Home Blog Page 2623

KONATAR: „Ako se ne izaberu sudije Ustavnog suda, glasaćemo za Zakon o predsjedniku“

0

Ukoliko se ne izabere četvoro sudija Ustavnog suda, klub poslanika „Crno na bijelo“ će glasati za Zakon o predsjedniku, kazao je šef kluba poslanika Miloš Konatar. On je pozvao poslanike opozicije da glasaju za sva četiri kandidata i obećao da će nakon toga za pet minuta, kako je rekao, biti postignut dogovor o Zakonu o predsjedniku i datumu izbora.

„Ako se izaberu sva četiri kandidata, možemo napraviti kompromis i odgovoriti na zahtjeve opozicije“, kazao je Konatar. 

Kazao je da se kompletiranjem Ustavnog suda poštuju preporuke međunarodnih partnera i najviših zvaničnika EU, i što je najvažnije , preporuke Venecijanske komisije. 

“U skladu sa tim poziv koalicije “Crno na Bijelo” predstavnicima opozicije da danas izaberemo sudije Ustavnog suda, da glasamo za sva četiri kandidata i imaćemo dogovor za pet minuta vezan za Zakon o predsjedniku i datum vanrednih izbora”, kazao je Konatar.  

On je poručio da ukoliko ne budu izabrane sudije Ustavnog suda, poslanici pokazuju da su za nastavak blokade institucija.

“Dakle, ako izaberemo sva četiri kandidata Ustavnog suda može doći do komporomisa. Ako ne izaberemo sudije poslanici URE glasaće kao prvi put kako su glasali o Zakonu o predsjedniku”, kazao je Konatar.

Poslanica Božena Jelušić kazala je da ukoliko se izglasaju sudije Ustavnog suda „onda nas ima, onda ima izbora, ima toga da se glasa i provjeravaju zakoni“.

„Jednim glasanjem za četiri sudije Ustavnog suda svi zahtjevi opozicije su prihvaćeni. Ako im je to neprihvatljivo onda je zaista čudno što se u stvari želi“, poručila je Jelušić.

Jelušić je rekla je da Crno na bijelo ne pristaje na zamjenu teza da je ovo odbrana ustavnosti.

“ Mi vjerujemo da je odbrana ustavnosti izbor sudija. Ako je ovo odbrana jednog čovjeka, to nije odbrana ustavnosti. Znamo da neko ne želi da CG postane ustavna država. Ustav se brani ovdje izborom sudija, ne na ulicama“, kazala je ona. 

SKUPŠTINA NASTAVILA RAD: Razmatraće Zakon o predsjedniku i je li Đukanović prekršio Ustav

0

Skupština Crne Gore nastavila je rad, nakon što ranije danas nije izabrala sudije Ustavnog suda. Oko 16 časova, zasjedaće Kolegijum predsjednika parlamenta, na kome će biti dogovorena dinamika daljeg rada. Na dnevnom redu koji je predložen su, između ostalog, predlog zakona o izmjenama zakona o javnim nabavkama, izmjena zakona o unutrašnjim poslovima, pokretanje procedure za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav i izmjena zakona o prebivalištu i boravištu. Kao što je poznato, na dnevnom redu je i Zakon o predsjedniku.

Na dnevnom redu su izmjene i dopune zakona o zaradama u javnom sektoru. 

Skupština većinom glasova nije prihvatila predlog da se formira Anketni odbor koji bi provjerio postupanje MUP-a i organa policije na Cetinju u septembru 2021. godine. 

Takođe, tu su i izmjene i dopune zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja. 

Na predlog Moma Koprivice iz Demokratske Crne Gore, na dnevnom redu su i zaključci o nehumanom i šikanoznom zadržavanju mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića u prostorijama Centra bezbjednosti Podgorica, 22. juna 2020. godine. 

Skupštinski Ustavni odbor podržao je 21. novembra Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav.  Predlog je podnijela i na Odboru izglasala parlamentarna većina. 

