Home Blog Page 234

Na putovanja za dva mjeseca otišlo preko dva miliona

0

Trošak službenih putovanja i reprezentacije u novembru u zemlji i inostranstvu na nivou centralne administracije prikazan je u iznosu većem od 1,1 milion eura, od čega je izdatak za službena putovanja nešto preko milion eura, a oko 120 hiljada je prikazano za izdatak reprezentacije.

Prema javnim evidencijama, od milion eura utrošenih u tu svrhu, oko trećine se odnosi na dnevnice zaposlenima za službena putovanja u zemlji i inostranstvu, od čega je za dnevnice u zemlji u novembru isplaćeno nešto preko 110 hiljada, a za inostranstvo više od 225 hiljada eura.

Prema podacima Akcije za socijalnu pravdu (ASP), u isto vrijeme je prikazano da je trošak smještaja u zemlji i inostranstvu iznosio oko 245 hiljada eura, a prevoz je prikazan u iznosu od 233 hiljada, dok se ostatak odnosi na opšte troškove, koji nijesu specificirani, a mogu biti bilo šta od prednje navedenih, tj. i smještaj, i prevoz, i dnevnice.

Mjesec ranije, u oktobru ove godine, ukupni trošak za službena putovanja i reprezentaciju centralne administracije bio je preko 1,3 miliona eura, od čega se na putovanja odnosilo blizu 1,2 miliona, a ostatak na izdatke za reprezentaciju (službeni ručkovi, večere, zakuske za događaje).

U septembru ove godine trošak za službena putovanja i reprezentaciju bio je oko 1,2 miliona eura, pa je za prethodna tri mjeseca ukupna suma 3,6 miliona eura, od čega najmanje trećina otpada na dnevnice koje se isplaćuju zaposlenima kada su na službenim putovanjima.

Budžetom za ovu godinu na stavci službenih putovanja predviđeno je nepunih 8,4 miliona, a za reprezentaciju oko milion eura, a iz ASP-a podsjećaju da centralnu administraciju čine uposleni u upravno-pravosudnom sistemu (ministarstva, Skupština, predsjednik, uprave, zavodi, sekretarijati, sudovi, tužilaštva), u zdravstvu i obrazovnom sistemu.

Pred crnogorskim poslanicima je Predlog budžeta Crne Gore za narednu godinu. Za trošak službenih putovanja predviđeno je 8,5 miliona, a za reprezentaciju oko 960 hiljada eura. Ovi veliki izdaci često se ozbiljno kritikuju u javnosti, ali se ti troškovi gotovo nikada ne smanjuju.

U proteklom mjesecu je za ugovore o djelu prikazan trošak od oko 1,4 miliona eura, od ukupno dozvoljenih 16,6 miliona, koliko je projektovano budžetom za ovu godinu.

Vlada je formirala posebnu Komisiju za analizu i praćenje ugovora o djelu i ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova i kao zadatak te komisije navela da do kraja godine broj ovih ugovora bude smanjen za najmanje 20 odsto.

Međutim, budžetom za narednu godinu projektovano je novih 15,5 miliona eura za izdatak ugovora o djelu, što implicira da će teško biti nešto od najave da će broj ovih ugovora biti smanjen.

Ugovori o djelu često predstavljaju nedozvoljena prikrivena zaposlenja politički, nepotistički i interesno povezanog kadra i prečica su za ulazak u javnu upravu.

Za konsultantske ugovore 2,6 miliona

U novembru je trošak sa izdatka konsultantskih usluga prikazan u iznosu višem od 2,8 miliona eura. I ovaj izdatak sve više nosi „prikrivena zaposlenja“.

Budžetom za narednu godinu za konsultantske usluge projektovano je čak 50 miliona eura.

Nikšićanin uhapšen zbog napada na policajce

0

Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, uz angažovanje pripadnika Posebne jedinice policije, sinoć od ponoći do dva časa, u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, izveli operativno-taktičku mjeru i radnju „Racija“.

