Home Blog Page 2614

Rijetka ptica koja je izumrla u Evropi stigla do ušća Neretve

0

Udruženje Biom objavilo je da se ženka ćelavog ibisa (Geronticus eremita) po imenu Gipsy sada nalazi na području doline rijeke Neretve.

„Nakon što je odletjela s Brača, Gipsy se samo kratko zadržala na Hvaru, s Hvara je nastavila južno sve do Slanog nedaleko od Dubrovnika. Međutim, nakon toga se predomislila i odletjela u deltu rijeke Neretve. Kao i do sada, kontaktirali smo Javnu ustanovu Dubrovačko-neretvanske županije koja upravlja zaštićenim prirodnim vrijednostima na tom području, a oni Županijski lovački savez i lovačka društva s tog područja kako bi se osigurao nastavak sigurnog boravka ženke ćelavog ibisa Gipsy u Hrvatskoj“, objavili su.

„Budući da Gipsy nije plašljiva molimo sve koji je krenu da posmatraju da joj ne prilaze i ne uznemiravaju je u trenucima kada možda odluči da prespava baš na vašoj kući“, zamolili su.

Ptica je u Hrvatsku stigla krajem decembra, piše Index.

Ovu rijetku pticu možete pratiti putem aplikacije Animal Tracker, u koju se mogu unijeti fotografije i informacije o opažanju. Inače, ćelavi ibis je u Hrvatskoj i Evropi izumrla vrsta, te je gotovo izumrla u svijetu. Međutim, održale su se male kolonije u Maroku i Turskoj, a s jedinkama iz zatočeništva sprovode se projekti reintrodukcije na evropska gnijezdilišta.

Misao dana: „Drugo je mržnja, ona je refleks, kao odbrana“ – Oskar Davičo

0

Misao dana: „Drugo je mržnja, ona je refleks, kao odbrana. No ljubav ne dolazi sama od sebe. Kao ni pismo, kao ni poklon. Treba da postoji neko ko šalje te dragocenosti. Ali otkriti u čemu je lepota ta onoga što voliš to je drugo, to je teško.“

Tri osobe povrijeđene u udesu kod tunela Ivica

0

Oni su se nalazili u vozilu marke Reno Laguna koje skrenulo sa kolovoza i, bez prevrtanja, sletjelo niz gotovo vertikalnu padinu visoku petnaest metara, gdje se zaustavilo na točkovima između stijena.

U njihovoj evakuaciji učestvovale su ekipe spasilaca iz Žabljaka i Šavnika, građani, policija i pripadnici hitne pomoći iz ova dva grada.

Zbog zadobijenih povreda, čija vrsta i intenzitet nijesu poznati, M.V. je kolima hitne pomoći prevezen u nikšićku, dok su J.V. i R.Š transportovani u pljevaljsku bolnicu.

U trenutu nezgode na tom prostoru vladalo je veliko nevrijeme a zbog susnježice, na kolovozu se formirao veoma klizav sloj snijega.

Vanredna situacija u Prijepolju: Strahuje se od izlivanja Lima

0

Nivo Lima kod Prijepolja u porastu je 20 centimetara na sat, zbog čega je proglašena vanredna situacija na teritoriji opštine Prijepolje, kazao je predsjednik te opštine Vladimir Babić.

– Lim je u stalnom porastu i takav trend se očekuje tokom današnjeg dana. Zbog toga smo bili prinuđeni da proglasimo vanrednu situaciju na čitavoj teritoriji opštine Prijepolje. Došlo je do izlivanja u Brodarevu i naselju Zalug, na uobičajenim neuralgičnim tačkama. Štab za vanredne situacije je u stalnom zasedanju i doneli smo odluku da se zatvore svi kafići na obali Lima, takođe, zabranjen je prelaz preko visećeg mosta u Prijepolju, i doneta je odluka da neće biti plivanja za časni krst na Bogojavljenje – kazao je Babić za RTS.

Đoković se ubjedljivom pobjedom vratio na Rod Lejver arenu

0

TRIJUMF NA STARTU AO

Novak Đoković je ubjedljivo otvorio svoj nastup na prvom ovogodišnjem Gren Slemu, savladavši Karbaljesa Baena sa 3:0 (6:3, 6:4, 6:0).

Đoković je tako pobjedom otvorio svoj povratak na Rod Lejver arenu, nakon dvije godine pauze, a španskog tenisera je savladao za nešto više od dva sata.

U prvom setu oba tenisera su imala svoje prilike za brejk, od čega je Španac prokockao čak tri vezane, ali Đoković je uspio da odoli, a onda već u narednom da sam uzme brejk Baeni i mirno privede prvi set kraju.

Španski teniser je potom pružio sjajan otopor u drugom setu ali je Đoković uspio da sedmom gemu napravi brejk i sačuva svoj servis do kraja.

U trećem setu na terenu je postojao samo jedan teniser, a to je upravo bio srpski teniser koji sjajnom partijom nije dozvolio protivniku ni jedan gem.

