U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, a zbog niskih temperatura moguća je poledica na dionicama u višim predjelima i preko planinskih prevoja, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su upozorili na moguće sitne odrone, i savjetovali opreznu vožnja prilagođena trenutnom stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Tunel Vrmac na magistralnom putu M-1 dionica Kotor-Krtolska zatvoren je zbog sanacije kanalizacionog kolektora. Za vrijeme obustave može se koristiti alternativni put Kotor-Trojica-Radanovići.
Zbog rekonstrukcije dijela magistralnog puta M-4 centar Tuzi, od skretanja za Šipčanik do planiranog kružnog toka-Faza 1, obustavljen je saobraćaj za sve vrste vozila. Saobraća se lokalnim putevima.
Na magistralnom putu Podgorica-Bioče saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremena obustava ne duža od 15 minuta, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta.
Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije puta saobraća se naizmjenično.
Na magistralnom putu Rožaje-Berane, u mjestu Baza, vozila saobraćaju jednom trakom naizmjenično.
Zbog radova na dionici naspram Komnandnog centra tunela Sozina povremeno će se saobraćati naizmjenično i neophodno je poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
– Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra, naveli su iz AMSCG.
Kako su objasnili, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.
UCrnoj Gori nema uslova da popis stanovništva bude održan, kazala je poslanica Demokratske partije socijalista Nela Savković-Vukčević.
“U načelu nemamo ništa protiv popisa, ali smatramo da on treba da se dogodi u prikladnoj atmosferi. U Crnoj Gori ne da nemamo prikladnu atmosferu, nego je ona u sunovratu, tako gdje su ‘oslobodioci’ iz 2020. godine i željeli da ona bude”, istakla je ona.
Tokom obraćanja na parlamentarnom kanalu, ona je upitala i kako se može govoriti o demokratskim uslovima ako postoji direktno miješanje Srbije.
Podsjetila je i kako je tokom obraćanja predstavnika više crnogorskih opština u Skupštini Srbije naročito pominjan popis stanovništva u Crnoj Gori, te da je tada naglašeno kako će ta država da se miješa u taj proces – i finansijski i logistički.
Podsjetimo, popis bi, prema odluci koju je usvojila odlazeća Vlada, trebalo da bude održan u novembru.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a najviša temperatura vazduha iznosiće 17 stepeni.
Na sjeveru, tokom jutra, niska oblačnost ili magla.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni, u prijepodnevnim satima će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do pet, a najviša dnevna od četiri do 17 stepeni.
Iz Akcije za socijalnu pravdu objavili su podatke o vrijednost dva ugovora između Aca Đukanovića, brata aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i firmi T-Mobile i Heta House za kupovinu poslovnih i garažnih prostora u poslovnoj zgradi u Podgorici. U pitanju je zgrada nedaleko od Radio Televizije Crne Gore i kod popularnog Rimskog trga. Iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP) kazali su da je Đukanović zaključio ugovore o kupovini poslovnih prostora i da ga je sve koštalo 10,6 miliona. Te su nepokretnosti, ističe se, uknjižene na njega, a na osnovu potvrde da je platio kupoprodajnu cijenu.
Prema navodima iz Akcije za socijalnu pravdu, Oleg Obradović i Miodrag Ivanović (akteri afere ‘Telekom’) biznismen Duško Knežević, čije izručenje Crna Gora zbog vođenja krivičnog postupka zahtijeva od Velike Britanije, bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša – neka su od imena, koja postoje u evidencijama odluka, ugovora ili zahtjeva radi uknjižbe nepokretnosti u toj poslovnoj zgradi…
„Firma Heta House poznata je po otkupu potraživanja, odnosno loših kredita Hipo Alpe Adria banke u Crnoj Gori“, navodi se u saopštenju ASP-a za Portal RTCG.
Dokumentacija u posjedu ASP-a ukazuje da su izgradnju dijela zgrade kod Rimskog trga finansirale nekadašnje telekomunikacione kompanije, dok su bile u vlasništvu države, to jest, tadašnji Telekom Crne Gore i T-Mobile, kao kćerka firme Telekoma (prvo ime T-Mobile bio je Monet).