„Sprovodeći planske preventivne aktivnosti na kontroli operativno interesantnih lica i njihovog boravka u ugostiteljskim objektima, kao i pojačane kontrole u cilju suzbijanja nasilja i pronalaska i oduzimanja ilegalnih supstanci, službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, uz angažovanje pripadnika Posebne jedinice policije, sinoć u periodu od 00.00 do 2.00 časa, u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, izveli operativno-taktičku mjeru i radnju „Racija“. Prilikom izvođenja akcije kontrolisano je oko 300 lica, uključujući operativno interesantna lica, a pronađena je i manja količina biljne materije nalik na marihuanu“, saopštila je policija. 

Policijski službenici su u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić doveli lice R.O. (22) iz Nikšića, koji je, nakon prikupljenih obavještenja, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišen slobode zbog sumnje da je u pomenutom objektu, prilikom kontrole, izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, na štetu policijskih službenika.

„Službenici Uprave policije nastavljaju sa planskim proaktivnim djelovanjem i represivnim aktivnostima usmjerenim na sprečavanje nasilja, održavanje stabilnog javnog reda i mira, otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala kao i drugih mjera i radnji u cilju podizanja sveukupnog nivoa bezbjednosti“, piše u saopštenju.

Gođa najbrža u superveleslalomu u Val d’Izeru

0

Italijanska skijašica Sofija Gođa bila je najbrža u superveleslalomskoj trci Svjetskog kupa u francuskom Val d’ Izeru.

Gođa je tako stigla do 27. pobjede u Svjetskom kupu, a osme u super-džiju. Pobijedila je u vremenu 1:20,24 minuta.

Drugo mjesto je pripalo predstavnici Novog Zelanda – Alis Robinson, koja je za pobjednicom zaostala 0,15 sekundi.

Podijum je kompletiala američka skijašica Lindzi Von sa 0,36 sekundi zaostatka za Gođom.

U generalnom plasmanu lider je Mikaela Šifrin sa 558 bodova, druga je Robinson sa 484 boda, a Gođa na trećoj poziciji ima 372 boda.

Svjetski kup za skijašice nastavlja se 27. decembra, kada je na programu veleslalom u austrijskom Zemeringu.

Budva: Osumnjičen da je žensku osobu ucjenjivao eksplicitnim sadržajima i uzimao joj novac

0

“Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug” su u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru, realizovali plansku ciljanu aktivnost na rasvjetljavanju krivičnog djela ucjena i u Budvi uhapsili državljanina Srbije – jednog od osumnjičenih za ovo djelo”, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali, službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su postupali po prijavi oštećene ženske osobe, od 19. decembra, u kojoj je navela da su joj dvije nepoznate muške osobe, tokom dužeg vremenskog perioda, prijetile objavljivanjem njenih eksplicitnih fotografija, zahtijevajući od nje novac u zamjenu za neobjavljivanje navedenog sadržaja.

Foto: Uprava policije

“Iz straha od upućenih prijetnji, oštećena je ovim osobama u više navrata predala novac u ukupnom iznosu od 1.100 eura”, naglašavaju.

Sa događajem je, kako se dodaje, upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji se izjasnio da se u radnjama prijavljenih stiču elementi bića krivičnog djela ucjena, izvršenog u produženom trajanju, te naložio preduzimanje daljih mjera i radnji na identifikaciji i pronalasku osumnjičenih.

“Nakon što su osumnjičene osobe od oštećene, dan prije podnošenja prijave, zahtijevale dodatnih 2.000 eura, a potom i predaju mobilnog telefona iPhone 17, kao i 500 eura, koje je oštećena bila dužna da im preda 20. decembra, policijski službenici su, u koordinaciji sa postupajućim državnim tužiocem, u cilju lociranja osumnjičenih, sproveli ciljanu operativno-taktičku mjeru i radnju, te organizovali kontrolisanu akciju primopredaje novca”, navode iz policije.

Tom prilikom je, kako dalje piše u saopštenju, u akciji identifikovan i u službene prostorije doveden A.H. (41) državljanin Srbije koji je na prethodno dogovorenu lokaciju sa oštećenom, pristigao vozilom marke Volkswagen Passat, novopazarskih registarskih oznaka.

“Nakon sprovedene kriminalističke obrade i prikupljenog obavještenja, po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, A.H. je uhapšen zbog sumnje da je zajedno sa još jednom osobom izvršio krivično djelo ucjena, u produženom trajanju. Policija nastavlja aktivnosti u cilju identifikacije i procesuiranja i drugog osumnjičenog”, zaključili su.