U obrazloženju predloga se navodi da Đukanović nije predložio Skupštini mandatara za sastav nove Vlade nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi premijera Dritana Abazovića 20. avgusta.

Ističe se da Đukanović takođe nije pozvao na razgovore o mandataru sve predstavnike parlamentarnih partija – Demos, Ujedinjenu Crnu Goru, Pravu Crnu Goru, Radničku partiju i Savez građana Civis.

Riječ je o partijama koje imaju po jednog poslanika, a konstituenti su koalicija predvođenih DF-om i URA.

Presjednica Odbora Simonida Kordić kazala je da je sastavni dio neustavnog postupanja činjenica da se predsjednik pozvao na potrebu da poslanici podnesu 41 potpis, a Ustav Crne Gore, kako kaže, ne poznaje takvu kategoriju.

Naglaisli su da nepozivanjem Demosa na razgovor Đukanović nije pozvao Miodraga Lekića iz te partije, koji je bio predlog parlamentarne većine za novog mandatara.

Podsjetimo, Lekić je za mandatara predložen bez potpisa 41. poslanika u zakonskom roku.

MISIJA MMF-A U CG: Cijene hrane i energenata doprinijele rekordnoj inflaciji

0

Rat u Ukrajini značajno je uticao na crnogorsku ekonomiju, a veće cijene hrane i energenata na globalnom nivou doprinijele su rekordnoj inflaciji od blizu 17 odsto u oktobru, ocijenio je šef misije MMF-a za Crnu Goru, Srikant Seshadri.

„Istovremeno, državljani Ukrajine i Rusije, koji su se prijavili za privremeni boravak, pomogli su rastu domaće tražnje i prilivu strane valute. Troškovi zaduživanja su naglo porasli, a pristup međunarodnim tržištima kapitala će možda biti ograničen na duže vrijeme“, naveo je Seshadri nakon završetka posjete misije MMF-a, koja je trajala od 5. decembra.

On je kazao da očekuje da će se deficit tekućeg računa ove godine povećati zbog visokih cijena uvoza, kao i da će vjerovatno ostati na visokom nivou.

Seshadri je rekao da se tokom naredne godine očekuje slabljenje rasta.

„Lična potrošnja, dalji oporavak turizma i snažan kreditni rast doprinijeli su povećanju realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od deset odsto na godišnjem nivou tokom prve polovine ove godine. Međutim, očekuje se da će naredne taj impuls usporiti, kako ti efekti budu slabili, a veće cijene budu uticale na ograničavanje potrošnje stanovništva“, saopštio je Seshadri.

On smatra da bi slab rast na globalnom nivou takođe mogao negativno da utiče na turizam naredne godine. Inflacija će se, prema njegovim riječima, vjerovatno smanjiti tokom naredne godine, u zavisnosti od stepena stabilizacije ili pada cijena uvoza, ali će držanje pod kontrolom pritiska na zarade biti od krucijalnog značaja.

Seshadri je dodao da se trenutno prognozira da će inflacija ostati visoka, na oko devet do deset odsto.

„Tržište rada je osnaženo. Očigledno je povećanje učešća radne snage pomoglo da se stopa nezaposlenosti vrati na nivoe prije pandemije. Ne čini se da je veliko povećanje minimalne zarade na početku godine imalo primjetnog uticaja na formalno zapošljavanje koje se evidentira, iako je potpuna procjena teška zbog ograničenja u podacima“, saopštio je Seshadri.

On je kazao da je njihov savjet protiv daljeg većeg povećanja minimalne zarade u postojećim ekonomskim uslovima.

„Usporavanje momenta rasta otežaće preduzećima, naročito malim i srednjim, koja čine značajan udio zapošljavanja u privatnom sektoru, da podnesu veće troškove, a da to ne dovede do daljeg podsticanja rasta inflacije“, objasnio je Seshadri.

On je naveo da snažan rast prihoda ove godine maskira fiskalne slabosti koje se nalaze u pozadini.

„Prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) ove godine oslanjaju se na snažan rast potrošnje koji prelazi 20 odsto na godišnjem nivou u prvoj polovini godine, podstaknut dijelom privremenim rezidentima iz Rusije i Ukrajine, i na visoku inflaciju“, rekao je Seshadri.

On je dodao da je učinak PDV-a više nego kompenzovao pad poreza na dohodak fizičkih lica i ostalih doprinosa na rad, koji je povezan sa poreskim i reformama zarada usvojenim u budžetu za ovu godinu.

Seshadri je podsjetio da se zdravstveni sektor bori sa dospjelim zaostalim obavezama,a da MMF prognozira da će fiskalni deficit u ovoj godini biti tri do četiri odsto BDP-a, koji će zavisiti od neizvjesnosti u pogledu izvršenja kapitalnog budžeta.

On je poručio da je obuzdavanje fiskalnog deficita od najveće važnosti u narednim godinama.

„Finansiranje velikog fiskalnog deficita povrh rastućih otplata duga tokom narednih godina pokazaće se izazovnim, naročito u okruženju visokih kamatnih stopa. Stoga, savjetujemo da treba odmah razmotriti kredibilno fiskalno prilagođavanje, poklanjajući pažnju mjerama vezanim za rashode, ali i prihode, ciljajući da primarni bilans bude najmanje nula do 2025. godine i primarni suficit najmanje jedan odsto do 2026. godine“, saopštio je Seshadri.

On je rekao da će možda biti potrebno da se ubrza tempo fiskalnog prilagođavanja u zavisnosti od preovladavajućih globalnih finansijskih uslova. Takvo prilagođavanje će doprinijeti smanjenju javnog duga i rizika finansiranja u narednim godinama, naročito uoči amortizacije euroobveznica u 2025. godini.

„U cilju očuvanja održivosti javnih finansija biće potrebno da se izbjegava dalja potrošnja ili smanjenje poreza za koje nema izvora finansiranja“, kazao je Seshadri.

On smatra da je od ključne je važnosti kontinuirana obazrivost supervizije banaka u okruženju rastućih kamatnih stopa.

„Koeficijenti adekvatnosti kapitala banaka i likvidnosti na nivou sistema i dalje su visoki uz niske nekvalitetne kredite (NPL), uprkos tome što mjere povezane sa pandemijom prestaju da važe. Međutim, nedavni snažan rast kredita usred rastućih kamatnih stopa na globalnom nivou traže pažljivo praćenje od Centralne banke“, naveo je Seshadri.

U MMF-u su pozdravili uvođenje okvira zasnovanog na riziku za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma (SPNFT), što iziskuje kontinuirani naglasak na njegovoj efektivnoj implementaciji.

„Nezavisnost CBCG je ključna za kredibilitet i stabilnost finansijskog sistema. Postojeća procedura da Skupština bira guvernera, nakon što ga predloži predsjednik Crne Gore, u skladu je sa međunarodnom najboljom praksom. Odvajanje imenovanja i izbora tog važnog zvaničnika na dvije odvojene grane vlasti direktno izabrane na izborima, omogućava snažnu i transparentnu institucionalnu podjelu vlasti u procesu izbora, istovremeno čuvajući nezavisnost CBCG“, rekao je Seshadri.

Misija je imala produktivne razgovore sa predsjednikom Vlade, Dritanom Abazovićem, ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, guvernerom CBCG Radojem Žugićem, zvaničnicma Vlade i CBCG, poslanicima u Skupštini i predstavnicima privatnog sektora.

„MMF ostaje snažno posvećen pružanju konstruktivnih savjeta i tehničke pomoći Crnoj Gori u širokom opsegu oblasti. Radujemo se konsultacijama u vezi sa članom četiri za narednu godinu“, poručio je Seshadri.

