Home Blog Page 260

Ministarstvo zdravlja: Raskinut radni odnos sa dvije osobe, zatvorena privatna zdravstvena ustanova

0

Povodom novinarskog teksta „Potreban registar neželjenih ishoda u zdravstvu“, objavljenog u dnevnom listu Vijesti, Ministarstvo zdravlja Crne Gore saopštilo je da je zbog slučajeva smrti novorođenčeta i dječaka iz Bara raskinut radni odnos sa dvije medicinske sestre i jednim ljekarom uslovno, a da su ta dva predmeta uključujući i smrt tridesetsedmogodišnjaka iz Berana u nadležnosti tužilaštva. Iz Ministarstva napominju da je formiranje vanredne eksterne komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite je u toku.

Saopštenje prenosimo integralno:

Ministarstvo zdravlja kontinuirano radi na jačanju sistema bezbjednosti pacijenata i unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite, uključujući mehanizme za praćenje, analizu i prevenciju neželjenih ishoda. Svaki tragični ishod, bez obzira na to da li je medicinski nepredvidiv ili neizbježan, predstavlja duboko bolan događaj za porodice, ali i za zdravstveni sistem u cjelini. Upravo zbog toga ovakve situacije zahtijevaju odgovoran, stručan i činjenicama utemeljen pristup, a ne stvaranje atmosfere nepovjerenja, pritiska i javne presude prije okončanja zakonom propisanih postupaka.

Ministarstvo zdravlja je u svakom pojedinačnom slučaju postupalo u skladu sa važećim zakonodavstvom i najboljom praksom. To podrazumijeva sprovođenje vanrednih eksternih kontrola kvaliteta zdravstvene zaštite, formiranje komisija sastavljenih od nezavisnih stručnjaka sa Liste stručnih lica koju donosi Ministarstvo zdravlja (predstavnika Medicinskog fakulteta, Ljekarske komore i javnih zdravstvenih ustanova), kao i pokretanje stručnih nadzora, inspekcijskih postupaka i internih kontrola u zdravstvenim ustanovama.

U slučaju smrti novorođenčeta u Opštoj bolnici Nikšić, Ministarstvo zdravlja je odmah po saznanju formiralo vanrednu eksternu komisiju sastavljenu od nezavisnih stručnjaka, sprovelo stručne nadzore i interne kontrole u zdravstvenoj ustanovi. Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, identifikovan je propust u postupanju srednjeg medicinskog osoblja, te su u skladu sa važećim propisima prema dva zaposlena lica izrečene najstrože mjere – raskid radnog odnosa.

U slučaju smrti devetogodišnjeg dječaka iz Bara, koji se liječio u više zdravstvenih ustanova, Ministarstvo zdravlja je zatražilo izvještaje internih komisija, a paralelno s tim, pokrenut je inspekcijski nadzor, u okviru kojeg je zbog utvrđenih propusta zatvorena privatna zdravstvena ustanova u kojoj je započeto liječenje djeteta. U Opštoj bolnici Bar sproveden je disciplinski postupak, nakon kojeg je ljekaru izrečena mjera uslovnog prestanka radnog odnosa.

Formiranje vanredne eksterne komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite je u toku, pri čemu je bilo neophodno sačekati kompletiranje medicinske dokumentacije, uključujući obdukcioni nalaz, kako bi se obezbijedio potpun i objektivan uvid u sve okolnosti slučaja.

U slučaju smrti tridesetsedmogodišnjeg pacijenta u Kliničko-bolničkom centru Berane, porodica se nedavno obratila Ministarstvu zdravlja zahtjevom za formiranje vanredne eksterne komisije. Zdravstvena ustanova je u međuvremenu sprovela vanredni interni nadzor kvaliteta zdravstvene zaštite i o nalazima obavijestila Ministarstvo zdravlja, nakon čega je započet postupak formiranja eksterne komisije u skladu sa zakonom.

U pogledu sprovođenja eksternih vanrednih kontrola Ministarstvo zdravlja je otišlo i korak dalje, upućujući zahtjeve regionalnim medicinskim centrima i angažujući eksperte iz država članica Evropske unije, kako bi se obezbijedio najviši nivo objektivnosti, stručnosti i nepristrasnosti. Ovakav pristup jasno potvrđuje da Ministarstvo zdravlja nema namjeru da bilo šta prikrije, već da omogući potpuno nezavisan i kredibilan uvid u svaki slučaj.