„Poslovnu zgradu je gradio nekadašnji Fin Invest, u vlasništvu biznismena Duška Kneževića, a kasnije je promijenio naziv u Atlas Invest. Do zemljišta, vođenog ranije u katastru kao pašnjak 6 klase, Fin Invest je došao dvijehiljaditih posredstvom podgoričke firme Pob Trade“, navodi se u saopštenju ASP.
Tvrde da je firma Pob Trade je od nekadašnjeg Fonda zdravstva kupila zemljište na toj lokaciji, a kasnije je Glavni grad Podgorica, dok mu je na čelu bio Miomir Mugoša, prodao manji dio susjednog zemljišta Pob Trade i Fin Investu radi dokompletiranja parcele.
„Prema katastarskim evidencijama, Fin Investu su još 2002. izdate dvije potvrde da je zemljišne naknade i prenos platio ukupno 320 hiljada eura, pa ukoliko nije bilo drugih plaćanja, proizilazi da je za toliko Kneževićev Fin Invest došao do vlasništva na vrijednoj lokaciji“, navodi se u saopštenju.
Dodaju da je decembra 2002. godine sa Telekomom Crne Gore, koji je tada bio u većinski državnom vlasništvu, Fin Invest je potpisao ugovor o kupoprodaji poslovnih prostorija, koje su tek trebale da bude sagrađene. U ime Telekoma potpis na ovaj ugovor je stavio Oleg Obradović.
„Ugovor se ticao kupovine poslovnih prostora korisne površine od nepunih 4,9 hiljada kvadrata. Ukupna cijena je bila preko 5,4 miliona eura, odnosno 1,1 hiljada po neto kvadratu (bez poreza). Prva tranša od 1,5 miliona trebalo je da bude plaćena sedam dana od potpisivanja ugovora, ostale shodno dinamici izvođenja radova, a zadnja od 1,35 miliona po konačnom obračunu radova“, tvrde u ASP-u.
Objašnjavaju da je par mjeseci kasnije, to jest, aprila 2003. godine Fin Invest sa Monetom, kao kćerkom firmom državnog Telekoma Crne Gore, potpisao odvojeni kupoprodajni ugovor, za cijenu od 1,1 hiljada po neto kvadratu, a odnosio se na korisnu površinu od nepunih tri hiljade kvadrata, koji treba da budu sagrađeni u budućoj poslovnoj zgradi.
„Cijena tog ugovora je preko 3,3 miliona, prvu tranšu od 600 hiljada trebalo je platiti sedam dana od potpisivanja ugovora, a ostale tokom 2003. godine“, navodi se u saopštenju.
Zahtjev za uknjižbu u katastar tih nepokretnosti podnijet je od Crnogorskog Telekoma oktobra 2006. godine, kada je ta kompanija već bila u većinskom vlasništvu mađarskog kupca. U istom mjesecu je zahtjev za uknjižbu podnio i T-Mobile, što je bilo novo ime Moneta, a zahtjev je potpisao tadašnji vršilac dužnosti direktora T-Mobile Miodrag Ivanović.
Prema podacima ASP-a, Fin Invest je krajem 2005. godine zaključio odvojeni ugovor sa Hipo Alpe Adria Konsultants iz Herceg Novog (kasnije promijenila naziv u Hypo House) o kupoprodaji poslovnih prostora u istoj zgradi, od preko 3,8 hiljada kvadrata korisne površine, a u dijelu objekta, koji se u tom času nalazio u grubim građevinskim radovima. Ukupna cijena, koja je uključivala PDV, iznosi 6,7 miliona, a trebalo je platiti u roku od deset dana od potpisivanja ugovora.
„Informacije u posjedu ASP-a ukazuju da je Aco Đukanović u avgustu 2007. godine sa T-Mobile zaključio ugovor o kupovini njenih poslovnih prostora za cijenu od 7,2 miliona, da bi početkom 2008. godine nepokretnosti bile uknjižene na njega, a na osnovu potvrde da je platio kupoprodajnu cijenu. ASP nema podatke o finansijskim transakcijama ovog posla, za koji nije poznat izvor finansiranja“, navodi se u saopštenju.
Kako kažu, deceniju kasnije Aco Đukanović je od Heta House kupio drugi dio zgrade za nešto preko 3,3 miliona eura, što se čini neuobičajeno nižom cijenom za vrijednost te lokacije, odnosno podaci ukazuju da je kvadrat prodat za oko 800 eura.