DANAS U 11: Skupština o sudijama Ustavnog suda i izmjenama Zakona o predsjedniku

0

Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi danas da glasaju o izboru sudija Ustavnog suda i izmjenama Zakona o predsjedniku.

Predstavnici poslaničkih klubova nijesu se u nedjelju dogovorili u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda, i današnjem glasanju neće prisustvoti poslanici Demokratske partije socijalista (DPS).

Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao da će parlamentarna većina izglasati izmjene Zakona o predsjedniku jer je to put za izlazak iz krize.

Glasanje za sudije Ustavnog suda bilo je predviđeno za 28. novembar, ali je na zahtjvev DPS odgođeno kako bi partije pokušale da se dogovore u vezi sa izborom sudija u eventulanog kompletiranja Ustavnog suda.

Ustavni odbor za sudije je predložio Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić, a za njihov izbor potrebna je tropetinska podrška, odnosno 49 glasova poslanika.

U prvom krugu nijedan od četiri kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku podršku u parlamentu.

Ustavni sud, od ukupno sedam, trenutno ima troje sudija i nema kvoruma za donošenje odluka.

VIŠI SUD: Čađenoviću pritvor do 30 dana, terete ga da je član Zvicerovog klana

0

Sudija za istragu Višeg suda odredio je specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i četiri krivična djela zlopotreba službenog položaja. U obrazloženju, sudija Goran Šćepanović naveo je da postoji opasnost od bjekstva i uticaja na svjedoke, rečeno je Portalu RTCG. Tužilaštvo tereti Sašu Čađenovića da je pripadnik kriminalne organizacije koju je formirao Radoje Zvicer. Tokom saslušanja, Čađenović je negirao krivicu.

Čađenović, koga Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči da je počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja, priveden je jutros na saslušanje u Viši sud u Podgorici. Da je negirao krivicu tokom saslušanja, potvrdio je Portalu RTCG Lazar Aković, Čađenovićev branilac.

Aković nam je rekao da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) donijelo naredbu za sprovođenje istrage protiv Čađenovića, zbog sumnje da je pripadnik kriminalne organizacije koju je formirao Radoje Zvicer. 

Sudija za istragu Višeg suda Goran Šćepanović saslušao je Čađenovića i uskoro treba da odluči o eventualnom određivanju pritvora. Aković tvrdi da nema bojazni da će Čađenović pobjeći, te time ni osnova da se odredi pritvor. 

Čađenović je uhapšen u petak, a određeno mu je tužilačko zadržavanje do 72 sata, nakon što ga je saslušao tužilac Miloš Šoškić.

Portparol i državni tužilac u SDT-u Vukas Radonjić, saopštio je juče da je sudija za istragu odbio žalbu branioca osumnjičenog na rješenje o njegovom zadržavanju.

Čađenoviću stavlja se na teret da je od sredine 2020. do ove godine postao pripadnik kriminalne organizacije „Kavački klan“, sa ulogom i zadacima da kao specijalni tužilac u ovom tužilaštvu, a po uputstvima i naredbama organizatora, ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće krivične postupke protiv organizatora i članova kriminalne organizacije. To se navodi u saopštenju SDT-a.

SVJETSKI KUP: Holdener pobjednica četvrtog slaloma u Sestrijereu

0

Švajcarska skijašica Vendi Holdener pobjednica je četvrtog slaloma sezone Svjetskog kupa koji je danas vožen u Sestrijereu.

Holdener, koja je sa Šveđankom Anom Sven Larson podijelila prvo mjesto u Kilingtonu, bila je druga nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu minut, 56 sekundi i 29 stotinki.

To je njena četvrta pobjeda u Svjetskom kupu.

Kao drugoplasirana, sa zaostatkom od 47 stotinki, završila je Amerikanka Mikaela Šifrin, dok je treća bila Slovakinja Petra Vlhova sa 70 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.

Sa četvrtim vremenom kroz cilj je prošla Šveđanka Hana Helfman Aronson, peta je bila Amerikanka Pola Moncan, a šesta Šveđanka Ana Sven Larson.