Berane: U akciji “Petarda” oduzeto oko 3.300 pirotehničkih sredstava

0

Uprava policije je saopštila da je u Beranama u sklopu akcije “Petarda” od M.K. oduzela oko 3.300 pirotehničkih sredstava.

“Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” su, preduzimajući mjere i radnje shodno akciji “Petarda” koja se sprovodi na nacionalnom nivou, u cilju spečavanja nedozvoljene trgovine i zloupotrebe pirotehničkih sredstava, kontrolisali jednu osobu u Beranama i oduzeli oko 3.300 raznih vrsta pirotehničkih sredstava”, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali, kontrolom M.K. iz Berana, višestrukog povratnika u izvršenju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminaliteta je pronađeno i oduzeto 2.921 komad petardi, 34 komada vatrometa, 350 komada prskalica i 15 komada metalnih palica na izvlačenje.

Foto: Uprava policije

“Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama po čijem je nalogu protiv M.K. policija podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina”, istakli su.

Kako su zaključili, preduzimanje ciljanih kontrola radi suzbijanja sive ekonomije kao i ostalih oblika kriminaliteta i prekršaja će i dalje biti u fokusu službenika RCB “Sjever”, radi održavanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta za život i rad naših građana.

Pejović: Ko će preuzeti odgovornost zbog pogibije njemačkog državljanina na Savinom Kuku?

0

Izražavam duboko saučešće porodici njemačkog državljanina nastradalog juče na Savinom Kuku, uz želje za što brži oporavak njegovoj supruzi, saopštila je poslanica Posebnog kluba poslanika Jevrosime Pejović.

Kako navodi, ova tragedija ne smije biti svedena na puki „nesrećan slučaj“, jer gubitak ljudskog života nikada ne smije biti prihvaćen kao posljedica slučajnosti kada je jasno da je u pitanju rezultat
višegodišnjeg neulaganja, nemara i potpunog odsustva odgovornosti institucija.

“Nažalost, jedini koji osjećaju moralnu odgovornost za ovu nedjelju su Durmitorci, dobri domaćini, kojima decenijama sistem ne omogućava da dostojanstveno razvijaju svoje turističke biznise.
Savin Kuk i šire područje Durmitora godinama su bez adekvatne infrastrukture, jasne signalizacije, bezbjednosnih standarda i stalnog nadzora, uprkos brojnim upozorenjima stručne i šire javnosti”, ističe Pejović.

Dodaje da stoga, ova tragedija nije propust jednog dana, već posljedica decenijskog sistemskog nerada i nečijih interesa zbog kojih se svjesno godinama nije ulagalo.

“Zato postavljam jasno pitanje: ko će preuzeti odgovornost za ovu tragediju? Ko će objasniti porodici nastradalog zašto država nije učinila ono što je njena osnovna dužnost, da zaštiti ljudske živote?”, poručuje Pejović.

Kako ističe, vrijeme je da se konačno sazna čiji interes je bio da Savin Kuk ostane u stanju zapuštenosti i ko je sve doprinio ovakvoj situaciji.  Dodaje da sve okolnosti ove tragedije moraju biti do kraja rasvijetljene.

“Zato ću sjutra zvanično predati inicijativu Odboru za antikorupciju za kontrolno saslušanje ministarke javnih radova i predstavnika Razvojne banke, ne samo po pitanju odgovornosti za gubitak ljudskog života, već i da se jasno utvrdi kako je do ovakvog stanja došlo, zašto nije bilo adekvatnih ulaganja i da li su bezbjednosni standardi bili obezbijeđeni”, naglašava Pejović.

Kako navodi, stoji uz porodicu nastradalog i uz povrijeđenu, ali i uz svoje zemljeke, dijeleći bol, razočaranje i ljutnju i očekujući hitnu reakciju nadležnih organa, transparentnu istragu i konkretne mjere kako se ovakve tragedije nikada više ne bi ponovile.

“Na kraju, jasno poručujem, lokalna samouprava ne može i ne smije da podnosi teret i odgovornost za decenijski nerad Vlade i državnih institucija. Vrijeme je da odgovorni konačno odgovaraju”, zaključuje Pejović.