Istovremeno, važno je naglasiti da se pomenuti predmetni slučajevi nalazi u nadležnosti tužilaštva. Kao odgovorna institucija, Ministarstvo zdravlja ne smije i neće prejudicirati ishode postupaka niti komentarisati njihove detalje dok traju tužilački i sudski procesi, jer bi to predstavljalo nedopustivo miješanje u rad nezavisnih organa. Dakle, neizjašnjavanje o detaljima tokom trajanja postupaka nije pokušaj skrivanja činjenica, već poštovanje zakona, procedura i prava porodica.

Uloga tužilaštva je da utvrdi eventualnu krivičnu odgovornost, dok je uloga Ministarstva zdravlja da ispita i utvrdi eventualne profesionalne, organizacione i sistemske proupuste, preduzme mjere iz svoje nadležnosti, udalji odgovorna lica kada za to postoji osnov i predloži mjere za unapređenje bezbjednosti pacijenata i kvaliteta zdravstvene zaštite. Po okončanju svih postupaka i pribavljanju konačnih nalaza, Ministarstvo zdravlja će, bez izuzetka, preduzeti sve zakonom propisane mjere i o tome transparentno informisati javnost, imajući u vidu da su ovakvi procesi često dugotrajni.

Na tvrdnje da sistem „žrtvuje ljude, i to one koji su najslabije karike u sistemu i bez političke podrške“, Ministarstvo zdravlja odlučno odbacuje takve kvalifikacije. Zdravstveni sistem ne funkcioniše na principu traženja „žrtvi“, već na principu utvrđivanja stvarne i proporcionalne odgovornosti, u skladu sa konkretnim ovlašćenjima, ulogom i profesionalnim obavezama svakog pojedinca uključenog u pružanje zdravstvene zaštite.

Kada govorimo o svim ovim slučajevima, profesionalna odgovornost mora imati ime i prezime. Ministarstvo zdravlja neće prihvatati anonimnu ili kolektivnu odgovornost, niti skrivanje iza funkcije, hijerarhije ili institucije. Tamo gdje su nadzori i kontrole utvrdili neprofesionalno ili nesavjesno postupanje, odgovornost je individualno utvrđena i sankcionisana u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima, bez obzira na radno mjesto ili status u sistemu.

Tvrdnje da su javna saopštenja Ministarstva zdravlja „svedena na uhodane fraze,bez jasne metodologije, procjene i vidljivih sistemskih promjena“ predstavljaju neosnovanu diskreditaciju zakonitih i stručno vođenih procesa. Takve tvrdnje zanemaruju činjenicu da se složeni medicinski i pravni procesi ne mogu svoditi na medijske interpretacije niti javne presude.

Izvještaji o eksternoj kontroli kvaliteta zdravstvene zaštite izrađuju se isključivo u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Oni sadrže utvrđeno činjenično stanje, stručno mišljenje o mogućim posljedicama po zdravlje pacijenata, kao i preporuke za otklanjanje uočenih nedostataka i propusta.

Takođe, Ministarstvo zdravlja jasno odbacuje tvrdnje da sistem ne sprovodi mjere u cilju smanjivanja rizika da se ovakvi slučajevi više ne dese. Ministarstvo zdravlja je već pokrenulo i sprovodi niz konkretnih sistemskih mjera, uključujući:

izradu nacionalnog protokola za rano prepoznavanje i liječenje sepse;
akcioni plan za prevenciju i kontrolu intrahospitalnih infekcija;
izradu sedam nacionalnih protokola za bezbjedno vođenje trudnoće, porođaja i postnatalne njege majke i novorođenčeta;
standardizaciju praćenja vitalnih parametara kod rizičnih pacijenata;
kontinuirane obuke zdravstvenih radnika uključenih u zbrinjavanje novorođenčadi i djece;
unapređenje uslova rada i opreme u neonatalnim jedinicama;
pojačan nadzor nad privatnim zdravstvenim ustanovama, što je dokumentovano u izvještajima Zdravstveno-sanitarne inspekcije.

