POLICIJA SAOPŠTILA
Jedna osoba stradala je večeras u saobraćajnoj nesreći u Risnu. Kako nam je saopšteno iz policije, stradao je B.S. (42). Ističe se da je stradali B.S. iz Sarajeva.
Kako nam je rečeno, jedna osoba je povrijeđena.
Saobraćaj ka Kotoru bio je obustavljen, ali je normalizovan oko 23 sata.
Partizan je ostvario novu važnu pobjedu u Evroligi.
Beograđani su u 23. kolu elitnog takmičenja slavili na gostovanju Žalgirisu 88:74.
Na taj način stigli su do skora 12-11 koliko imaju za sada četiri ekipe od sedmog do 10. mjesta na tabeli.
“Crno-bijeli” su odigrali sjajan meč, vodili gotovo cijelo vrijeme, a kada su domaći prišli na osam poena, Naneli je ubacio svih svojih 10 poena i riješio je meč.
Papapetru je ubacio 17 za pobjednike, po 14 dodali su Lesor i Panter, 11 su ubacili Egzum i Ledej.
Željko Obradović
Kod domaćih 17 poena Bradzeikisa.
543.175 GLASAČA
Crna Gora ulazi u još jedan izborni proces, predsjedničke izbore koji su zakazani za 19. mart, sa nesređenim biračkim spiskom. Na njima se, prema posljednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, može izjasniti 543.175 građana, što je za preko tri hiljade birača više u odnosu na parlamentarne izbore održane 2020. godine.
Prema Zavodu za statistiku, u Crnoj Gori živi oko 618.000 stanovnika, što govori da su oko 88 procenata građana – birači. Odnos broja birača i stanovnika u zemljama Evropske unije u prosjeku je 70 posto.
Upravo nesrazmjera između broja birača i ukupnog broja stanovnika Crne Gore i duplo upisani birači, glavni su problemi biračkog spiska, smatraju u Cetru za monitoring (CEMI) koji se godinama bavi analizom i praćenjem izbora.
Glasanje i u zemljama regiona
Duplo upisanim biračima se smatraju oni koji su, osim u biračkom spisku Crne Gore, i u biračkom spisku druge države.
Prema procjenama CEMI-ja, duplo upisanih birača koji osim u Crnoj Gori, biračko pravo ostvaruju i u Srbiji, je između pedeset i osamdeset hiljada.
„Na taj problem smo ukazivali godinama. Međutim, ne postoji spremnost država regiona da dostave podatke o upisanim biračima u njihovim državama, kako bi se upoređivanjem vidjelo koliko crnogorskih državljana istovremeno ostvaruje biračko pravo i u Crnoj Gori i državama regiona“, kaže Ana Nenezić, izvršna direktorka CEMI-ja.
U slučaju preseljenja iz Crne Gore, crnogorski građani imaju zakonsku obavezu da u MUP-u odjave prebivalište. Iako je to obaveza građana, zakon ne propisuje kazne za neprijavljivanje, kaže Nenezić i dodaje:
„Imate veliki broj građana koji nisu u Crnoj Gori, a to nikada nisu prijavili.“
Osim toga, dio građana koji se odselio, ali ne i odjavio iz Crne Gore, u susjednim državama dobio je državljanstvo i po tom osnovu glasa u tim državama. Crnogorski Ustav ne dozvoljava posjedovanje dva državljanstva, osim u specifičnim slučajevima.
Odgovarajući na pitanje može li više desetina hiljada građana koji ne žive u Crnoj Gori, uticati na politički rezultat izbora u toj zemlji, Nenezić kaže da je to očekivano:
„Postoji uticaj jer je to značajan broj. Države regiona se pozivaju na zaštitu tajnosti podataka o ličnosti, zbog čega ne dostavljaju Crnoj Gori potrebnu dokumentaciju, kako bi se riješio problem sa duplo upisanim biračima.“
I doskorašnji zamjenik predsjednika Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Predrag Sekulić iz opozicione Demokratske partije socijalista, prepoznaje taj problem:
„U nekoliko navrata se u javnosti moglo čuti da neki funkcioneri parlamentarne većine imaju državljanstvo Srbije. Da bismo to mogli da dovedemo do kraja, morali bi da imamo saradnju sa, prije svega, državama iz okruženja jer se najčešće radi o državljanstvima Srbije ili Bosne i Hercegovine.“
Nenezić problem vidi i u činjenici da institucije nemaju odgovor na pitanja koliko državljana živi van Crne Gore, kakav je njihov status u tim zemljama, koliko ih se trajno iselilo, koliko ima prebivalište i imaju li u tim zemljama biračko pravo.