Knežević: Klinton nas je bombardovao, iscenirao Račak i dok smo mi ginuli on se oblačio kao Rijana

0

Predsjednik DNP-a Milan Knežević govorio je na beogradskoj Prvoj televiziji o evropskim integracijama Crne Gore i kazao da je naša država postala šampion u evropskim integracijama kada su Srbi ušli u Vladu.

„Ja sam se pokazao kao najveći evrofanatik, a svijetla Brisela su sada toliko blizu. Grabimo krupnim koracima ka EU, a nalazimo i krivce kada zakočimo, a to je redovno Aleksandar Vučić i Srbija a sada i Budimpešta. Ja sam se izdigao iznad svih tih stvari i odlučio da povedem Crnu Goru u EU a to mi ne priznaju Milatović i Spajić. Kada je nedavno bila spekulacija da je došlo do problema sa Francuskom i da je Vučić sipao vlašku magiju Makronu da Crna Gora ne uđe u EU, onda se pojavio Spajić koji je kazao da je on završio zatvaranje poglavlja, onda se javio Milatović, pa sam se javio i ja da se vidi da sam to ja završio. Ali imamo problem jer se i konobar iz nekog paba javio govoreći da je to on uradio jer mu je majka iz Francuske“, kazao je Knežević.

On dodaje da su koraci impresivni a gdje ni mi sami ne znamo gdje smo na tom putu.

„Sve je ipak usmjereno na Vučića. Tu je bilo takvih analiza, a onda kada je Francuska ipak zatvorila poglavlja, niko ne želi da se izvini Srbiji. Ono što mene brine i što mi je interesantno jeste što su rekli da će Ukrajina prva ući u EU prije nas. Ako hoćete tako, po tom principu, izgleda treba da ratujete kako bi bili prepoznati. Ako je Ukrajina prvi kandidat za ulazak u EU, onda bolje da nas Rusi gađaju nekom atomskom bombom. Srbija ozbiljno griješi jer neće poput Crne Gore da prizna Kosovo, da uvede sankcije Rusiji, da se odrekne svog identitetskog koda i to su ozbiljne greške Srbije“, kazao je Knežević.

Dodaje da je Srbija neizbježan faktor na Balkanu, a prave se analize gdje se vidi da Srbija nije prisustvovala i navodi da to mogu samo jake države.

„Intenzivno se učestvuje u destabilizaciji Srbije od one tragedije sa nadstrešnicom. Hrvatska barjači kao neka izvidnica, a ponavljam još jednom – ako se prizna Kosovo i ako se uvedu sankcije Rusiji, Srbija prva ulazi u EU, a tada Vučić dobija Nobelovu nagradu i 100 godina će biti predsjednik Srbije“, kazao je Knežević.

Komentarišući situaciju sa Generalštabom, Knežević navodi da je ona premještena u Albaniju, te da je velika šteta za Srbiju napravljena.

„Nije mi jasno da oni koji promovišu sve te evropske i zapadnoevropske vrijednosti blokiraju investicije i ono što bi trebalo da znači ekonomski boljitak Srbije. Nadam se da neće reći da je Expo promašena priča… Ide se toliko daleko u opstrukcijama a ne radi se samo o ekonomskom dijelu. Radi se i o poboljšanju odnosa sa SAD-om. Svi vide da se pravi JALTA 2 i to će krojiti Rusi i Amerikanci. Bilo bi dobro da Srbija nastavi da vodi ovakvu politiku. Bojim se da nećemo imati mnogo ovakvih šansi kao što je bila ova“, kazao je Knežević.
Dodao je da je ovdje politička šteta mnogo veća a navodi da bi se ovdje mogao popraviti odnos sa SAD-om.

„Ako neko misli da treba da budemo posvađani, sad nam se ne sviđaju ni Rusi ni Kinezi, a izgleda su to samo Hrvati. Jedino ko je dobro prošao od stranih investicija su oni heroji štrajkova i protesta, vidim uživaju od Tajlanda i Madagaskara, kupuju skupocjene satove, stanove, imaju i autoprevozna preduzeća. Neko je makar dobro prošao od ovih blokada“, kazao je Knežević.