Od samog početka postojala je direktna komunikacija zdravstvenih vlasti sa porodicama preminulih, uz puno poštovanje njihove privatnosti i dostojanstva. Porodicama su pružene informacije o toku postupaka, pravima koja imaju i narednim koracima, kao i podrška u okviru nadležnosti zdravstvenog sistema.

Uprkos pokušaju podrivanja povjerenja u zdravstvene institucije, neadekvatnim, selektivnim a cesto i neprovjerenim pisanjem pojedinih medija, Ministarstvo zdravlja, i sve zdravstvene ustanove rade iskljucivo interesu zastite i ocuvanja zdravlja svih građana Crne Gore, što se može prepoznati na terenu svakoga dana. Stoga pozivamo sve medije, da o temama koje su od javnog interesa uvijek otvoreno i direktno zatraže informacije od Ministarstva zdravlja koje ostaje u potpunosti otvoreno za saradnju i parnetski odnos sa medijima s ciljem tačnog informisanja građanja i jačanja povjerenja u zdravstveni sistem Crne Gore.

Krađe u Kotoru i Tivtu: Procesuirano pet osoba, otuđili garderobu i vozila

0

Dvojica osumnjičenih već su se nalazila u pritvoru

Službenici kotorske i tivatske policije procesuirali su pet osoba zbog krađa garderobe i putničkih vozila na području tih primorskih opština, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su naveli, rasvijetljeno je više krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta, a prijave su podnijete protiv pet osoba, od kojih se dvije već nalaze u UIKS-u.

Protiv dvojice osumnjičenih krivična prijava je, kako ističu, podnijeta u redovnom postupku.

„Službenicima tivatske policije prijavljeno je 20. januara da su 15. i 19. januara na štetu jednog maloprodajnog objekta koji se nalazi u mjestu Boka place izvršene krađe kojom su prilikom izvršioci otuđili garderobu u ukupnoj vrijednosti od skoro 1.400 eura. Policijski službenici su preduzeli intenzivne aktivnosti na rasvjetljavanju ovih događaja i došli do sumnje da su krivično djelo krađa 15. januara izvršili M.R. (23) i M.D. (23) iz Podgorice i protiv njih je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeta krivična prijava u redovnom postupku. Za drugu krađu, izvršenu 19. januara, osumnjičeno je lice I.N. (25) sa Cetinja i on je lišen slobode. Dio otuđene garderobe je pronađen i vraćen vlasniku“, navodi se u saopštenju.

Osim toga, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su preduzela zakonom propisane mjere protiv dvije osobe osumnjičene da su izvršili tešku krađu u produženom trajanju u saizvršilaštvu.

„Sumnja se da su A.D. (25) i G.R. (24) sa Kosova izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret na način što su 12. januara u ranim jutarnjim časovima izvršili više krađa na teritoriji Kotora i to u mjestima Markov Rt i Prčanj gdje su otuđili jedno putničko motorno vozilo i novac, dok su u mjestu Pobrđe otuđili još jedno vozilo. Policijski službenici su jedno otuđeno vozilo locirali u mjestu Pobrđe, a drugo u Sutomoru i ona su vraćena vlasnicima. A.D. i G.R. se trenutno nalaze u Istražnom zatvoru UIKS-a zbog sumnje da su počinili istovjetna krivična djela na teritoriji opštine Bar takođe 12. januara“, zaključuju iz policije.

Orban: U narednih sto godina u Mađarskoj neće biti parlamenta koji bi glasao za pristupanje Ukrajine EU

0

„Ukrajinci će biti aktivni učesnici u mađarskoj izbornoj kampanji jer je u njihovom fundamentalnom interesu da promijene vladu u Mađarskoj“, kazao je 

Ukrajina pokušava da utiče na rezultate predstojećih parlamentarnih izbora u Mađarskoj jer zna da joj aktuelna vlada neće dozvoliti da se pridruži EU, rekao je novinarima mađarski premijer Viktor Orban, komentarišući rezultate samita EU u Briselu.