Đoković Đoković (foto: Guliver)

Eksplozivom na staru kuću, pričinjena veća šteta

0

NASELjE BUČE

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama saopstilo je da je eksplozivna naprava koja je bačena sinoć u dvorište G.J. i Ž.J., u beranskom naselju Buče, izazvala veću materijalnu štetu.

Dezurni tužilac i portparol ODT-a Marko Bojović, rekao je Portalu RTCG da je šteta napravljena kako na kući u kojoj G.J. i Ž.J. stanuju, tako i na susjednoj kući.

“Uviđjaj smo obavili sa vjestacima iz policije i izviđaj je u toku. Za sada ne znamo o kojoj vrsti eksploziva se radi”, kazao je Bojović.

On je rekao da ekaploziji nije bilo povrijeđenih.

Eksplozija u naselju Buče dogodila se jutros oko tri sata, i čula se u većem dijelu grada.
Iz policije su najprije kazali da nema materijalne štete, ali je nakon uviđaja utvrđeno da je napravljena šteta većih razmjera

Isped jedne kuće, u beranskom naselju Buče, sinoć je odjeknula jaka eksplozija. 

„To je bilo oko 3 sata ujutru. Riječ je o jednom, da kažemo, običnom građaninu, tako da ne vidimo motiv za bacanje eksploziva“, kazali su iz policije.

Iz policije su dodali da će biti izvršen uviđaj i da bi se moglo raditi o eksplozivima koji se nezakonito koriste tokom praznika, takozvanom dinamitu.

Od ponoći nove cijene goriva

0

Cijene eurosupera 95 i 98 od ponoći će poskupiti po cent, dok će eurodizel pojefitniti dva centa, saopštilo je Ministarstvo kapitalnih investicija.

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po jedan cent i u narednih 15 dana koštaće 1,41 eura, odnosno 1,45 eura.

Cijena eurodizela biće manja dva centa i iznosiće 1,47 eura.

Lož ulje će takođe pojeftiniti, i to jedan cent na 1,52 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 5. januara, kada su sve vrste goriva poskupile tri do deset centi.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun bi trebalo da se obavi 30. januara, dok će eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiti od 31. januara.

ĐUROVIĆ RASPISALA: Predsjednički izbori 19. marta

0

Predsjednica Skupštine Crne Gore, Danijela Đurović, raspisala je predsjedničke izbore za 19. mart ove godine.

„Saglasno članu 89 Ustava Crne Gore i članu 2 Zakona o izboru Predsjednika Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore je ovlašćen i dužan da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika Crne Gore. Nakon objavljivanja konačnih rezultata na izborima 2018. godine sadašnji mandat predsjedniku Crne Gore započeo je polaganjem zakletve pred poslanicima u Skupštini Crne Gore 20. maja 2018. godine, tako da je posljednji dan roka za raspisivanje izbora 19. januar 2023. godine“, piše u saopštenju Kabineta predsjednice Skupštine. 

Imajući u vidu da su u aprilu veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.

„Naime, 9. aprila je vjerski praznik Uskrs pripadnika katoličke vjeroispovijesti, 16. aprila je vjerski praznik Vaskrs pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, a 21, 22. i 23. aprila je vjerski praznik ramazanski Bajram pripadnika islamske vjeroispovijesti. Sva tri vjerska praznika padaju u nedjelju, a to je zakonom propisani dan za održavanje izbora. Takođe, imajući u vidu mogućnost da nijedan od potencijalnih kandidata na izborima za predsjednika ne pobijedi u prvom krugu, odnosno ne dobije više od polovine važećih glasova birača koji su glasali, bilo je neophodno voditi računa o činjenici da se drugi krug izbora održava nakon 14 dana, što opet ne bi bilo primjereno da pada u vrijeme vjerskih praznika, pa je iz tog razloga određen 19. mart, kako bi se u tom slučaju drugi krug izbora održao 2. aprila 2023. godine“, dodaje se u saopštenju.

Iz Skupštine istuču da bi se zakazivanjem izbora poslije 23. aprila prekoračio rok od najviše 90 dana od dana raspisivanja, kako propisuje Zakon o izboru Predsjednika Crne Gore.

„Imajući u vidu sve navedeno, smatrano je da je najadekvatniji termin održavanja izbora 19. mart 2023. godine, poštujući zakonske rokove, a vodeći računa o drugim okolnostima i uvažavanju vjerskih osjećanja i obaveza građana Crne Gore. Pitanje koje je u javnosti otvarano o istovremenom održavanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore i izbora za predsjednika Crne Gore ne zavisi od predsjednika Skupštine. Naime, saglasno Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine, što znači da bi redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine (član 84 i član 92) i donošenje odluke o skraćenju mandata (član 84 i 91)“, saopštili su iz Kabineta Đurović.

Da bi se Skupština raspustila potrebno je da se ispune uslovi iz člana 92 Ustava.