Upitan broj državljanstava predsjedničkih kandidata
Ustav propisuje da za predsjednika Crne Gore može biti biran isključivo crnogorski državljanin, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina.
Dio političkih partija je problematizovao posjedovanje dvojnog državljanstva kod najmanje dva kandidata. Jedan je lider pokreta Evropa sad Milojko Spajić, koji se prema sopstvenoj javnoj biografiji u Crnu Goru vratio iz inostranstva 2020. godine. Drugi je aktuelni lider proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić.
Zbog toga je Državna izborna komisija (DIK) odlučila da se obrati Republičkoj izbornoj komisiji Srbije kako bi se utvrdilo da li Spajić i Mandić imaju biračko pravo i prebivalište u toj državi.
MUP je pokušao 2022. godine da utvrdi postojanje birača koji ostvaruju to pravo i u drugim državama regiona.
Međutim, taj postupak je prekinut nakon što je Agencija za zaštitu ličnih podataka Crne Gore upozorila da bi se time prekršio zakon kojim se štite lični podaci, međunarodni principi i standardi i pravo na privatnost crnogorskih građana.
Od 2008. godine 16.000 građana nije izvadilo nijedan novi dokument
Pojašnjavajući nesrazmjernost između broja birača i ukupnog broja stanovnika u Crnoj Gori, Ana Nenezić ukazuje da od 2008. godine raste broj birača u biračkom spisku, ali da se broj stanovnika ne povećava:
„Mi u biračkom spisku imamo 16.000 građana koji od 2008. godine nisu izvadili nijedan novi dokument.“
Ona kaže da nijedna institucija nije provjeravala da li se ti ljudi nalaze u Crnoj Gori.
„Imamo jedan broj opština u čijem biračkom spisku ima 80 posto više upisanih nego što ima stanovnika“, navodi Nenezić dodajući da takve nelogične okolnosti moraju biti ispitane.
Predrag Sekulić iz opozicione DPS problem vidi u neblagovremenom brisanju preminulih iz biračkog spiska.
„Kada neko premine dobijete umrlicu, ali državni organi ne završe posao kako treba, ne izbrišu preminulog iz biračkog spiska. To ne znači da se izborni proces dovodi u pitanje, jer u njihovo ime ne može niko da glasa pošto imamo elektronske provjere identiteta (sa fotografijom) na biračkom mjestu.“
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju za 2022. godinu konstatovala da nije postignut nikakav napredak kad je u pitanju izborna reforma, te da je posebno sporno pitanje duplih birača.
Nema sveobuhvatne revizije za povećanje povjerenja javnosti u birački spisak, na primjer kroz sprovođenje terenskih testova.
Potrebno je da nadležni organi temeljno istraže „tvrdnje o dvostruko registrovanim glasačima u jednoj ili više zemalja regiona“, navodi se u Izvještaju Evropske komisije za 2022. godinu.
Tokom posljednjih lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom problematizovano je postojanje visokog procenta birača koji imaju pravo glasa i u Srbiji. Prema podacima CEMI, u Herceg Novom je bilo 2.500 birača sa pravom glasa u Srbiji, a u Nikšiću oko hiljadu.
Lider Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković kazao je da za sada ne razmišljaju koga će podržati na predsjedničkim izborima, te da je moguće da će imati svog kandidata.
“SNP u ovom momentu ne razmišlja koga će podržati, bitno je učiniti sve da bi kandidat DPS-a bio pobijeđen. Ne isključujemo mogućnost da ćemo imati svog kandidata, o tome će odlučiti Glavni odbor”, naglasio je Joković.
On je u razgovoru za televiziju E rekao kako i dalje smatra da je najbolja ideja da parlamentarna većina da zajedničkog kandidata.
“Imali smo konkretan stav da je najbolje da većina od 30. avgusta ima jedinstvenog kandidata, koji bi dobio u prvom krugu. Mi smo pominjali Miodraga Lekića, mogao je i neko drugi, ali naš cilj bio je da se objedinimo”, rekao je on.
DRŽAVNOJ IZBORNOJ KOMISIJI
Demokratski front (DF) predao je Državnoj izbornoj komisiji (DIK) predlog za predsjedničku kandidaturu Andrije Mandića. Samo dan nakon što je to najavljeno, potpise podrške predali su mladi DF-a.