Na ovom sastanku, Evropska komisija je distribuirala putnu mapu za pristupanje Ukrajine asocijaciji do 2027. godine.

„Mislim da u narednih sto godina u Mađarskoj neće biti parlamenta koji bi glasao za pristupanje Ukrajine EU. Ne želimo da se pridruže EU“ , istakao je Orban.

On je dodao da je zato Kijev zainteresovan za pobjedu opozicije i pokušava da se miješa u unutrašnje poslove Budimpešte.

„Moramo priznati da će Ukrajinci biti aktivni učesnici u mađarskoj izbornoj kampanji jer je u njihovom fundamentalnom interesu da promijene vladu u Mađarskoj. Nijesam oduševljen ovim i borićemo se protiv toga“, naglasio je Orban.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je, zauzvrat, podsjetio da se slična situacija pojavila i na prethodnim izborima.

„To je bio slučaj prije četiri godine kada su vodili kampanju za naše protivnike. To se ponovo dešava jer znaju da proukrajinska vlada može doći na vlast samo ako nas uklone“, rekao je u video obraćanju.

Sijarto je napomenuo da će na predstojećim izborima „mađarski građani moći da odluče da li žele mir ili rat i da li će dozvoliti predsjedniku Vladimiru Zelenskom da uzme njihov novac kako bi podržao korumpirani ukrajinski režim“.

Parlamentarni izbori u Mađarskoj, koji će rezultirati formiranjem nove vlade, zakazani su za 12. april. Orbanova stranka Fides-Mađarski građanski savez i njen mlađi partner, Hrišćansko-demokratska narodna stranka, bore se protiv opozicione stranke Tisa (Poštovanje i sloboda). Njen lider je bivši vladin zvaničnik Peter Mađar, koji uživa podršku rukovodstva EU i najveće frakcije u Evropskom parlamentu, Evropske narodne stranke.

Veljović nakon liječenja u inostranstvu izjavio pred sudom: Ovo potvrđuje da nema opasnosti od bjekstva

0

Pred podgoričkim Višim sudom danas je odloženo suđenje bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću i grupi.

Na ročište je danas pristupio optuženi Veselin Veljović, nakon liječenja u inostrastvu.

Advokat Mihailo Volkov je sudu kazao da je njegov branjenik Veselin Veljović pristupio sa namjerom da pokaže da je dostupan nadležnim organima i da ne opstruira postupak.

-Kao što vidite iz medicinske dokumentacije kakvog je zdravstvenog stanja. Predlažem da se današnje ročište odložite, kako bi on mogao da prati tok postupka- kazao je advokat sudu.

Zatim se sudiji Vesni Kovačević obratio Veselin Veljović.

– Vama lično i Vašem vijeću se zahvaljujem što ste dozvolili da se liječim u inostranstvu. Ova situacija je potvrdila da nije postojala opasnost od bjekstva i da kad sam ja u pitanju je nikad neće ni biti. Upućujem žaljenje optuženima i advokatima jer su tri ročišta u decembru odložena. Učiniću sve što mogu da doprinesem i da dokažem da nisam počinio krivična djela za koja sam optužen – naglasio je Veljović.

Sud je zatim donio odluku da odlaže današnje ročište a naredno zakazuje za 3. februar.

Sud je danas donio odluku, prihvatio predlog odbrane, i ponovo ukinuo pritvor optuženom Iliji Vasoviću i Arseniju Kaleziću. Njima je ranije bio ukinut pritvor, zatim je Apelacioni sud ukinuo to rešenje čime im je opet bio određen pritvor. Viši sud ga je ponovo danas ukinuo i odredio im mjeru zabrane napuštanja stana.

Tužilac SDT-a Vukas Radonjić se protivio ukidanju pritvora.

Podsjećamo, vijeće podgoričkog Višeg suda potvrdilo je optužnicu i protiv bivšeg načelnika barske kriminalističke policije i protiv lije Vasovića. SDT sumnja da je bivši direktor policije posredstvom Skaj aplikacije 22. decembra 2020. godine obavijestio biznismena Aleksandra Mrkića da se sprema pretres jednog magacina gdje su skladištene nelegalne cigarete i tako zloupotrijebio službeni položaj. Optužnicom su obuhvaćeni i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Željko Bulatović, Dušica Bulatović, Predrag Veljić, Borislav Lečić, Nemanja Anđelković, Goran Gluščević, Nikola Bačilović i Sadig Elnagar.

