Fotografija dana

Nezavisni odbornik u petnjičkom parlamentu i bivši potpredsjednik Stranke pravde i pomirenja, Adnan Muhović, pozvao je sve Bošnjake u zemlji i inostranstvu da ne podliježu manipulacijama i ne idu na proteste koje, kako je rekao, „organizuje bivši režim i Demokratska partija socijalista sa ostacima službe koji za cilj imaju destabilizaciju Crne Gore i povratak na vlast DPS-a, kojem povratka nema“.
„Pozivam sve Bošnjake u zemlji i dijaspori da ne podliježu manipulacijama i da ne idu na takozvane proteste. Bošnjaci su se kao narod dokazali kad je u pitanju odnos prema državi i nema potrebe da se dodatno dokazuju, i to baš nikako DPS-u i preko DPS-a, koji je najgora nepogoda i prirodna i neprirodna koja je pogodila Crnu Goru i njene građane. Naprosto, Bošnjaci treba da shvate da je došlo novo vrijeme u politici i međunacionalnim odnosima, a da je prošlo vrijeme starog režima“, poručio je Muhović u izjavi dostavljenoj „Vijestima“.
Istakao je da posebno to moraju da shvate „naši ljudi u dijaspori“.
„I da politiku svojih klubova u Luksemburgu, Njemačkoj i drugim državama usklade sa novim politikama i interesima Bošnjaka, a ne pošlog režima. Mislio sam da će im sve bit jasno poslije pada DPS-a u Podgorici, ali neki njihovi predstavnici nakačeni na bivšu vlast još uvijek pokušavaju da biju bitke za tuđe interese, a na štetu sopstvenog naroda. Ja im poručujem da ne tuguju za ‘partijom’ i da više brinu o interesima koji proizilaze iz novog stanja na terenu. Neka ne povezuju neke ljude sa ’90-im, koji su tada tek rođeni, već da realno razmisle ko je bio ‘slika i prilika’ toga vakta, ko je tada hapsio Bošnjake i naše lidere i prikrivao zločine nad našim narodom. Ima nas koji ćemo na to opominjati“, poručio je Muhović.
Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) i predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić saopštio je da se parlamentarna većina načelno dogovorila da nova vlada bude formirana prije 20. januara, kada će biti raspisani predsjednički izbori.
On je, na konferenciji za novinare, rekao da će 20. januara biti raspisani predsjednički izbori.
„Mi smo se načelno dogovorili da prije toga imamo završen izbor svih onih tijela iza kojih stoji parlamentarna većina, od kojih je najvažnija Vlada. Da li će to biti 18. ili 19. januar, to zavisi od roka za zakazivanje sjednice“, naveo je Mandić.
Upitan koje funkcije u Vladi će tražiti DF, on je kazao da će o tome obavijestiti javnost nakon razgovora sa mandatarom, i da je za neka mjesta iskazano interesovanje više stranaka.
Mandić je naveo da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije želio da obavi konsultacije sa predstavnicima parlamentarne većine, navodeći iste razloge kao i ranije.
On je dodao da su očekivali da će na tim razgovorima otvoriti i druge teme.
„Ne slažemo se sa prvim dijelom pisma, u kome je, prema našoj procjeni, bila i njegova ustavna i zakonska obaveza da taj posao učini, ali u drugom dijelu je važna poruka koju cijenimo, u dijelu gdje odgovara na našu inicijativu u vezi sa dogovorom o imenovanjima o pravosuđu“, naveo je
Mandić.
On je poručio da će u taj dijalog ući potpuno spremni, kako bi što prije zamršena i komplikovana situacija bila razriješena.
Mandić je kazao da je dužnost Skupštine da izabere vladu i da je posebna obaveza da svi zajedno urade sve da profunksionišu institucije koje ne funkcionišu.
„U toku dana na zasijedanju bićete svi obavijesteni o tom trenutku kada će se u suštini i formalizovati pozicija mandatara Miodraga Lekića“, naveo je Mandić.
Upitan da li to znači da će predsjednica skupštine dodijeliti mandat Lekiću, on je odgovorio da Zakon ne predviđa takvu mogućnost.
Mandić je kazao da nijesu oduzeli ustavnu obavezu predsjedniku vezano za davanje mandata, nego su željeli konsultacije i da on povjeri mandat onome ko ima podršku parlamentarne većine.