Na potezu je Državna izborna komisija koja treba da potvrdi kandidaturu.
Predsjednik DIK-a, Nikola Mugoša, saopštio je da će, nakon što stručna služba provjeri potpise podrške kandidatu, sjednica na kojoj će se odlučivati o utvrđivanju kandidature biti održana 48 sati od predaje same kandidature.
„Zapsinikom je kontatovano šta je od dokumentacije potrebno, DIK će pristupiti provjeri dokumentacije“, kazao je Mugoša večeras.
Nakon što stručna služba provjeri potpise podrške kandidatu, sjednica DIK-a na kojoj će se odlučivati o utvrđivanju kandidature biće održana 48 sati od predaje same kandidature.
Kandidaturu Mandića podržali su konstituenti DF-a.
Podsjetimo, odluka da Andrija Mandić bude kandidat na predsjedničkim izborima izglasana je 2. februara.
Mandić je, kako je tada saopšteno iz Nove srpske demokratije (NSD), istakao da čvrsto vjeruje u pobjedu i da očekuje podršku svih građana Crne Gore.
Podršku Mandiću pružili su iz Radničke partije, Pokreta za promjene, Prave Crne Gore i Demokratske narodne partije.
Na sjednici Državne izborne komisije usvojena je odluka da se DIK obrati Republičkoj izbornoj komisiji Srbije, sa zahtjevom za dostavljanje dokumentacije o Andriji Mandiću i Milojku Spajiću.
Naime, DIK želi da provjeri Mandićevo i Spajićevo moguće prebivalište i pravo glasa u Srbiji.
Kako nezvanično saznaje Portal Analitika, protiv navedene odluke jedino je glasao predsjednik DIK-a Nikola Mugoša, dok su SNP i CGO bili uzdržani.
Demokrate su napustile sjednicu, dok je DF podržao odluku.
U MJESTU JAVORJE
Dvanaestogodišnji dječak sa Žabljaka povrijeđen je u saobraćajnoj nezgodi, koja se danas dogodila u mjestu Javorje, na putu Šavnik-Žabljak.
Iz policije je saopšteno da je do nezgode došlo oko 13 sati, kada je automobil oborio dijete.
Dječak je transportovan u pljevaljsku bolnicu na dalji tretman i nije životno ugrožen.
Uviđaj je u toku.
Važećim zakonom je predviđeno da v.d. VDT-a može obavljati tu funkciju dva puta po šest mjeseci. Promjena zakona omogućila bi da na toj funkciji ostane aktuelna v.d) vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović, kojoj mandat ističe sjutra
Predlog izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, kojim je predviđeno da mandat vršioca dužnosti (v.d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT) može trajati do izbora čelnika tužilaštva u punom mandatu, nije u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore, ocijenio je Zakonodavni odbor.
Važećim zakonom je predviđeno da v.d. VDT-a može obavljati tu funkciju dva puta po šest mjeseci. Promjena zakona omogućila bi da na toj funkciji ostane aktuelna vršiteljka dužnosti (v.d.) vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović, kojoj mandat ističe sjutra.
Ministar pravde Marko Kovač je na sjednici Odbora rekao da se izmjenama Zakona pristupilo na inicijativu Tužilačkog savjeta (TS), sa ciljem obezbjeđenja nesmetanog funkcionisanja tužilaštva do izbora vrhovnog državnog tužioca. Kako je naveo, u TS smatraju da diskontinuitet na poziciji VDT-a, a samim tim i predsjednika Tužilačkog savjeta, i česte personalne promjene na tim pozicijama mogu negativno uticati na rad te institucije.
– Zato je u cilju obezbjeđenja nesmetanog funckionisanja Vrhovnog državnog tužilaštva u punom kapacitetu i efikasne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije neophodno omogućiti kontinuitet u radu v.d. VDT do izbora VDT u punom manadatu- rekao je Kovač.
Poslanik Demokrata Momo Koprivica rekao je da su se imenovanjem u tužilaštvu, nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, desile impozantne promjene u tužilačkoj organizaciji, podsjećajući na hapšenja visokih pravosudnih zvaničnika.
On je kazao da Predlog zakona nije prošao javnu raspravu, i da to predstavlja njegovu manjkavost, jer djeluje kao ad hoc rješenje.Kako je rekao Koprivica, ako zakon zabranjuje preko dva redovna, apsurdno je da dozvoljava više od dva v.d. mandata. Prema njegovim riječima, jedna osoba ne može obavljati v.d. funkciju neograničeno.