NAVODI ISTRAGE:

Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo je, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, predalo optužnicu protiv 15 okrivljenih lica: A.M., V.V., M.N., A.K., N.M., S.B., N.B., Ž.B., D.B., P.V., B.L., N.A., G.G., N.B. i S.E., za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela krijumčarenja, pranje novca i zloupotreba službenog položaja.

– Iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni A.M., u 2018. godini, stvorio kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, a čiji član je postao i tadašnji direktor Uprave policije i kasniji savjetnik Predsjednika Crne Gore za odbranu i bezbjednost, okrivljeni V.V. i druga okrivljena lica, sa ciljem bavljenja krijumčarenjem cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca – naveli su ranije iz SDT.

Takođe, stav tužilaštva je da su u izviđaju i istrazi „prikupljeni dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja i da je okrivljeni bivši direktor Uprave policije, ostvarujući svoj zadatak u kriminalnoj organizaciji, zloupotrijebio službeni položaj tako što je, između ostalog, organizatoru kriminalne organizacije putem kriptovane komunikacije saopštavao podatke pribavljene obavljanjem policijskih poslova, a koji se odnose na planiranje izvršenja dokazne radnje pretresanja od strane policije, prema jednom članu kriminalne organizacije, čime mu je pribavljena korist u vidu raspolaganja podacima koje nije smio dobiti i stvaranju vremenskih i prostornih uslova da član kriminalne organizacije sakrije predmete krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, kako ih policija ne bi pronašla“.

U Podgorici uhapšena osumnjičena za pokušaj ubistva

0

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ u Podgorici su uhapsili V.O. (28) zbog sumnje da je izvršila krivično djelo pokušaj ubistva, navode iz Uprave policije.

Incident se, pojašnjavaju, dogodio juče oko 13.30 sati u stanu u naselju Malo brdo, nakon kraćeg verbalnog sukoba sa vanbračnim suprugom, kada je osumnjičena, kako se sumnja, nanijela ubodnu ranu oštećenom u predjelu grudi.

„Povrijeđeno lice prevezeno je u Klinički centar Crne Gore, gdje je zadržano na liječenju. Na lice mjesta upućeni su policijski službenici koji su po nalogu tužioca izvršili uviđaj i oduzeli veći broj predmeta i tragova, uključujući nož koji se sumnjiči da je korišćen pri izvršenju djela. Predmeti će biti upućeni na vještačenje u Forenzički centar“, navode iz Uprave policije.

V.O. je uhapšena i biće privedena postupajućem tužiocu uz krivičnu prijavu.

Botunjani ispred zgrade Glavnog grada, uručiće odluku SO Zeta

0

Građani Zete koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, okupili su se ispred zgrade Glavnog grada Podgorica kako bi uručili odluku Skupštine opštine Zeta po kojoj je zabranjena gradnja kolektora na parceli njihove opštine.

Protest je zakazan za 11 sati. Sa građanima je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević. 

foto: najnovije.me
foto: najnovije.me

Skupština opštine Zeta sa 17 glasova za usvojila je Predlog odluke o zabrani realizacije projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, dok su va odbornika bila uzdržana. Na dnevnom redu sjednice bila je samo jedna tačka, a rasprava je obilježena oštrim tonovima i međusobnim optužbama odbornika vlasti i opozicije.

Putevi mokri, na sjeveru ima poledice

0

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG), navodeći da na dionicama na sjeveru ima poledice.

Oni su upozorili da na putevima kroz usjeke i doline ima sitnijih odrona.

Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi. 

Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti  zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.

Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.

Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.

Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar – Kamenički most – Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.

Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo – Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.

Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.

  Na magistralnom putu M-3 Plužine – Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.

Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.

Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.

U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.

Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša – Mateševo.

Asanović napustio TV studio, prethodno kazao: Radunović postupio nezakonito, Bojovići bili u četiri partije

0

„Odbornici Demokrata nijesu postupili pošteno ni ljudski“

Odbornici Demokrata nijesu postupili pošteno ni ljudski, poručuje predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović.