„Poučeni iskustvom da on to nije želio da uradi u prvom roku kad je bio obavezan, postoji član zakona koji govori da samim činom predaje 41 potpisa predsjedniku, ako on ne završi konsulatcije, da se to ovdje završava parlamentu“, rekao je Mandić.
On je kazao da je 41 potpis zaustavio mogućnost opstrukcije.
Mandić je rekao da je mjesto jednog potpredsjednika Vlade namijenjeno Pokretu za promjene (PzP).
„Medojević se najviše bavio pitanjem bezbjednosti, čekao je godinama vrijeme da se uhvati u koštac sa kriminalom i korupcijom. Ja nisam mandatar nego Lekić, on će to da iznijansira“, naveo je Mandić.
On je naveo da misli da će vlada biti izabrana.
„Verujem da ćemo taj posao uraditi vrlo brzo. Danas kad nam nedostaje samo pola koraka da završimo taj čin, mislim da bi bilo bi neodgovorno da taj posao ne bude završen“, zaključio je Mandić.
Lider Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević poručio je da ta stranka neće podržati novu vladu ako njemu ne pripadne pozicija koordinatora za reformu službi bezbjednosti. On je, na konferenciji za medije, kazao da je došao trenutak da sve svoje međunarodne kontakte stavi na raspolaganje državi u borbi protiv kriminala, i da mu je cilj da inicira suštinske reforme koje će dekriminalizovati obavještajnu službu.
Medojević je ocijenio da je situacija u bezbjednosnom sektoru je kritična i da prijeti da uruši stabilnost države, mir i bezbjednost, kao i imovinu države i građana.
“Znate za naš stav da je organizovani kriminal u Crnoj Gori političkog profila. Ovo je atipični slučaj koji je prepoznat od najvećih zapadnih partnerskih službi, NATO-a i ekspertskih organizacija”, rekao je Medojević.
On je kazao da javnost ovih dana svjedoči tužbama protiv osoba koje su zauzimale visoke pozicije u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), Specijalnom državnom tužilaštvu i Vrhovnom sudu.
Prema njegovim riječima, taj problem će se smanjivati kad se promijene političke prilike i spovedu neophodne reforme u tom sektoru.
Medojević je rekao da su crnogorske institucije zarobljene, kao posljedica političke profilacije organizovanog kriminala.
On je kazao da, i pored smjene vlasti 30. avgusta, nijesu uspjeli da formiraju vladu koja je rezultat izborne volje, već se formirala vlada koja „nije obezbijedila političku volju da se reforme sprovedu“.
“Prvi dio posla su obavili građani, a drugi dio, koji je trebalo da bave političke elite, nije obavljen”, saopštio je Medojević.
On je kazao da su crnogorska policija i službe bezbjednosti bile blokirane od kiriminalnih struktura, i nijesu bile u stanju da otkrivaju i procesuiraju krupni organizovani kriminal i korupciju.
“Nego su to uradile bezbjednosne službe, EUROPOL, policija Francuske, Belgije, sudovi i tužilaštva Velike Britanije”, rekao je Medojević.
Kako je naveo, nova vlada treba da uradi ono što nijesu uspjele prethodne dvije, da osnaži, dekriminalizuje i profesionalizuje bezbjednosne službe.
Medojević je kazao da se moraju napraviti institucionalne promjene koje će omogućiti da se osnaže kapaciteti u Crnoj Gori, kako bi institucije mogle da obavljau svoje posao.
“Prije nego što ih osnažimo, moramo prekinuti veze između organizovanog kriminala i institucija države. To ne možemo bez stručne podrške naših zapadnih partnera”, istakao je Medojević.
On je kazao da će njegov fokus biti na obezbjeđivanju konkretne međunarodne podrške, koja bi trebalo da rezultira izmjenama ili pripremama nove strategije nacionalne bezbjednosti i nacionalnih planova reformi.
“Ne želim da se bavim operativnim radom, kao što je radio Dritan Abazović, da uzimam kripto telefone, komuniciram sa ljudima koji su bezbjednosno interesantni. Moj cilj je da iniciram suštinske reforme. To bi bio moj zadatak u okviru te vlade”, precizirao je Medojević.
On je rekao da je frapantno da je budžet SDT-a dva miliona i 100 hiljada EUR.
“Kako da shvatimo poruku koja se tu šalje Crnoj Gori? Sudija prihvata jemstvo za jednog od šefova jedne od najvećih kriminalnih narko organizacija u Evropi od 6,2 miliona EUR”, naveo je Medojević.