„U ovom trenutku nije ispunjen nijedan od uslova (ako se ne izabere Vlada u roku od 90 dana od dana predlaganja mandatara ili ako Skupština u dužem periodu ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, a to kad je u pitanju ovaj saziv Skupštine nije slučaj; dodatni uslov je da Vlada Crne Gore sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini; Ustav, takođe, propisuje nekoliko ograničenja, a između ostalog da se Skupština ne može raspustiti ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, odnosno kad Vlada izgubi povjerenje – član 110 Ustava)“, navodi se. 

Đurović Đurović ( Foto: Skupština Crne Gore)

Da bi Skupština donijela Odluku o skraćenju mandata potrebno je da je predloži najmanje 25, a glasa 41 poslanik, a onda narednog dana od dana stupanja na snagu te odluke da predsjednik Crne Gore raspiše izbore (član 15 Zakona o izboru odbornika i poslanika).

„Kako do ovog trenutka nijesu ispunjeni uslovi za raspisivanje izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, a nije se moglo odlagati raspisivanje izbora za predsjednika Crne Gore, to nije realna mogućnost eventualnog istovremenog održavanja izbora, posebno imajući u vidu da je i za izbor poslanika zakonski uslov da od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana. Cijeneći navedeno, predsjednica Skupštine Crne Gore je, saglasno propisima, donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Crne Gore, koji će se održati 19. marta 2023. godine“, zaključuju iz Skupštine. 

Oprez zbog mokrih puteva i smanjene vidljivosti

0

U većem dijelu Crne Gore jutros se saobraća po mokrim putevima, vidljivost je mjestimično smanjena, pa je potrebna dodatna opreznost, saopšteno je iz Auto-moto saveza (AMSCG).

Iz AMSCG kazali su da je na putevima u klisurama i usjecima moguća pojava sitnijih odrona.

„Vozačima savjetujemo da poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine”, kaže se u saopštenju.

Kako su podsjetili, od 15. novembra do 1. aprila upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.

„Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra“, naveli su iz AMSCG.

Oni su rekli da je na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno za sva vozila.

Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani, zbog rekonstrukcije puta, saobraćaj će biti obustavljan od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 30 minuta do 16 sati i 30 minuta.

Zbog rekonstrukcije dijela magistralnog puta M-4 centar Tuzi (od skretanja za Šipčanik do planiranog kružnog toka-Faza 1) obustavljen je saobraćaj za sve vrste vozila. Saobraća se lokalnim putevima.

Na magistralnom putu Podgorica-Bioče saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremena obustava ne duža od 15 minuta, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta.

Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.

Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

ŠEST POSLANIKA: Za godinu zaradili 133.800 eura, a da nijesu ni progovorili na plenumu

0

Tokom 2022. godine šest poslanika zaradilo je ukupno 133. 800 eura skupštinske plate, a da na plenarnim sjednicama nijesu ni jednu sekundu govorili, što je, kako poručuju iz NVO sektora, jasna poruka da pojedini poslanici ne rade za građane koji su ih birali, već isključivo za sebe.

Pet poslanika tokom 2022. godine koji nijesu ni riječi rekli na plenarnim sjednicama skupštine, primilo je ukupno 117 hiljada, 846 eura. U pitanju su Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Branko Čavor, Mevludin Nuhodžić, Miloš Nikolić, a od maja, tom društvu pridružio se i Mehmed Zenka.

„Samim tim što postoji podatak da nijesu govorili čitavih godinu dana za skupštinskim mikrofonom, postavja se epitanje koliko su uopšte neki bili prisutni a znamo da nekih uopšte i nisu bili prisutni na sjednicama i zasijedanjima. Dok za sve to vrijeme uredno primaju visoke zarade koje plaćaju građani“, navodi Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje.

Tako je Marković u prosjeku primao mjesečno 2.011 eura, Gvozdenović 1.987, Nuhodžić 2.031, Čavor 2.138, Nikolić 1.651 eura a Zenka 1.872 eura. To što se s druge strane u plenearnoj sali nijesu čuli, građani komentarišu drugačije.

Po mišljenju Mirkovića, osim visokih zarada koje su zapravo bustovane dnevnicama koje variraju i do 100 eura dodatno, poslanici koji su iz drugih opština imaju pravo i na dodatnu naknadu za zakup stan.

„Poslanici imaju pravo i na korišćenje službenog vozila, službenog telefona. Privilegija skupštinskog restorana gdje poslanici plaćaju simbolične cijene a znamo kakve oni imaju plate kao što smo čuli, a koliko zarađuju minimalni ili prosječno građani“, navodi Nikola Mirković.

Foto:Najnovije/J.P.

Zbog svega, pitali smo one čiji se glas u plenarnoj sali nije čuo godinu, da li je korektno da uredno primaju platu.

Čavor je TVCG, između ostalog, saopštio da je imao zdravstvenih problema, kao i da je želio da afirmiše mlađe kolege. Nuhodžić – da je svoju aktivnost usmjerio na Odbor za bezbjednost i odbranu i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, dok ostali – nijesu ni odgovorili.