On je to istakao nakon što su odbornici Demokrata na današnjoj sjednici SO Zeta bili uzdržani tokom glasanja o odluci o zabrani gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kod Botuna.

„Odbornik Demokrata Luka Krstović je ranije imao jedno mišljenje, dolazio je sa nama na skupove i sa mještanima Botuna“, kazao je on tokom emisije Načisto, dodajući kako su i odbornici te stranke podržali raniju odluku o referendumu održanom 14. decembra.

Poručio je kako je Zeta zbog protivljenja gradnji postrojenja „izbrisana iz državnog budžeta“.

„I mi moramo iskazati revolt“, naglasio je Asanović.

„Slaven Radunović nije postupio u skladu sa zakonom. Morao je da se pozove na zakon o teritorijalnoj organizaciji“, kazao je on.

O tome što je jedan od prestavnika građana Zete koji se bune protiv postrojenja Bojan Terzić bio na listi Demokratske partije socijalista na izborima u Zeti 2018, Asanović dodaje kako na proteste dolaze ljudi iz svih stranaka.

„On je bio u DPS-u, tamo na protestima se nalaze glasači svih partija. Ovo nijesu samo protesti DNP-a. Terzić živi sa druge strane brda. Ja ne mogu kontrolisati ljude koji se tamo okupljaju“, naglasio je on.

Govorio je i o Draganu Bojoviću, koji je nedavno izašao iz DNP-a.

„U njihovoj porodici su bili u četiri partije. Žena mu je u Novoj srpskoj demokratiji, brat mu je bio državni sekretar kod Zdravka Krivokapića a poslije u stranci kod Marka Milačića. U četiri partije su bili“, dodao je.

Nakon toga, on je napustio TV studio.

„Prijatno, doviđenja, neću da učestvujem u namještenoj emisiji. Znate li kad ću doći opet kod vas? Nikad“, istakao je on.

Dan novinara: Niske plate, pritisci i urušeno povjerenje u profesiju

0

Dan novinara u Crnoj Gori dočekuje se u znaku ozbiljnih izazova – od niskih zarada, napada i prijetnji, nesigurnih uslova rada, preko pritisaka i autocenzure, do narušenog ugleda profesije. Predstavnici novinarskih udruženja i medijske zajednice upozoravaju da bez jačanja profesionalnih standarda, samoregulacije i zaštite novinara nema povjerenja javnosti, ni slobodnog novinarstva. Iz Ministarstva kulture i medija navode da država pravi jasne korake ka prevazilaženju izazova.

Iz Ministarstva kulture i medija kažu da Crna Gora dočekuje Dan novinara u atmosferi u kojoj su izazovi slobode medija i sigurnosti novinara i dalje prisutni, ali uz jasne korake države ka njihovom prevazilaženju.

„Potpisivanjem Protokola o zaštiti novinara i obrazovanjem Međuresorske radne grupe, Vlada Crne Gore je pokazala spremnost da obezbijedi bržu i efikasniju institucionalnu reakciju na napade i prijetnje. Istovremeno, kroz implementaciju EU standarda poput Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Evropskog akta o slobodi medija (EMFA), jača se otpornost medijskog sektora i štiti profesionalno novinarstvo. Upravo u takvom ambijentu, između izazova i reformskih koraka-obilježava se Dan novinara, kao podsjetnik na važnost slobodnog, sigurnog i odgovornog novinarstva za demokratski razvoj Crne Gore“, navodi se u odgovoru za Portal RTCG.

Vjeruju da će novi Protokol o zaštiti novinara značajno doprinijeti unapređenju sigurnosti i slobode medijskih radnika.

„Njegova primjena treba da obezbjedi bržu i efikasniju institucionalnu reakciju na napade i prijetnje, kao i bolju koordinaciju između nadležnih organa i medijske zajednice. Time se potvrđuje da država stoji iza novinara i da nijedan napad ne može ostati bez odgovora, što dugoročno vodi ka stvaranju sigurnijeg okruženja za profesionalno novinarstvo i jačanju povjerenja u demokratske institucije“, kažu iz MKM.