Kako je saopštio, jasno je da treba da se naprave krupni koraci na obezbjeđivanju materijalnih, tehničkih i logističkih uslova i na osnaživanju međunarodne saradnje.
“Pošto sam se dugo godina bavio pitanjem bezbjednosti, čini mi se da je došao trenutak da sve svoje međunarodne kontakte stavim na raspolaganje državi u borbi protiv kriminala”, rekao je Medojević.
On je kazao da je njegov cilj da inicira suštinske reforme koje će dovesti do dekriminalizacije obavještajne službe.
Upitan sa koje pozicije bi to radio, Medojević je odgovorio da je to funkcija potpredsjednika Vlade koji bi se bavio koordinacijom reformi u službama bezbjednosti.
Čeka nas ogroman posao i ja sam spreman za to. PzP ne traži ništa što nije dogovoreno u septembru 2020. godine
“U septembru je, u okviru koalicije Za budućnost Crne Gore, napravljen dogovor. Već tada smo podijelili te funkcije koje su nam pripadale. U okviru Demokratskog fronta i koalicije dogovoreno je da ja budem kandidat za potpredsjednika Vlade za koordinaciju službi bezbjednosti”, rekao je Medojević.
On je kazao da bi bilo prirodno i efikasno da, uz tu poziciju bude i Ministarstvo odbrane, koje je veza /contact point/ sa NATO-om.
„Čeka nas ogroman posao i ja sam spreman za to. PzP ne traži ništa što nije dogovoreno u septembru 2020. godine”, rekao je Medojević.
On je kazao da je sve što se dešavalo u Crnoj Gori, krize i pad vlade, bilo povezano sa švercom cigareta.
Upitan da li će PzP povući podršku 44. vladi, ukoliko ne dobiju podršku za taj predlog, Medojević je kazao da bi postavio supotno pitanje.
„Zašto nekome smeta i da li imaju nekog boljeg kandidata? Ako neko kaže da ima boljeg kandidata, mi možemo da razgovaramo, ali vidite da nemaju alternativan plan imaju samo jedan cilj – ne može Nebojša Medojević i ne može PzP”, rekao je Medojević.
On je dodao da će PzP insistirati na tome.
“Nije to nikakav uslov, već zahtjev. Ako ne private naš zahtjev, neće biti podrške vladi”, rekao je Medojević.
Prema prvim planovima, ETIAS je trebalo da postane operativan već u januaru, zatim je prolongiran za maj 2023. godine, ali se sada očekuje da primjena tog sistema startuje u novembru sljedeće godine, što je objavljeno i na zvaničnoj stranici Evropske unije.
Onlajn formular za prijavu podnosiće se na zvaničnoj ETIAS veb stranici ili mobilnoj aplikaciji, koje će biti pokrenute kada ETIAS postane operativan. Prijavu bi trebalo popuniti najkasnije 96 sati prije datuma putovanja, a u njoj je potrebno navesti adresu e-pošte, zatim podatke o pasošu, kao i lične podatke.
Posljednji korak je plaćanje naknade za prijavu putem kreditne ili debitne kartice. Naknada za prijavu iznosiće sedam eura za sve podnosioce zahtjeva koji su stariji od 18, a mlađi od 70 godina. Naknada u iznosu od sedam eura naplaćuje se prilikom podnošenja prijave i to je jedina naknada koju je neophodno platiti. Maloljetnici i lica starija od 70 godina dobiće ETIAS besplatno.
Procijenjeno je da će proces prijave trajati oko deset minuta, a odobrenje bi trebalo da se dobije u roku od nekoliko minuta od trenutka podnošenja prijave. Dobijeno odobrenje važiće tri godine i u tom periodu broj putovanja u zemlje EU nije ograničen. Uz ETIAS, građani Crne Gore moći će da ostanu u Evropskoj uniji najviše 90 dana u periodu od 180 dana.
U kojim sve slučajevima zahtjev može biti odbijen
Kako se navodi na stranici schengenvisainfo.com, malo je vjerovatno da će građanima Srbije biti odbijen zahtjev za ulazak u Evropsku uniju kada ETIAS bude pokrenut.
Ipak, prijava za ETIAS mogla bi biti odbijena ukoliko podnosilac ima kriminalnu prošlost, predstavlja opasnost za društvo ili se nalazi na listi za praćenje putovanja u vezi sa osumnjičenim teroristima. Takođe, razlog za odbijanje može biti i davanje lažnih informacija tokom prijave, kao i putovanje iz oblasti sa epidemijom/pandemijom, zbog čega podnosilac prijave može predstavljati opasnost po javno zdravlje.
