom potvrđuju suprotno: javne finansije su stabilne, dug se smanjuje, a Crna Gora ostaje unutar okvira Maastrichtskih kriterijuma.
Na kraju septembra ukupan javni dug iznosio je 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59% BDP-a, što znači da je drastično smanjen javni dug u odnosu na period kada je zaduženje iznosilo oko 105% BDP-a.
„Kada se uračunaju državni depoziti i zalihe zlata, neto javni dug iznosi 51,4% BDP-a, što nas čini jednim od fiskalno najstabilnijih sistema u regionu, ali i značajno zdravijim od brojnih zemalja EU čiji dug prelazi 100% BDP-a. Dakle – ne samo da nismo krenuli putem Grčke, kako opozicija godinama pokušava da ubijedi javnost, već smo upravo u vremenu najvećih socijalnih reformi – povećanja plata, rasta penzija, ulaganja u zdravstveni i obrazovni sistem – uspjeli da smanjimo učešće duga u BDP-u. To je konkretan dokaz da se može voditi snažna socijalna politika, a istovremeno poštovati zlatno fiskalno pravilo“, navodi Janović.
Dodaje da je Pokret Evropa sad dokazao da se reformska politika može voditi hrabro i odlučno, ali istovremeno finansijski odgovorno.
„Brojke ne lažu – rezultat je stabilan javni dug, snažnija ekonomija i jasna evropska perspektiva Crne Gore“, naveo je Janović.
PROGRAM ŠTEDNJE KROZ MEMORANDUM SA MMF ĆE IMATI TRAGIČNE SOCIJALNE POSLEDICE. RACUNE TROŠENJA NEZARADJENOG NOVCA PLATICE GRADJANI, A NE SPAJIC I VLADA
Socijalne posledice Memoranduma Trojke (Evropska komisija, ECB i MMF) u Grčkoj, posebno posle prvog (2010), drugog (2012) i trećeg memoranduma (2015), bile su izuzetno teške i dugoročne. One se najčešće opisuju kao jedna od najvećih humanitarnih i socijalnih kriza u mirnodopskoj Evropi.
1. Masovno siromaštvo i socijalna isključenost
– Stopa siromaštva skočila je sa oko 20 % (2008) na preko 35 % (2013–2017), a rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti dostigao je 50,4 % stanovništva 2013. godine.
– Dečje siromaštvo poraslo je na oko 40–50 % u najtežim godinama.
2. Ekstremna nezaposlenost
– Nezaposlenost je 2013. dostigla 27,9 %, a među mladima (15–24 godine) preko 60 % (najviše u EU).
– Dugotrajna nezaposlenost (preko godinu dana) postala je standardna za veliki deo populacije.
3. Masovna emigracija
– Između 2008. i 2016. Grčku je napustilo preko 500.000 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih mladih (lekari, inženjeri, IT stručnjaci).
– Procenjuje se da je oko 350.000–400.000 ljudi sa visokim obrazovanjem otišlo u Njemačku, Veliku Britaniju, Skandinaviju i druge zemlje.
4. Kolaps zdravstvenog sistema
– Budžet za zdravstvo smanjen za oko 40–50 % između 2009. i 2015.
– Nedostatak osnovnih ljekova, zatvaranje bolnica, ogromni redovi, porast smrtnosti (posebno kod hroničnih bolesnika).
– Zabelježen je porast samoubistava za oko 35–40 % u prvim godinama krize.
5. Povećanje beskućništva i zavisnosti
– Broj beskućnika u Atini porastao je višestruko (procene od 20.000–40.000 u najtežem periodu).
– Znatno veća upotreba supstitucione terapije za zavisnike od heroina zbog porasta intravenozne zloupotrebe droge tokom krize.
6. Depopulacija i demografska kriza
– Natalitet pao na istorijski minimum (ispod 1,3 deteta po ženi).
– Grčka je postala jedna od najbrže starećih nacija u Evropi.
– Veliki pad povjerenja u institucije (EU, vlada, političke partije).
– Porast ekstremističkih stavova (i lijevih i desnih) u prvim godinama krize.
8. Dugoročne posledice po društvenu koheziju
– Generacija mladih ljudi kojoj je ukradena budućnost – mnogi od njih i danas (2025) rade ispod kvalifikacija u inostranstvu ili su ostali trajno isključeni sa tržišta rada.
– Duboka podjela između onih koji su ostali i preživeli krizu i onih koji su otišli.
Ukratko, Memorandumi su spasili Grčku od trenutnog bankrota i izlaska iz evrozone, ali su po cijenu ogromne socijalne devastacije koja se i 15 godina kasnije još uvek oseća – demografski, psihološki i ekonomski. Mnogi grčki sociolozi i ekonomisti (npr. izveštaji ELSTAT-a, studije Univerziteta u Atini i Panteionu) smatraju da je ovo bila najveća socijalna katastrofa u istoriji moderne Grčke posle Drugog svetskog rata i Građanskog rata.
Nekontrolisana javna potrosnja.budzetaki deficit finansiran dugom. Sve veci troskovi kamata, (106 mil eur 2020 na 160 mil EUR za 2025) nekontrolisano uvećanje birokratije, ekslozija neporduktivne potrosnje, široko rasprostranjena korupcija na svim nivoima odlucivanja u vlasti, dovodi do krize lividnosti i krize duga i nemogucnoati isplacivanja obaveza drzave. Crna Gora je na grckom putu i ishod je neizbjezno isti. Memorandumi sa MMF za isplatu prispjelih obaveza prema povjeriocima i ostri rezovi potrosnje, povecanje poreza i rasprodaja prodicnog blaga.
Posledice suludih eksperimanata PES-a, kreiranja opasnih populističkih demagoških politika, skupo ce koštati Crnu Goru, a neke od posledice imaće dugoročni, pa i trajni karakter.
D.R. osuđen je u Višem sudu u Bijelom Polju na tri godine zatvora, zbog krivičnog djela zbog produženog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.
Prema optužnici on je u periodu od 16. decembra 2013. godine do 30. oktobra 2023. godine, svjestan svoga djela čije izvršenje je htio i znajući da je njegovo djelo zabranjeno, kao glavni blagajnik u banci u Plavu, u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvojio novac koji mu je povjeren u radu u banci, u ukupnom iznosu od preko 305.000 eura.
„Pored zatvorske kazne obavezan je da oštećenoj na ime postavljenog imovinsko-pravnog zahtjeva isplati iznos od 305.181,86 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 17.02.2025. godine pa do dana isplate, dok je za ostatak postavljenog imovinskog zahtjeva u iznosu od 37.201,73 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 17. 02. 2025. godine, oštećena upućena na parnični postupak“.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
