Home Blog Page 2327

Od ponoći nove cijene goriva

0

Cijene eurosupera 95 i 98 od ponoći će poskupiti po cent, dok će eurodizel pojefitniti dva centa, saopštilo je Ministarstvo kapitalnih investicija.

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po jedan cent i u narednih 15 dana koštaće 1,41 eura, odnosno 1,45 eura.

Cijena eurodizela biće manja dva centa i iznosiće 1,47 eura.

Lož ulje će takođe pojeftiniti, i to jedan cent na 1,52 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 5. januara, kada su sve vrste goriva poskupile tri do deset centi.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun bi trebalo da se obavi 30. januara, dok će eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiti od 31. januara.

ĐUROVIĆ RASPISALA: Predsjednički izbori 19. marta

0

Predsjednica Skupštine Crne Gore, Danijela Đurović, raspisala je predsjedničke izbore za 19. mart ove godine.

„Saglasno članu 89 Ustava Crne Gore i članu 2 Zakona o izboru Predsjednika Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore je ovlašćen i dužan da raspiše izbore za predsjednika Crne Gore najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika Crne Gore. Nakon objavljivanja konačnih rezultata na izborima 2018. godine sadašnji mandat predsjedniku Crne Gore započeo je polaganjem zakletve pred poslanicima u Skupštini Crne Gore 20. maja 2018. godine, tako da je posljednji dan roka za raspisivanje izbora 19. januar 2023. godine“, piše u saopštenju Kabineta predsjednice Skupštine. 

Imajući u vidu da su u aprilu veliki vjerski praznici sve tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, ocijenjeno je da je najprimjerenije i najadekvatnije da termin za održavanje izbora bude 19. mart 2023. godine.

„Naime, 9. aprila je vjerski praznik Uskrs pripadnika katoličke vjeroispovijesti, 16. aprila je vjerski praznik Vaskrs pripadnika pravoslavne vjeroispovijesti, a 21, 22. i 23. aprila je vjerski praznik ramazanski Bajram pripadnika islamske vjeroispovijesti. Sva tri vjerska praznika padaju u nedjelju, a to je zakonom propisani dan za održavanje izbora. Takođe, imajući u vidu mogućnost da nijedan od potencijalnih kandidata na izborima za predsjednika ne pobijedi u prvom krugu, odnosno ne dobije više od polovine važećih glasova birača koji su glasali, bilo je neophodno voditi računa o činjenici da se drugi krug izbora održava nakon 14 dana, što opet ne bi bilo primjereno da pada u vrijeme vjerskih praznika, pa je iz tog razloga određen 19. mart, kako bi se u tom slučaju drugi krug izbora održao 2. aprila 2023. godine“, dodaje se u saopštenju.

Iz Skupštine istuču da bi se zakazivanjem izbora poslije 23. aprila prekoračio rok od najviše 90 dana od dana raspisivanja, kako propisuje Zakon o izboru Predsjednika Crne Gore.

„Imajući u vidu sve navedeno, smatrano je da je najadekvatniji termin održavanja izbora 19. mart 2023. godine, poštujući zakonske rokove, a vodeći računa o drugim okolnostima i uvažavanju vjerskih osjećanja i obaveza građana Crne Gore. Pitanje koje je u javnosti otvarano o istovremenom održavanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore i izbora za predsjednika Crne Gore ne zavisi od predsjednika Skupštine. Naime, saglasno Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine, što znači da bi redovni izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore trebalo da se održe 2024. godine. Da bi se održali vanredni izbori, odnosno poslanicima prestao mandat prije vremena na koje su izabrani, Ustav propisuje samo dvije mogućnosti: raspuštanje Skupštine (član 84 i član 92) i donošenje odluke o skraćenju mandata (član 84 i 91)“, saopštili su iz Kabineta Đurović.

Da bi se Skupština raspustila potrebno je da se ispune uslovi iz člana 92 Ustava.

„U ovom trenutku nije ispunjen nijedan od uslova (ako se ne izabere Vlada u roku od 90 dana od dana predlaganja mandatara ili ako Skupština u dužem periodu ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, a to kad je u pitanju ovaj saziv Skupštine nije slučaj; dodatni uslov je da Vlada Crne Gore sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini; Ustav, takođe, propisuje nekoliko ograničenja, a između ostalog da se Skupština ne može raspustiti ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, odnosno kad Vlada izgubi povjerenje – član 110 Ustava)“, navodi se. 