Državljani Crne Gore će tako od novembra 2023. morati da imaju ETIAS za ulazak u sljedećih 30 zemalja: Austriju, Belgiju, Bugarsku, Hrvatsku, Kipar, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Island, Italiju, Letoniju, Lihtenštajn, Litvaniju, Luksemburg, Maltu, Holandiju, Norvešku, Poljsku, Portugal, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Španiju, Švedsku i Švajcarsku. Shodno tome, građanima Crne Gore će biti potreban ETIAS i da bi posjetili sljedeće evropske mikrodržave sa otvorenim granicama: Monako (preko Francuske), San Marino (preko Italije) i Vatikan (preko Italije).
Slična praksa već postoji u SAD, Kanadi i Australiji, dok sama ideja o uvođenju ETIAS odobrenja datira još od 2016. godine. Sistem bi trebalo da doprinese smanjenju aktuelnih bezbjednosnih, zdravstvenih i migratornih rizika, a odnosi se na 63 države koje nisu članice Evropske unije, ali čiji građani mogu da putuju bez viza u šengensku zonu.
Misao dana: „Ne veruj ni u šta što čuješ, a samo u pola onoga što vidiš“
Maloljetniku iz Češke, osumnjičenom da je na imejl-adrese više crnogorskih škola slao lažne dojave o bombama prijeti kazna zatvora do dvije godine, saopštila je češka policija Televiziji Crne Gore.
Prethodni period u Crnoj Gori obilježile su lažne dojave o bombama u školama, ali i na Univerzitetu Crne Gore. Juče su na meti lažnih dojava bili podgorički studenti i učenici iz Ulcinja, piše portal RTCG.
Za prethodne dojave, iz češke policije su za Televiziju Crne Gore saopštili da sumnjiče maloljetnika, kojem prijeti kazna do dvije godine zatvora.
Za TVCG je iz tamošnje policije saopšteno da “se ta osoba sumnjiči za krivično djelo širenje alarmantne poruke, te da mu prijeti kazna do dvije godine zatvora”.
Detalje nijesu mogli da preciziraju, jer je riječ o osobi mlađoj od 18 godina.
Zbog učestalih dojava u Crnoj Gori biće formiran koordinacioni tim predstavnika Ministarstva prosvjete i Uprave policije.
TAJLI SAOPŠTIO
Srpski teniser Novak Đoković doputovao je danas u Australiju, nešto manje od godinu dana otkako je deportovan iz te zemlje pošto je odbio da se vakciniše protiv korona virusa. To je potvrdio i direktor Australijan opena Kreg Tajli.
„Želimo mu dobrodošlicu u Australiju. Mislim da dok sad razgovaramo, da on putuje u Adelejd i mislim da će on ponovo biti igrač koga morate da pobijedite ako želite da osvojite titulu“, rekao je Tajli.
Prvi grend slem turnir u sezoni Australijan open održaće se od 15. do 29. januara u Melburnu.
Devetostrukom šampionu Đokoviću je početkom januara zabranjeno da brani titulu u Melburnu, pošto nije bio vakcinisan protiv korona virusa, što je bilo obavezno za ulazak u Australiju.
On je tada deportovan i bilo mu je zabranjeno da tri godine uđe u zemlju, ali je ta zabrana u novembru ukinuta.
Peti teniser svijeta će prvo igrati na turniru u Adelejdu, koji počinje u nedjelju.
„U prošlosti sam uvijek imao šansu da snažno počnem takmičarske sezone u Australiji i volim da igram tamo“, rekao je Đoković u petak u Dubaiju.
„Poslije onoga što se desilo prošle godine, nadam se da ću dobiti pravu dobrodošlicu i da će mi to pomoći da igram najbolji tenis“, dodao je osvajač 21 grend slem titule.
Dogovor o povećanju plata u prosvjeti od 20 odsto u narednoj godini, načelno je postignut i još se očekuje mišljenje Ministarstva finansija, saopštila je u Jutarnjem programu TVCG državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete Maša Stevović. Povećanje zarada najavila je i za ostale zaposlene u prosvjeti.
“Dogovor je načelno postignut, mi očekujemo mišljenje Ministarstva finansija. Ono što mogu da kažem jeste da je u pitanju istorijsko povećanje od 20 odsto, potom od 1. januara 2024. dodatnih 10 odsto i od 2025. još 10 odsto. Stav Ministarstva prosvjete je bio negdje identičan sa stavom Sindikata jer smo svi radili u cilju povećanja plata”, poručila je Stevović.