Holdener i Šifrin dijele čelnu poziciju u plasmanu slaloma sa po 325 bodova.

Vlova je treća sa 230 bodova i ima deset više od Sven Larson.

Šifrin zauzima prvo mejsto u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 385 bodova.

Holdener je druga sa 366 i ima 26 bodova više od trećeplasirane Vlhove.

Spasojević: Spremiću ćeliju za Mila Đukanovića, čekam ga kod mene i to vrlo brzo ako Bog da

0

Načelnik Istražnog zatvora u Spužu Predrag Spasojević kazao je, gostujući u emisiji TV A plus ,,Minula neđelja“, da ,,vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića kod njega“ i da će mu ,,spremiti ćeliju po svim standardima“.

Odgovarajući na pitanje voditelja emisije zašto predsjednik Đukanović nije javno reagovao na bacanje bombe na kuću Spasojevića, načelnik Istražnog zatvora je odgovorio da Đukanović nije sam, već je ,,solidan red“ onih koji nijesu reagovali.

“On i ja smo stari drugari i njemu je vjerovatno krivo što to nije uspjelo. Definitivno ja njega čekam kod mene. I to vrlo brzo ako Bog da. I on to zna i za to mu je krivo što ovo nije uspjelo. Zato se nije oglasio. Spremiću mu ćeliju veoma dobro kad bude došao”, kazao je Spasojević.

Konstatujući da Đukanović jeste visok čovjek, Spasojević je naglasio da to nije problem.

“On jeste visok dva metra ali naći ćemo duži krevet, nije problem. Po standardima da dobije sobu i kvadraturu i sve što treba”, zaključio je Spasojević u emisiji ,,Minula neđelja“ na TV Aplus.

Na ovu konstataciju Spasojevića, reagovao je voditelj emisije Boško Kovačević, dok je novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović konstatovala da ,,očito Spasojević ima neke informacije koje bi nas četvoro trebalo da imamo”, aludirajući da su u emisiji, osim nje i voditelja Boška Kovačevića, prisutni i v.d. pomoćnika glavnog urednika Dana Mili Prelević i vlasnik portala Biznis CG Predrag Zečević.

Izvor: Pobjeda

RADONjIĆ SAOPŠTIO: Odbijena žalba branioca na rješenje o zadržavanju Čađenovića

0

Portparol i državni tužilac u SDT-u Vukas Radonjić, saopštio nam je da je “sudija za istragu odbio žalbu branioca osumnjičenog na rješenje o njegovom zadržavanju”.

Saša Čađenović je juče uhapšen po nalogu Specijalnog državnoh tužilaštva (SDT). 

Čađenoviću stavlja se na teret da je od sredine 2020. do ove godine postao pripadnik kriminalne organizacije „Kavački klan“, sa ulogom i zadacima da kao specijalni tužilac u ovom tužilaštvu, a po uputstvima i naredbama organizatora, ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće krivične postupke protiv organizatora i članova kriminalne organizacije. To se navodi u saopštenju SDT-a.

Osumnjičeni je na saslušanju, u prisustvu izabranog branioca, iznio odbranu, nije priznao krivična djela za koja se sumnjiči i nije odgovarao na pitanja specijalnog tužioca.

„Poslije saslušanja mu je određeno zadržavanje od 72 časa od časa lišenja slobode, a nakon što bude određeno sprovođenje istrage protiv njega, nadležnom sudu će biti predloženo i da mu odredi pritvor“, naveo je portparol tužilaštva Vukas Radonjić.

ISTRAGA O KORUPCIJI: Uhapšena potpredsjednica Evropskog parlamenta

0

Potpredsjednica Evropskog parlamenta Eva Kaili uhapšena je u okviru istrage o korupciji u Belgiji.

Grkinja je još u četvrtak uveče bila isključena iz svoje stranke PASOK, a izbacio je i poslanički klub socijaldemokrata u Evropskom parlamentu, prenosi Dojče vele (DW).