Đurović Đurović ( Foto: Skupština Crne Gore)

Da bi Skupština donijela Odluku o skraćenju mandata potrebno je da je predloži najmanje 25, a glasa 41 poslanik, a onda narednog dana od dana stupanja na snagu te odluke da predsjednik Crne Gore raspiše izbore (član 15 Zakona o izboru odbornika i poslanika).

„Kako do ovog trenutka nijesu ispunjeni uslovi za raspisivanje izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore, a nije se moglo odlagati raspisivanje izbora za predsjednika Crne Gore, to nije realna mogućnost eventualnog istovremenog održavanja izbora, posebno imajući u vidu da je i za izbor poslanika zakonski uslov da od dana raspisivanja do dana održavanja ne može proteći manje od 60, ni više od 100 dana. Cijeneći navedeno, predsjednica Skupštine Crne Gore je, saglasno propisima, donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Crne Gore, koji će se održati 19. marta 2023. godine“, zaključuju iz Skupštine. 

Oprez zbog mokrih puteva i smanjene vidljivosti

0

U većem dijelu Crne Gore jutros se saobraća po mokrim putevima, vidljivost je mjestimično smanjena, pa je potrebna dodatna opreznost, saopšteno je iz Auto-moto saveza (AMSCG).

Iz AMSCG kazali su da je na putevima u klisurama i usjecima moguća pojava sitnijih odrona.

„Vozačima savjetujemo da poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine”, kaže se u saopštenju.

Kako su podsjetili, od 15. novembra do 1. aprila upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.

„Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra“, naveli su iz AMSCG.

Oni su rekli da je na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno za sva vozila.

Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani, zbog rekonstrukcije puta, saobraćaj će biti obustavljan od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 30 minuta do 16 sati i 30 minuta.

Zbog rekonstrukcije dijela magistralnog puta M-4 centar Tuzi (od skretanja za Šipčanik do planiranog kružnog toka-Faza 1) obustavljen je saobraćaj za sve vrste vozila. Saobraća se lokalnim putevima.

Na magistralnom putu Podgorica-Bioče saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremena obustava ne duža od 15 minuta, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta.

Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.

Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

ŠEST POSLANIKA: Za godinu zaradili 133.800 eura, a da nijesu ni progovorili na plenumu

0

Tokom 2022. godine šest poslanika zaradilo je ukupno 133. 800 eura skupštinske plate, a da na plenarnim sjednicama nijesu ni jednu sekundu govorili, što je, kako poručuju iz NVO sektora, jasna poruka da pojedini poslanici ne rade za građane koji su ih birali, već isključivo za sebe.

Pet poslanika tokom 2022. godine koji nijesu ni riječi rekli na plenarnim sjednicama skupštine, primilo je ukupno 117 hiljada, 846 eura. U pitanju su Duško Marković, Branimir Gvozdenović, Branko Čavor, Mevludin Nuhodžić, Miloš Nikolić, a od maja, tom društvu pridružio se i Mehmed Zenka.

„Samim tim što postoji podatak da nijesu govorili čitavih godinu dana za skupštinskim mikrofonom, postavja se epitanje koliko su uopšte neki bili prisutni a znamo da nekih uopšte i nisu bili prisutni na sjednicama i zasijedanjima. Dok za sve to vrijeme uredno primaju visoke zarade koje plaćaju građani“, navodi Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje.

Tako je Marković u prosjeku primao mjesečno 2.011 eura, Gvozdenović 1.987, Nuhodžić 2.031, Čavor 2.138, Nikolić 1.651 eura a Zenka 1.872 eura. To što se s druge strane u plenearnoj sali nijesu čuli, građani komentarišu drugačije.

Po mišljenju Mirkovića, osim visokih zarada koje su zapravo bustovane dnevnicama koje variraju i do 100 eura dodatno, poslanici koji su iz drugih opština imaju pravo i na dodatnu naknadu za zakup stan.