A govoreći o objavljivanju Epstein fajlovima, i činjenici da je isplivala fotografija Bila Klintona u haljini, Knežević je naveo da ima mnogo bolje noge nego Hilari.

„Mislim da bi mu i Tejlor Svift pozavidjela na depilaciji a glava mu liči na Karlu del Ponte. Imavši u vidu da nas je ovaj čovjek bombardovao, neka čitav svijet vidi kakve su vrijednosti promovisane i zašto je Srbija bila na targetu. Pošto su mu u Prištini podigli spomenik, mogu sada malo da ga dorade“, kazao je on.

Dodao je da je on na njegovom mjestu – da bi se objesio.

„Ja ga podstičem, pa neka me tuži američko pravosuđe. Ovaj čovjek nas je bombardovao i da sakrije skandal sa Monikom Levinski. Iscenirao Račak i sve. Dok smo mi ginuli i trujemo se od uranijuma, on se oblači kao Rijana. Neka vidi čitava regionalna javnost kakav je Bil Klinton. Ali znate kako, svi drugi će reći da mu ovo super stoji osim mene. Ovi naši bi ga ishvalili“, kazao je Knežević.

<
Dodaje da je njega strah što su se toliko približili monitoru, a možete zamisliti kakve će sve slike pronaći.

„Vjerujte da imam teoriju da neki od tih ljudi nisu ni ljudi. Meni ovo djeluje izopačeno. Ali ako ga ko bude kritikovao iz crnogorskih vlasti – u bokserice ću u sred zime da prošetam Podgoricom i da se okupam u Morači. Ovaj čovjek nam je oteo Kosovo, uticao na sve negativno što se dešavalo na Balkanu, pomogao odvajanje Crne Gore od Srbije, dolazio je i u Crnu Goru gdje ga je doveo Duško Knežević i on je rekao pozdravljam te Makedonijo. Vele da su ga vodili na more, ne znam je li bio u bikiniju. E gledajte predsjednika SAD-a blago njemu u dom i svima neka je sa srećom“, kazao je Knežević.

Slučaj “Štrabag”: Suprostavljene presude, otvoreni postupci i više od 17 miliona eura štete

0

Regionalni vodovod

Odbor direktora državnog preduzeća „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ razmatrao je slučaj „Štrabag“ na decembarskoj sjednici ove godine, ukazujući da ovaj dugogodišnji sudski spor i dalje ima ozbiljne finansijske i pravne posljedice po preduzeće, ali i da ostaje otvoren niz pitanja u vezi sa sudskim odlukama koje su do njih dovele.

Iz tog preduzeća podsjećaju da godinama vode pravnu bitku u sudskom sporu sa kompanijom „Štrabag”, koji je, uprkos višestrukim presudama u korist ovog javnog preduzeća, rezultirao prinudnom isplatom 2018. godine oko 12 miliona eura, blokadom računa u trajanju od 268 dana i ukupnom štetom koja, sa indirektnim gubicima, prelazi 17 miliona eura.

“Iako je Privredni sud Crne Gore čak četiri puta presuđivao u korist Regionalnog vodovoda, utvrđujući da ne postoji pravni osnov za priznanje odluke neugovorene i nenadležne međunarodne arbitraže, Apelacioni sud Crne Gore je 28. marta 2018. godine, po prvi put u crnogorskoj i regionalnoj sudskoj praksi, preinačio presudu Privrednog suda i priznao odluku Međunarodne trgovačke komore (MTK) iz Pariza, iako arbitraža nije bila ugovorena između stranaka u sporu”, navodi se u saopštenju.

Na osnovu takvih odluka Apelacionog suda, kao i kasnijih odluka Vrhovnog suda Crne Gore donesenih u periodu kada je na njegovom čelu bila Vesna Medenica, račun Regionalnog vodovoda je bio blokiran od 14. avgusta 2018. do 9. maja 2019. godine, sve do prinudne naplate 12 miliona eura, uprkos ranijem jasnom stavu Privrednog suda da „Štrabag AG nema pravo ni na jedan euro”.