– Ako će v.d stanje da traje bez jasnog vremenskog ograničanja, narušava se njegov smisao. Na taj način Skupština može biti demotivisana da bira VDT-a u punom kapacitetu- dodao je Koprivica.
On smatra da što prije treba izabrati vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu. Koprivica je kazao da treba ozbiljno uzeti u obzir preporuke Evropske komisije koje se odnose na izmjene Zakona. Poslanik Demosa Miodrag Lekić kazao je da to što nije izabran VDT u punom mandatu i nije kompletiran Sudski savjet upućuje na sagledavanje situacije u kojoj treba vidjeti šta je racionalna odluka, uz poštovanje pravnih normi.
– Moramo biti svjesni da, ukoliko odbacimo ovaj Predlog zakona, doprinosimo “uzdrmavanju” jednog konsolidovanog segmenta u sistemu pravosuđa- rekao je Lekić.
Predsjednica Odbora Maja Vukićević rekla je da razumije želju da se obezbijedi kontinuitet na poziciji VDT, ali da smatra da način nije dobar.
Izvor: Dan
I ovog puta na Molitvenom doručku, dominirale su poruke mira, ali i pozivi na slobodu i okončanje rata u Ukrajini
Poslanici Skupštine Crne Gore Andrija Nikolić, Branimir Gvozdenović i Damir Šehović, prisustvovali su 71. Molitvenom doručku koji je upriličen 2. februara u Vašingtonu (SAD).
– Na događaju u Vašingtonu, koji je okupio više od 1.500 uglednih zvanica, među kojima članove američkog Kongresa, političare, biznismene, vjerske lidere i druge renomirane goste iz cijelog svijeta, obratio se i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden, sa porukom da snaga i odlučnost definišu Ameriku i u teškim vremenima- navodi se u saopštenju.
I ovog puta na Molitvenom doručku, dominirale su poruke mira, ali i pozivi na slobodu i okončanje rata u Ukrajini.
– Ukrajinci ne dozvoljavaju očajanje i zahvaljujući hrabrosti ukrajinskih vojnika i pomoći prijatelja, imamo šansu da istjeramo zlo iz naše zemlje- bila je ključna poruka koju je uglednim zvanicama iz preko 100 zemalja Svijeta, uputio ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.
Molitveni doručak koji se organizuje od 1953. godine, kada je ovakav događaj upriličen prvi put od strane tadašnjeg predsjednika SAD-a i jednog od pobjednika nad fašizmom, generala Ajzenhauera, ima za cilj da pomogne izgradnju mira u Svijetu, da jača lične odnose među liderima, kao i da produbi međunarodnu povezanost država kroz solidarnost i brigu jednih o drugima.
– Poslanici Nikolić, Gvozdenović i Šehović su na marginama ovog planetarnog događaja, imali brojne bilateralne sastanke sa kongresmenima, senatorima, privrednicima i drugim značajnim zvaničnicima iz SAD. U razgovorima na Kapitol hilu, poslanici Skupštine Crne Gore posebno su insistirali na tome da strateška saradnja Crne Gore sa SAD ima presudan značaj na planu dalje demokratizacije društva, i izlaska iz dvogodišnje institucionalne krize koja je usporila put zemlje ka EU- navodi se u saopštenju.
Izvor: Dan
NBA liga je objavljiva kompletne ekipe Istoka i Zapada za Ol-star utakmicu.
Dio spektakla biće petorica evropskih košarkaša – Janis Adetokumpo, Nikola Jokić, Luka Dončić, Lauri Markanen i Domantas Sabonis.
Petorku Istoka čine: Adetokumpo (kapiten), Kevin Durent, Džejson Tejtum, Donovan Mičel i Kajri Irving, dok su rezerve Bem Adebajo, Džejlen Braun, Demar Derozan, Džoel Embid, Tajris Halibarton, Džru Holidej i Džulijus Rendl.
Zapad: Lebron Džejms (kapiten), Stef Kari, Luka Dončić, Nikola Jokić i Zajon Vilijamson.
Rezerve: biti Pol Džordž, Šai Gildžes-Aleksander, Džaren Džekson, Demijan Lilard, Lauri Markanen, Dža Morent i Domantas Sabonis.
Ol-star vikend je od 17. do 19. februara u Juti.