„Poslanici imaju pravo i na korišćenje službenog vozila, službenog telefona. Privilegija skupštinskog restorana gdje poslanici plaćaju simbolične cijene a znamo kakve oni imaju plate kao što smo čuli, a koliko zarađuju minimalni ili prosječno građani“, navodi Nikola Mirković.

Foto:Najnovije/J.P.

Zbog svega, pitali smo one čiji se glas u plenarnoj sali nije čuo godinu, da li je korektno da uredno primaju platu.

Čavor je TVCG, između ostalog, saopštio da je imao zdravstvenih problema, kao i da je želio da afirmiše mlađe kolege. Nuhodžić – da je svoju aktivnost usmjerio na Odbor za bezbjednost i odbranu i Vijeće za nacionalnu bezbjednost, dok ostali – nijesu ni odgovorili.

Ibrahimović: Drugu dionicu možda ćemo graditi 2024. godine

0

AUTO-PUT

Kada će se građani auto-putem voziti od Podgorice do Beograda, još se ne zna. Dok je kod nas gotova samo prva dionica, u susjednoj Srbiji je završeno 70 odsto radova na drugoj. I jednoj i drugoj strani spajanje auto-puta je prioritet, ali se čeka na izradu planske dokumentacije i pronalaženje ne malih novčanih sredstava.

„Odobreno nam je šest miliona za izradu glavnog projekta. Kada sve to završimo, stvoriće se uslovi za raspisivanje tendera za nastavak izgradnje druge dionice, i vjerujem da 2024. godina odnosno početak 2025. godine optimalno vrijeme kada ćemo moći da nastavimo izgradnju“, kazao je ministar kapitalnih investicija Ervin Inrahimović.

Istakao je da je veliko interesovanje investitora da dođu da oni rade nastavak druge dionice auto-puta, ili cijeli autoput.

„Jedna inicijativa je da se zajedno rade odjednom sve dionice, kako bi se što prije spojile sa Srbijom. Kao resorni ministar daću prednost našim evropskim partnerima“, navodi Ibrahimović.

U susjednoj Srbiji auto-put koji će spajati Beograd i južni Jadran završen je do Čačka.

Dionicim auto-puta koji povezuje Čačak i Požegu već su trebali da prolaze automobili. Izgradnja trase duga nešto više od 30 kilometara počela je u maju 2019. godine a rokovi za završetak su se više puta pomjerali.

Oko 70 odsto radova je već završeno kažu iz Ministarstva saobraćaja Srbije. Objašnjavaju da se sa završetkom kasni zbog izutetno zahtjevnog terena, jer jednu trećinu trase ćone mostovi i tuneli.

Misao dana: „Mi nesrazmjerno više govorimo, nego što radimo. Mnogi imaju tu osobinu da misle da su uradili, kad su govorili“ – Jovan Cvijić

0

„Mi nesrazmjerno više govorimo, nego što radimo. Mnogi imaju tu osobinu da misle da su uradili, kad su govorili“

Cijene rastu svakodnevno, statistika ne bilježi te podatke

0

Računica Sindikata i Centra za zaštitu potrošača ipak pokazuje da mjesečni troškovi života odavno prevazilaze primanja većine građana.

Četvoročlana porodica na kraju prošle godine za minalnu potrošačku korpu trebalo je da izdvoji gotovo 800 eura. Nešto manje od polovine tog iznosa odnosi se na hranu i bezalkoholna pića. Ukupni troškovi bili su, prema zvaničnim podacima, veći za oko 100 eura u odnosu na početak 2022.

Da je za hranu i higijenu lani trebalo izdvojiti vise novca nego sto bilježi zvanična statistika, kažu i u Centru za zaštitu potrošača.

“Evo samo ova tri artikla, mlijeko jaja i sir prema podacima Monstata, a to je očigledno porasla cijena za 49,5 posto što je veliko povećanje i što svi građani osjećaju”, kazao je Željko Tomović iz Centra za zaštitu potrošača.

A, kada se tome još dodaju računi za struju, vodu i druge obaveze mjesečni troškovi života po računici Sindikata odavno prevazilaze primanja većine građana.