“Ustavni sud Crne Gore, odlučujući po ustavnoj žalbi Regionalnog vodovoda, potvrdio je njegove navode i zaključio da je Vrhovni sud Crne Gore povrijedio ustavom zagarantovano pravo na pravično suđenje i pristup sudu, jer u tom periodu nije meritorno odlučio po reviziji Regionalnog vodovoda izjavljenoj protiv odluke Apelacionog suda. Time je, kako je navedeno, povrijeđen član 32 Ustava Crne Gore, kao i član 6 stav 1 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navode u saopštenju.

Ustavni sud je, dodaju, u ovom predmetu dva puta ukidao odluke Vrhovnog suda i predmete vraćao na ponovno odlučivanje, a posljednja takva odluka donijeta je 28. januara 2021. godine, čime je potvrđeno da postupak u tom trenutku nije bio pravno okončan, iako je izvršenje već bilo sprovedeno.

Osim direktne finansijske štete, ove odluke su prouzrokovale i dodatnu štetu od oko 4,9 miliona eura u dvogodišnjem periodu, usljed blokade računa i ozbiljnih poremećaja u poslovanju preduzeća.

“Ustavni sud je u svojoj odluci naložio Vrhovnom sudu Crne Gore, da u ponovnom postupku obezbijedi jedinstvenu primjenu zakona, izbjegne pretjerani formalizam i da se ne zadovolji „mehaničkom primjenom pozitivnog prava”, već da uzme u obzir specifičnost i značaj pravne oblasti kojoj pripada konkretni sudski postupak. Punomoćnici Regionalnog vodovoda su 12. marta 2021. godine uputili urgenciju Vrhovnom sudu Crne Gore za postupanje po podnijetoj reviziji, uz uvjerenje da ne može biti donesena drugačija odluka osim ukidanja odluke Apelacionog suda, čime bi, bio zadovoljen princip pravde i pravne sigurnosti”, poručuju u saopštenju.

U tom slučaju, povrat 12 miliona eura trebao je da omogućio Regionalnom vodovodu stabilno i dugoročno održivo poslovanje, dok bi se ujedno spriječilo uspostavljanje opasne sudske prakse priznavanja neugovorene arbitraže, što je suprotno Zakonu o arbitraži Crne Gore i međunarodnim arbitražnim standardima.

“Kompanija „Štrabag” je u relevantnom periodu imala među vlasnicima ruskog biznismena Olega Deripasku, sa oko 30 odsto akcija, koji je u to vrijeme bio u bliskim odnosima sa vrhom vlasti u Crnoj Gori, ali i jedan od vlasnika Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), jednog od tada strateški najznačajnijih industrijskih sistema u državi. Upravo taj širi političko-ekonomski kontekst dodatno komplikuje cijeli slučaj i nameće pitanje da li su u ovom sporu ekonomski i politički interesi imali prednost nad zaštitom javnog interesa”, navode u saopštenju.

Slučaj „Štrabag” tako i dalje ostaje otvoren u institucionalnom i javnom smislu, kao primjer dugotrajnog sudskog spora sa oprečnim presudama, neujednačenom sudskom praksom i višemilionskom štetom po državno preduzeće, za koju do danas nije utvrđena odgovornost.

“Ovaj slučaj je, jedan od najozbiljnijih primjera nesklada i konflikta između sudskih instanci, ali i simbol sistema u kojem presude u korist državnog preduzeća nijesu bile dovoljne da ga zaštite od finansijskog kolapsa u jednom trenutku. I dok Ustavni sud obara odluke Vrhovnog suda, a Privredni sud presuđuje u korist Regionalnog vodovoda, 17 miliona eura javnog novca je već izgubljeno. Odgovori na pitanja ko, kako i zašto, i dalje izostaju”, zaključeno je.

EBRD i Monteput da ubrzaju izbor graditelja druge dionice autoputa – čekanje je prevršilo svaku mjeru

0

Proces izbora izvođača za drugu dionicu autoputa Mateševo–Andrijevica ušao je u završnu, ali i najosjetljiviju fazu.

Pred Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i državnom kompanijom Monteput nalazi se ispit ozbiljnosti, odlučnosti i političke zrelosti. Ispit koji, za sada, ne polažu sa prelaznom ocjenom.