Najveći izvor pritiska na medije, kako su kazali, danas dolazi od stranih uticaja, posebno kroz širenje dezinformacija i manipulativnih sadržaja koji imaju za cilj da oslabe povjerenje u institucije i destabilizuju društvo.

„Ministarstvo kulture i medija je prepoznalo ovaj izazov i kroz implementaciju ključnih evropskih instrumenata – Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Evropskog akta o slobodi medija (EMFA) – sistemski tretira ovo pitanje. Na taj način jača se otpornost medijskog sektora, obezbjeđuje transparentnost digitalnih platformi i štiti profesionalno novinarstvo kao temelj demokratskog poretka“, kažu iz Ministarstva.

Ističu da medijske kuće mogu podržati novinare u suočavanju sa stresom kroz više konkretnih mjera.

„Prije svega, važno je osigurati institucionalnu podršku u situacijama prijetnji, pritisaka i napada. U tom kontekstu, Odlukom o obrazovanju međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara predviđeno je pružanje besplatne pravne i psihološke pomoći novinarima koji su žrtve prijetnji i napada, što predstavlja važan oblik sistemske zaštite“, kazali su iz Ministarstva za Portal.

Urednik i novinar u RTCG Zoran Leković ističe da Dan novinara dočekujemo u okolnostima koje obavezuju na iskrenu i odgovornu samokritiku. Položaj novinara u Crnoj Gori nije dobar – plate su niske, često ispod prosječne zarade, radni uslovi nesigurni, a profesionalna autonomija ograničena.

Kako je istakao Leković, novinari nerijetko rade u teškim uslovima, izloženi pritiscima, bez adekvatne institucionalne zaštite i bez funkcionalne samoregulacije unutar profesije.

„Posebnu sjenku na časnu i odgovornu većinu novinara bacili su prošlogodišnji slučajevi u kojima je dio kolega doveden u direktnu vezu sa organizovanim kriminalom. Iako čekamo sudske epiloge tih procesa, jasno je da je ugled profesije ozbiljno narušen. Upravo zato je važno da se, u interesu javnosti i same profesije, jasno odvoji žito od kukolja i zaštite oni koji novinarstvo doživljavaju kao javno dobro, a ne kao sredstvo ličnih ili kriminalnih interesa“, naglasio je Leković.

Dodatni problem, naglašava, predstavlja izostanak efikasne samoregulacije i nezavisnog tijela koje bi pratilo profesionalne standarde i način izvještavanja. U brojnim redakcijama novinari su svedeni na puke izvršioce uredničkih naloga, često bez mogućnosti da utiču na sadržaj koji potpisuju. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini javni mediji od posebnog društvenog značaja postali klasična politička glasila određenih partija, čime se direktno urušava povjerenje građana u medije.

„U takvom ambijentu, važno je istaći i pozitivne primjere. Javni servis RTCG pokazuje da je moguće graditi profesionalno, odgovorno i nezavisno novinarstvo, uz programski sadržaj koji poštuje javni interes, pluralizam mišljenja i visoke profesionalne standarde. Takav pristup treba da bude mjerilo i putokaz za cijelu medijsku zajednicu“, ocijenio je Leković.

Dodao je da je Dan novinara prilika da podsjetimo da slobodno i odgovorno novinarstvo nema alternativu u demokratskom društvu, ali i da se bez jasnih pravila, samoregulacije, dostojanstvenih uslova rada i lične profesionalne odgovornosti, povjerenje koje jednom izgubimo teško možemo povratiti.

Predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović ocjenjuje da se učestalost napada na novinare ne smanjuje, već da i dalje raste, te da je glavni demotivišući faktor u novinarskom poslu niska plata.

Prošle godine zabilježeno je oko 28 napada/prijetnji novinarima, tako da se kaže Radulović, teško možemo govoriti o smirivanju.