„Prema raspoloživim informacijama, te 2017. godine cijene nekretnina u Podgorici jesu bile nešto niže, ali se kvadrat stambenog prostora nije mogao pronaći ispod prosječne cijene od 900 eura, dok su poslovni prostori uvijek bili dosta skuplji“, saopšteno je iz ASP-a.
Kažu da je uknjižba na Aca Đukanovića nad ovim, drugim dijelom zgrade izvršena januara 2017. godine na osnovu potvrde da je plaćena kupoprodajna cijena. ASP nije ni u ovom slučaju u posjedu finansijskih transakcija za ugovorni aranžman.
„Pretraga katastarskih evidencija u februaru ove godine pokazuje da u ta dva dijela zgrade Aco Đukanović i dalje ima vlasništvo“, zaklljučeno je iz ASP.
Nekadašnji vrhovni državni tužilac Ivica Stanković dva puta je od države dobijao stambeni kredit, i to u iznosima od 20.000 i 40.000 eura, od čega je državi vratio nešto preko 11.000 eura
Bivši vrhovni državni tužilac koji je penzionisan, Ivica Stanković, od države je dva puta dobijao stambeni kredit u ukupnom iznosu od 60.000 eura, od čega je vratio svega 11.648 eura, pokazuje dokumentacija Uprave za katastar i državnu imovinu koja je dostavljena „Danu“ na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. To znači da mu je država bukvalno poklonila 48.352 eura.
Prvi kredit od 20.000 eura Stanković je dobio rješenjem od 1. aprila 2005. godine, od čega je vratio 4.848 eura u ratama od 20,20 eura.
– Kreditna sredstva dodijeljena su u skladu sa odlukom Vlade od 1. aprila 2005. godine, navodi se u ugovoru o vraćanju kredita koji su potpisali Ivica Stanković, a ispred Direkcije za javne nabavke direktor Blažo Šaranović.
Jedanaest godina kasnije (odlukom bivše vlade Duška Markovića od 9. marta 2016. godine), Stanković dobija od države novi povlašćeni stambeni kredit u iznosu od 40.000 eura „u cilju poboljšanja uslova stanovanja“. Od tog iznosa Stanković je državi vratio svega 6.800 eura, a ugovor je zaključen između Stankovića i nekadašnjeg direktora Uprave za imovinu Blaža Šaranovića. U trenutku dobijanja kredita 2016. godine, Stanković je u imovinskom kartonu prijavio dvosoban stan od 78 kvadrata i trosoban stan od 124 kvadrata, dok je njegova supruga Draginja Vuksanović Stanković u tom trenutku takođe imala dvije stambene jedinice, i to trosoban stan od 118 kvadrata i dvosoban stan od 68 kvadrata.
– Kredit u povlašćenom iznosu od 8.000 eura korisnik vraća u jednoj rati. Iznos iz stava 1 ovog člana umanjuje se na osnovu gotovinske uplate za iznos od 15 odsto i iznosi 6.800 eura koju će korisnik kredita uplatiti u roku od deset dana nakon potpisivanja ugovora na račun davaoca, piše u ugovoru o stambenom kreditu Stankoviću u iznosu od 40.000 eura.
Intresantno je i da je Stanković u kartonu iz 2022, godinu po prestanku funkcije, između ostalog, prijavio novac od stambenog kredita Vlade u iznosu od preko 28.000 eura.
Povlašćeni kredit od 20.000 eura odlukom vlade Duška Markovića od 4. marta 2019. godine, dobio je tadašnji državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Dražen Burić.
Radonjiću 40.000 eura za „poboljšanje uslova stanovanja“
Odlukom vlade Duška Markovića od 4. marta 2019. godine 40.000 eura stambenog kredita u cilju „poboljšanja uslova stanovanja“ dobio je i tadašnji rukovodilac Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
– Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 9.696 eura, a mjesečna rata je 40,41 euro, piše u ugovoru o kreditu.
Radonjić je godinu prije dobijanja sredstava od Vlade prijavio da njegova supruga posjeduje stan, potkrovlje, plus tavan od oko 100 kvadrata.
– Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 4.848,25 eura, a mjesečna rata 20,20 eura, navodi se u ugovoru koju su potpisali Blažo Šaranović i Dražen Burić. Povlašćeni kredit je dobio radi „poboljšanja uslova stanovanja“.