Otvaranje finansijskih ponuda trebalo je da bude obavljeno 20. decembra. Javnost, međutim, do danas nema nikakvu zvaničnu informaciju da li se to uopšte dogodilo, kakvi su rezultati i u kojoj je fazi valorizacija. Takva tišina, u projektu koji se finansira i evropskim kreditima i bespovratnim sredstvima, nije samo loša praksa – ona je poruka neodlučnosti.

Nećkanje

Tender je privukao četiri ozbiljne ponude: kinesku China Communications Construction Company (CCCC), dva kineska konzorcijuma (Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation – Shandong Luqiao Group i PowerChina-Stecol), kao i azerbejdžansko-turski konzorcijum Cengiz-Azvirt. Drugim riječima – konkurencija postoji, izbor je realan, a izgovori za odugovlačenje sve tanji.

Suština problema, međutim, nije tehnička nego politička.

EBRD očigledno oklijeva zbog straha da bi posao mogao pripasti kineskim kompanijama, posebno CCCC-u, koji se nalazi pod američkim sankcijama. Taj oprez je razumljiv – ali samo do određene tačke. Razumljiv je kada traje sedmicama, ne kada se pretvara u mjesece institucionalne paralize.

Evropski novac traži evropsku efikasnost

Podsjetimo, projekat se finansira takozvanim „blending“ modelom: 200 miliona eura kredita EBRD-a, 100 miliona eura IPA grantova, potencijalnih dodatnih 50 miliona bespovratnih sredstava i učešće nacionalnog kapitalnog budžeta. Upravo zbog toga standardi EBRD-a i Evropske komisije moraju biti visoki – ali i primijenjeni na vrijeme.

Visoki standardi ne znače beskonačne procedure. Naprotiv, oni podrazumijevaju jasne rokove, transparentne odluke i institucionalnu hrabrost da se presiječe kada su sve činjenice na stolu. A činjenice jesu na stolu još od aprila prošle godine.

Vrijeme koje Crna Gora nema

EBRD i Monteput moraju hitno izaći pred javnost: reći da li su finansijske ponude otvorene, u kojoj je fazi evaluacija i kada će biti donijeta konačna odluka. Sve drugo je neodgovorno odugovlačenje koje Crna Gora više ne može da priušti.

Izvor: Biznis.cg

Plenković: Očekujemo dalje iskorake crnogorskih vlasti oko otvorenih tema

0

Hrvatska očekuje dalje iskorake crnogorskih vlasti oko otvorenih bilateralnih tema, uključujući pitanje nestalih osoba, obeštećenje hrvatskih logoraša i školski brod Jadran, kazao je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

On je, u osvrtu objavljenom u Hrvatskom glasniku, kazao da o pitanjima koja godinama stoje neriješena vode redovan politički dijalog sa predsjednikom i premijerom Crne Gore, Jakovom Milatovićem i Milojkom Spajićem, ali i na ministarskom nivou.

“Očekujemo dalje iskorake crnogorskih vlasti oko nestalih osoba, obeštećenja hrvatskih logoraša, sukcesijskih pitanja, otetog školskog broda Jadran, graničnih pitanja, otete imovine i uknjižbu vlasništva Hrvatima Boke kotorske”, naveo je Plenković.

On je kazao da i ta i druga otvorena bilateralna pitanja žele da riješe u duhu dobrosusjedskih odnosa.

“Ljetos smo, povodom velikih požara koji su pogodili Crnu Goru, pružili pomoć u gašenju požara slanjem kanadera”, podsjetio je Plenković.

On je rekao da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije (EU), posebno na zemlje jugoistočne Evrope.

“Ali preduslov za članstvo ostaje ispunjenje kriterijuma, pokazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i poštovanje principa dobrosusjedskih odnosa”, naveo je Plenković.

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj su uvjereni da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most prema EU, kao i u daljem razvijanju odnosa Hrvatske i Crne Gore.

Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, kako je rekao, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika, identiteta, ali i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

“Drago nam je da je i Dom kulture Josipa Markovića u Donjoj Lastvi, koji su za svoje potrebe izgradili Hrvati 1922. godine, nakon nekoliko godina pregovora vraćen hrvatskoj zajednici”, rekao je Plenković.