Prema navodima belgijskog tužilaštva, istraga se vodi zbog pokušaja jedne zalivske države da utiče na ekonomske i političke odluke Evropskog parlamenta, kao i zbog navoda o korupciji i pranju novca.Izvršeno je šesnaest pretresa i pet hapšenja. Između ostalog, oduzeto je 600.000 eura u gotovini, kao i mobilni telefoni.

Već nekoliko mjeseci postoje sumnje da jedna zalivska država pokušava da utiče na političke i ekonomske odluke Evropskog parlamenta.

Prema saznanjima listova „Le Soir“ i „Knack“, riječ je o Kataru, ali to još nije zvanično potvrđeno.

Sumnja se da su pojedincima u parlamentu, koji su bili na političkim ili strateškim funkcijama, podijeljene značajne sume novca ili pokloni.

Od ove godine, Eva Kaili je jedna od četrnaest potpredsjednica Evropskog parlamanta, u kojem je poslanica od 2014. godine.

Ona je krajem novembra držala govor o Svjetskom prvenstvu u Kataru. Taj sportski događaj je opisala kao dokaz „da sportska diplomatija može da donese istorijsku promjenu u zemlji čije su reforme inspirisale arapski svijet“.

Ona je kazala da je Katar pionir kada su radnička prava u pitanju. Kaili se ranije sastala sa katarskim ministrom rada Samikom al Marijem, napisao je na Tviteru katarski ambasador u EU.

Među privedenima su, prema navodima medija, i bivši evroposlanik, socijaldemokrata Pjer-Antonio Panceri, novoizabrani generalni sekretar Međunarodne konfederacije sindikata (IGB) Luka Visentini, kao i direktor jedne nevladine organizacije i jedan asistent Evropskog parlamenta.

Iz službe za saradnju sa medijima Evropskog parlamenta nijesu želeli da komentarišu racije zbog istrage koja je u toku.

Rečeno je samo da ta služba u potpunosti sarađuje sa belgijskom policijom.

SDT: Čađenovića terete da je 2020. godine postao pripadnik „Kavačkog klana“

0

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) specijalnom državnom tužiocu Saši Čađenoviću stavlja na teret da je od sredine 2020. do ove godine postao pripadnik kriminalne organizacije „Kavački klan“, sa ulogom i zadacima da kao specijalni tužilac u ovom tužilaštvu, a po uputstvima i naredbama organizatora, ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće krivične postupke protiv organizatora i članova kriminalne organizacije. To se navodi u saopštenju SDT-a.

„Specijalni tužilac S.Č. saslušan je danas u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i četiri krivičnih djela zloupotreba službenog položaja. Osumnjičenom se stavlja na teret da je, u periodu od sredine 2020. do ove godine, postao pripadnik kriminalne organizacije „Kavački klan“, sa ulogom i zadacima da kao specijalni tužilac u ovom tužilaštvu, a po uputstvima i naredbama organizatora, ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće krivične postupke protiv organizatora i članova kriminalne organizacije, da onemogućava da budu otkriveni kao izvršioci najtežih krivičnih djela i da, u situaciji kad su za to ispunjeni zakonski uslovi, ne predlaže da se pripadnicima organizacije koji su lišeni slobode odredi pritvor, što je prihvatio i izvršavo u više krivičnih predmeta, odnosno postupaka“, piše u saopštenju. 

Osumnjičeni je na saslušanju, u prisustvu izabranog branioca, iznio odbranu, nije priznao krivična djela za koja se sumnjiči i nije odgovarao na pitanja specijalnog tužioca.

 „Poslije saslušanja mu je određeno zadržavanje od 72 časa od časa lišenja slobode, a nakon što bude određeno sprovođenje istrage protiv njega, nadležnom sudu će biti predloženo i da mu odredi pritvor“, naveo je portparol tužilaštva Vukas Radonjić.