Burić je godinu prije dobijanja stambenog kredita 2018. godine prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije stan od 37 kvadrata, dok su se na njegovu suprugu tada vodile dvije stambene jedinice, od 119 i 50 kvadrata.
Privilegije i za Jovanića
Vladin kredit od 40.000 svojevremeno je dobio i nekadašnji predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, koji je optužen za zloupotrebu službenog položaja. Njemu je kredit dat odlukom od 18. januara 2017. godine.
– Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 9.696 eura, a mjesečna rata 40,41 euro, navodi se u ugovoru o kreditu za Jovanića, koji je godinu prije dobijanja stambenog kredita imao polovinu stana od 118 kvadrata.
Isti iznos povlašćenog stambenog kredita (20.000 eura) odlukom Vlade od 25. septembra 2017. godine dobio je i tadašnji državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veselin Vučković.
– Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 4.204,76 eura, a mjesečna rata je 70,08 eura, navodi se u ugovoru između Blaža Šaranovića i Veselina Vučkovića. I on je kredit dobio radi „poboljšanja uslova stanovanja“. Vučković je godinu ranije Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio stan od 73 metra kvadratna.
„Za poboljšanje uslova stanovanja“ odlukom tadašnje vlade od 4. marta 2019. godine 30.000 eura povlašćenog kredita dobila je i tadašnja državna tužiteljka Ljiljana Lakić.
– Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 6.619 eura, a mjesečna rata 55,16 eura, piše u ugovoru o stambenom kreditu za Ljiljanu Lakić. Na Lakić se godinu prije dobijanja stambenog kredita vodilo pola stana od 46 metara kvadratnih.
Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, koji je najavio kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima, kazao je da ne voli „zakulisno diskvalifikovanje konkurencije“.
„Mnogi bi voljeli da u predsjedničkoj trci nema konkurencije – lijepo je da „samo ja“ budem na listiću i da na kraju pobijedim. Ipak, ne volim zakulisno diskvalifikovanje konkurencije makar i meni išlo na ruku. Siguran sam, recimo, da Đukanović ima državljanstvo ili dva zemalja u kojima ima i novac. Ko zna šta bismo pronašli u kartotekama Emirata, Saudijske Arabije, Švajcarske, Djevičanskih ostrva? Ipak, volio bih da se kandiduje i jednom za svagda bude poražen – ljudi bi po prvi put vidjeli koliko vrijedi „neprikosnoveni vođa“ kada ne kontroliše instrumente države u kampanji“, kazao je Danilović.
Prema njegovim riječima, „čim je DPS kadar u DIK-u glasao da se provjere Spajić i Mandić bilo je jasno otkuda vjetar duva“.
Kako kaže, Ustav Crne Gore je jasan: pravo da se kandiduje na predsjedničkim izborima ima crnogorski državljanin koji ima deset godina prebivališta u Crnoj Gori u posljednih petnaest.
„Dvojno državljanstvo, dakle, nije smetnja, ali jeste kada imaš dva prebivališta? A kako ih je moguće imati? Tako što je DPS upisao u zakon da postoje prebivalište i privremeno prebivalište i boravište? Pebivalište, kao i boravište moraju da se prijave i odjave? A ako se ne odjave? Onda slijedi kazna od 30-200 evra, ali nakon sprovedenog postupka“, kazao je Danilović.
Prema njegovim riječima,još niko nije kažnjen.
„Da bi „podobna dijaspora mogla da glasa“ i u Luksemburgu, Njemačkoj i u Crnoj Gori pojedinac mora imati dva prebivališta! Ako se dokaže da ih ima ne gubi prebivalište u CG, pa samim tim ni pravo glasa, nego će platiti 30 evra, i to tek po odluci suda. A zašto je sve ovo ovako jadno i ovako? Pa da bi Milo bio kralj i gospodar. I? I, šta ćemo sad?“, tvrdi Danilović
Kako kaže, recimo, možda Šinavatra, bez problema može biti kandidat?
„Možda može i po koji ruski tajkun, a vjerujem da i František Lipka ima sve uslove. Moja poruka je jasna; hajde da se takmičimo pošteno, da ne provjeravamo pojedine, ako već ne provjeravamo sve. Idemo na crtu i ko pobijedi da mu čestitamo“, kazao je Danilović.