Ona je povećanje zarada najavila i za ostale zaposlene u prosvjeti.
“Higijeničarke, koeficient za taj posao uvećava se u vrijednosti od 45 odsto, određene kategorije sa trećim nivom obrazovanja, kao domar, ložač, 25 odsto, vaspitači, medicinske sestre u vrtićikim grupama koje pohađa više djece od propisanih dodatnih tri odsto, stručni saradnici pedagozi, logopeti u školama sa dodatnih od 1.000 do 1.500 učenika tri odsto, a preko 1.500 pet odsto. I jubilarne nagrade će biti obavezne”, navela je Stevović.
Kada je riječ o dojama o bombama u školala, Stevović kaže, kako je bezbjednost đaka na prvom mjestu.
“Situacija je takva da mi ne možemo sa sigurnošću reći do kada će trajati, što je po mom mišljenju veoma ozbiljno. Ni u jednom trenutku bezbjednost djece nije bila ugrožena”, navela je Stevović.
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete u stalnoj komunikaciji sa direktorima škola.
“Ono što mi možemo da uradimo jeste da postupamo po nalozima Uprave policije i mi na tome insistiramo i to niko ne dovodi u pitanje”, poručila je Stevović i dodala da je to veliki udar na obrazovni sistem.
“To stvara paniku i nesigurnost. Dojave su sada uvijek bile lažne, ali mi ne možemo da ih ignorišemo”, poručila je Stevović.
Poručila je da imaju punu podršku u rad MUP-a u policije.
“Pozvala bih sve da ovo shvatimo ozbiljno i da svi moramo biti odgovorni”, navela je Stevović.
Poručuje da je prosvjeta podnijela veliki teret u vrijeme korone, pa zbog toga moli za strpljenje u slučajevima dojava u bombama.
Stevović je najavila i da će Osnovna škola u Tološima “Novka Ubović” za dva mjeseca dobiti novi inventar.
Glavni projekat za novu školu “Vladimir Nazor” je u završnoj fazi i u januaru bi, kako kaže, trebalo da bude zavšen. Nakon toga ide raspisivanje tendera za izgradnju.
“Ako bi sve išlo dinamikom kojom je predviđeno izgradnja škole bi trebalo da počne u prvoj polovini 2023.”, navela je Stevović.
Kako su saopštili zvaničnici, 28 ljudi je poginulo u američkoj saveznoj državi Njujork, od kojih većina u Bafalu, dok zastrašujuća zimska oluja nastavlja da pogađa Sjevernu Ameriku.
Smrtni slučajevi prouzrokovani olujom takođe su prijavljeni u Vermontu, Ohaju, Misuriju, Viskonsinu, Kanzasu i Koloradu.
Zapadna američka država Montana je najteže pogođena hladnoćom, sa temperaturom koja je pala na minus 45 stepeni Celzijusa. Građani koji su suočeni sa nezapamćenom olujom istakli su da su „prizori širom zemlje šokantni“.
Prema izjavama zvaničnika, neki ljudi su bili zarobljeni u automobilima više od dva dana tokom „vjerovatno“ najgore oluje u njihovom životu.
Očekuje se da će još žrtava biti otkriveno kada otopljeni snežni nanosi otkriju zaglavljena vozila i omoguće pristup udaljenim domovima. U djelovima SAD danas se očekuje još do 23 centimetra snijega, upozoravaju meteorolozi.
Američki predsjednik Džozef Bajden odobrio je proglašenje vanrednog stanja kojim se dozvoljava federalna podrška državi Njujork.
-Moje srce je sa onima koji su izgubili svoje voljene ovog prazničnog vikenda- napisao je Bajden na Tviteru.
U najgorim trenucima, čak 1,8 miliona domaćinstava bilo je bez struje u SAD, sa hiljadama letova koji su otkazani i odloženi. Broj domova bez struje sada je oko 150.000, iako za više od 55 miliona građana SAD i dalje važi upozorenje na esktremne temperature objavljeno u nedelju.
U Kanadi, provincije Ontario i Kvebek najviše su pogođene sniježnom olujom, a četiri osobe poginule su kada se autobus na Badnje veče prevrnuo na zaleđenom putu u blizini grada Merit, na zapadu Britanske Kolumbije.