„Naše istraživanje je pokazalo da neistraženi napadi i prijetnje za novinare nijesu glavni demotivišući faktor u poslu, već niske zarade. Većina ispitanika rekla je da radi taj posao, jer je od javnog značaja i jer ga voli, i da ih neistraženi slučajevi nijesu odvratili. Problem je što se trećina tih predmeta prijetnji novinarima, tretira kao prekršaj po Zakonu o javnom redu i miru. Žrtve su uglavnom novinarke, pa smo u skladu sa tim i pokrenuli inicijativu da verbalni napadi na novinarke budu oštrije kažnjavani. Imamo obećanje Ministarstva pravde da će to biti prihvaćeno i nadamo se onda će djelovati obeshrabrujuće za napade i prijetnje, jer će kazne biti zatvorske i visoke“, naglašava Radulović.

Radulović kaže da je istraživanje DPNCG potvrdilo da je najveći demotivišući faktor za rad niska zarada. Novinari su svjesni, kako navode, da je potrebna saradnja i solidarnost, da se poslodavci najčešće vode ličnim interesima – posebno u privatnim medijima.

„Viši ciljevi u novinarstvo davno su zamijenili praktičnost, pa se novinari okreću dodatnim poslovima, napuštaju ovaj posao, a zamijenjuju ih neobrazovani, nezaintresovani za profesionalizam koji su podložni pritisku. Zato mediji sve više liče na interesne oglasne table i gube povjerenje publike“, smatra Radulović.

Što se tiče autocenzure ona postoji u smislu da novinari znaju šta se od njih očekuje i zbog niskih plata se ne brinu zbog toga niti se protiv nje bore.

„Rijetki su oni koji su spremni da izađu na crtu rizikujući posao. Na žalost taj problem je veoma izražen, posebno politička pristrasnost koja je vazda postojala, ali je ogoljena nakon promjene vlasti 2020. godine“, ističe Radulović.

Napominje da je udruženje kao vid podrške novinarima u borbi sa stresom koji je neizostavan dio ove profesije prvo pokrenulo program psihološke podrške novinarima u Crnoj Gori 2019. godine, upravo zbog tih problema i njihov psiholog Miloš Bulatović je u privatnim seansama i na kolektivnim treninzima pokušao da ukaže kako se nositi sa tim, kao i da ponudi neke tehnike prevazilaženja stresa i izbegavanja sukoba u redakciji.

„Psihološka podrška međutim zavisi od donatora uvijek, jer su oni naš izvor novca da platimo psihologe, pošto je članarina simbolična. Debata o beneficiranom stažu traje godinama, uglavnom zbog ogromnog stresa, prijetnji, sagorijevanja novinara. Ali do danas nema podrške države niti naše agilnosti da se borimo za to“, zaključila je Radulović.

Od tragedije na Bioču 20 godina: Zločin bez prave kazne

0

Na današnji dan, 23. januara 2006. godine, Crna Gora je zavijena u crno nakon jedne od najvećih tragedija u našoj novijoj istoriji. U željezničkoj nesreći kod Bioča, nedaleko od Podgorice, život je izgubilo 47 putnika, dok je više od 200 povrijeđeno, od čega desetine teže, navodi RTCG.

Porodice i dalje čekaju pravdu, jer je za ovu nesreću osuđen samo mašinovođa Slobodan Drobnjak, dok su rukovodioci željeznice i resornog ministarstva, kao i Vlade, izbjegli i krivičnu i političku odgovornost. Tadašnji ministar saobraćaja Andrija Lompar je nakon željezničke tragedije na Bioču u kojoj je stradalo blizu pedeset ljudi podnio ostavku iz moralnih razloga, ali se u sljedećoj Vladi vratio na istu poziciju.

Nesreća se dogodila oko 16 sati, kada je putnički voz broj 671, koji je saobraćao na relaciji Bijelo Polje-Podgorica, iskočio iz šina u kanjonu Morače i survao se niz strmu padinu. U vozu se nalazilo više stotina putnika, među kojima su bili i učenici, studenti, radnici i porodice koje su se vraćale svojim domovima.

Prema nalazima istrage, uzrok tragedije bio je tehnički kvar na kočionom sistemu, zbog čega je voz na nizbrdici izgubio kontrolu.

Istraga je ukazala na ozbiljne propuste u održavanju i bezbjednosnim procedurama, što je otvorilo brojna pitanja o odgovornosti nadležnih institucija i stanju željezničke infrastrukture u zemlji.