Kako kaže, ko izgubi, da izgubi u takmičenju, „a ne od paragrafije koju je DPS prilagodio sramnim potrebama diskriminacije grupa građana i cijelih naroda“.
„Zakon o državljanstvu Crne Gore je u mnogim segmentima sramotna pisanija. Po njemu može da se dobije državljanstvo za novac, ali nam zagorčavaju život ako se pozovemo na očeve, majke, djedove i pradjedove – nepodobni kandidati. Može za krvav novac ali ne može da se zaradi ako si majka četvoro državljana koja je sebe uložila u Crnu Goru. Ne može jer se radi o nepodobnoj majci iz Hercegovine? A DIK? DIK bi morao da vrši nadzor i kontroliše birački spisak!DIK međutim radi nešto drugo, preciznije, radi to naštimovana većina – sve izuzev onoga zbog čega postoji! Na crtu, pa da se živi normalan život“, zaključio je Danilović.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji kazao je na sjednici Evrospke komisije u Strazburu da po izboru sudija Ustavnog suda Crna Gora mora postići saglasnost o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora već na proljeće.
rtcg”Nažalost Crna Gora već tri godine ne napreduje u pristupnom postupku, Crna Gora je zemlja koja je otvorila najveći broj poglavlja, i bili su lideri u pregovorima. Nažalost, s obziriom na unutrašnje političke podjele i rezultate izbora nije se uspjela iznjedriti jasna vladina većina i nijesu uspjeli da ostvare naredni korak u pregovorima”, kazao je Varhelji.
Kako je rekao, nepoštovanje preporuka Venecijanske komisije ne doprinosi približavanu EU i ostvarivanju ključnih prioriteta.
“Sledeći korak za Crnu Goru je ispunjavanje unutrašnjih mjerila vezanih za pravnu državu, klaster broj 1. Svaki napredak zavisi od ispunjavanja tih prioriteta. Kada sam dolazio ovamo čuo sam da se Porlament navodno složio i da će doći do imenovanja novih članova Ustavnog suda i da će to omogućioti sazivanje izbora već ovoga proljeća. Tu bi se trebala izabrati jaka većina u parlamentu. Izbori su potrebni i potrebno je da svi stoje iza toga”, kazao je Varhelji.
Govoreći o Inicijativi Otvoreni Balkan, Varhelji je kazao riječ o dragocjenoj inicijativi.
“Trebalo bi stvoriti evropske uslove u regiji i unutar regije, te je važno da se ostvatri. Naš izvorni plan bio je zajedničko regionalno tržište, ali naišli smo na poteškoće te smo onima koji žele napredovati prepustili da to naporabve”, kazao je Varhelji.
Rekao je da se već vide prvi rezultati.
“Otvoreni Balkan je imao pozitivan uticaj na regionalna tržišta, i onda su se i oni koji su bili rezervisani vratili za sto. I sada se sprovode tri važna sporazuma. To bi trebalo dovesti evropske standardne i vrijednosti. Mislim da može biti pozitivna stvar, i može se temeljiti na Evropskim normama”, kazao je Varhelji.
“Za zemlje Zapadnog Balkana ima mjesta u EU”
Govoreći o proširenju Evrospke unije prijemom zemalja Zapadnog Balkana Oliver Varhelji kazao je da EU ima mjesta za zemlje Zapadnog Balkana, ali da se prijem ne može odviti prečicama, već poštovanjem kriterijuma.
“Mislim da je prošla godina bila dosta značajna godina po pitanju proširenja, imamo tri zemlje kandidatkinje, jednu potencijalnu zemlju kandidatkinju i uspostavili smo prvu međunardonu konferenciju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Jača je uključenost aktera na terenu, vidjeli smo sastanak u Tuirani gdje je i Savjet preutzeo obavezu ubrzanja proširenja”, kazao je Varhelji.
On je poručio da je neophodbno da se usredsredimo na stvarnu integraciju.
“Koliko brzo Vlade mogu postati dio našeg društva i tržišta, to i žele naši partnetri na ZB. Posvećenost evropskom putu je bitna, i teško ih je ubijediti da nam se pridruže ako sa naše strane nema napredka, i zato sve što se dešava na nivou Savjeta temelji se na poslu koji smo mi obavili”, kazao je Varhelji.