“Skoro su potrebne skoro dvije minimalne zarade da bi sadašnju vrijednost potrošačke korpe bez imputirane rente pokrili. Ako znamo da je prosječna zarada u Crnoj Gori 720 eura prema zadnjem podatku i ako zamislimo da to prosječno domaćinstvo gdje imamo 1,2 zaposlena prima prosječnu zaradu.To bi značilo da to prosječno domaćinstvo živi od 800 eura i to je taman toliko koliko je potrebno za taj minumum minimuma”, ocijenio je predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.

A zašto cijene toliko skaču, pa nam svaki odlazak u trgovinu donosi novo neprijatno iznenađenje iz trgovačkih lanaca nijesu željeli da komentarišu.

Sagovornici TVCG ipak kažu da je razloga više.

“Evo na rafovima su to uvozni proizvodi, a Crna Gora kao uvozna ekonomija i to je zapravo jedan od glavnih uzroka rasta cijena i da se svi ti negativni trendovi na svjetskom tržištu reflektuju i kod nas”, kazao je Željko Tomović, iz  Centra za zaštitu potrošača.

“Mi dobijamo inpute od naših kolega i koleginica sa terena da se cijene nekih artikala preko noći mijenjaju a da pri tom oni bitni elementi za formiranje cijena artikla su ostali isti. To je neko morao da kontroliše”, kazao je Keković.

Kontrola Ministarstva ekonomskog razvoja pokazuje da su poskupljenja uzrokovana isključivo rastom nabavnih cijena, a da je samo za neke proizvode zabilježen rast marži i to ne veliki.

Ističu da se cijene formiraju slobodno i da bi svako njihovo ograničavanje moglo poremetiti lance snabdijevanja i izazvati nestašice na rafovima.

MUP: Upozorenje na nevrijeme

0

Na osnovu informacija Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu  podizanja operativne spremnosti.

– Kako se u periodu 16 – 21. januar 2023.godine očekuje  uticaj serije ciklona na području Crne Gore, ova  meteorološka situacija usloviće obilnu količinu kiše. Posebno jaka kiša i vrlo jak južni vjetar očekuju se u utorak i srijedu. U planinama smjenjivaće se kiša, susnježica i snijeg oko 20 – 21.januara, prognozira se zahlađenje pa će kiša preći u snijeg. Zbog uticaja ciklona i jakog južnog-jugozapadnog strujanja vazduha, u južnom Jadranu očekuje se značajno podizanje nivoa mora, jaki talasi-uzburkano more i lokalni problemi sa vodom duž obale.

Zbog očekivane meteorološke situacije mogući su određeni problemi na terenu a zbog intenzivne kiše i naglog priliva obilne količine vode, u centralnim i južnim predjelima i na sjeveroistoku, potencijalno su mogući bujični problemi (flashflood efekti) prvenstveno na bujičnim tokovima, u urbanim sredinama na saobraćajnicama i na potencijalno ranjivim mjestima moguća su lokalna klizišta ili odroni posebno gdje su vršeni ozbiljni građevinski zahvati gdje je narušena prirodna povezanost tla. Ova meteorološka situcija potencijalno može da utiče na normalno funkcionisanje infrastrukturnih sistema- navodi se u saopštenju.

Direktorat za zaštitu i spašavanje poziva građane da svoje aktivnosti prilagode najavljenoj meteorološkoj situaciji.

Zemljotres u Albaniji, osjetio se i u Crnoj Gori

0

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) je večeras u 22 časa i 37 minuta registrovao jači zemljotres sa epicentrom na 19 km sjeveroistočno od Tirane, u Albaniji.

– Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4.7 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VI-VII stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 7 km, saopšteno je iz ZHMS.

Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati izvjesne materijalne štete u epicentralnom području.

Danas pretežno sunčano, tokom noći postepeno naoblačenje

0

Jutarnja temperatura vazduha od -7 do 4, najviša dnevna od 4 do 15 stepeni

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, krajem dana i tokom noći postepeno naoblačenje. Na sjeveru, ujutru ili prijepodne po kotlinama magla ili niska oblačnost.

Jutarnja temperatura vazduha od -7 do 4, najviša dnevna od 4 do 15 stepeni.

U Podgorici će biti pretežno sunčano, krajem dana ili tokom noći naoblačenje.

Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha oko 1, najviša dnevna oko 12 stepeni.