Kaže da želi da pošalje poruku da u Evropskoj uniji ima mjesta za zemlje ZB.
“Jako im poručujemo da ovdje ima mjesta sa njih, ali to je povezano sa brojnim kriterijumima i ne može biti nikakvih prečica. To znači da postoji određeno nadmetanje među zemljama, i moja nada je da će se sa time stvari i ubrzati”, kazao je Varhelji.
Evropski parlament prošlog mjeseca usvojio je Rezoluciju o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici, u kojoj se zahtijeva nezavisna i nepristrasna istraga protiv komesara Varhelija.
Poslanici žele da se ispita da li ponašanje i politike koje sprovodi Komesar za susjedstvo i proširenje predstavljaju kršenje Kodeksa ponašanja za članove Komisije i komesarovih obaveza definisanih Ugovorima.
Iz parlamentarne grupe Socijalista i demokrata (S&D) koja je druga po zastupljenosti u EP sa 145 poslanika, navode da komesar Varhelji “dosljedno umanjuje značaj napada predsejdnika Srbije Vučića na demokratiju” i, da je navodno, čak pomagao separatističke akcije Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini.
Evropski parlament u novembru 2022. usvojio je preporuke o novoj strategiji EU za proširenje, u kojoj se navodi da je politika proširenja „najefikasniji instrument vanjske politike EU i jedna od najuspješnijih politika Unije“.
Mandatar za sastav nove Vlade i lider Demosa Miodrag Lekić saopštio je da će u slučaju eventualne saglasnosti 41 poslanika pristupiti daljoj proceduri formiranja vlade.
„Nastojeći da na ozbiljan i javno odgovoran način obavljam zadatak mandatara obavještavam da krajem ove nedelje završavam fazu konsultacija s ciljem konstituisanja predloga programa i sastava vlade od političkih snaga izborne većine 2020. godine. Iste one većine koja me je izabrala za mandatara, što je potvrđeno na sjednici Skupštine Crne Gore 29.decembra 2022.“, kazao je Lekić.
Kako je rekao, sumirajući ovu fazu rada, a poštujući dinamike predviđene zakonom, uskoro će javno saopštiti precizan i definitivan odgovor na sledeće pitanje:
„Da li definitivno postoji ili ne, volja svih 41 poslanika za formiranje nove vlade, sastavljene demokratskim postupkom, na Programskim osnovama koalicija koje su pobjedile 2020. godine i Političko – programskom sporazumu za formiranje 44 vlade, koji su 2. septembra 2022. potpisali poslanici partija izborne većine. Eventualnom saglasnošću svih, koja je do sada nažalost izostala od dijela stranaka, pristupio bih daljoj proceduri formiranja vlade“, navodi se u saopštenju Miodraga Lekića.
Kako kaže, time bi se privelo kraju djelovanje aktuelne vlade ograničenog karaktera, koja uprkos tome nastavlja sa javno komromitujućom politikom zapošljavanja u državnim institucijama, iz redova svojih partijskih, nacionalnih i klijentelističkih komponenti.
„Ukoliko konstatujem da nema većine u ranije planiranom i dogovorenom sastavu – a zavisno od daljih političkih dinamika, posebno eventualne odluke o raspisivanju prijevremenih izbora – pristupio bih traženju alternativnog rješenja čiji karakter, sastav i programske odredbe bih u mogućem roku javno objavio, i zakonskom procedurom uputio Skupštini na dalji postupak“, zaključio je Lekić.
Ova činjenica Ustavno i zakonski onemogućava da gdin Spajić bude kandidat na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, ocijenio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević komentarišući informaciju da predsjednik Pokreta “Evropa sad” Milojko Spajić ima prijavljeno prebivalište u Beogradu.
“Ova činjenica Ustavno i zakonski onemogućava da gdin Spajić bude kandidat na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori”, naveo je Konjević u objavi na Twitter-u.
Na stranu što, kaže on, “nije govorio istinu i što je obmanjivao javnost duži period”.
“Ovo je i potvrda da je Spajić državljanin Srbije suprotno crnogorskom Ustavu”, naveo je Konjević.
Ova cinjenica Ustavno i zakonski onemogucava da gdin Spajic bude kandidat na predsjednickim izborima u 🇲🇪. Na stranu sto nije govorio istinu i sto je obmanjivao javnost duzi period. Ovo je i potvrda da je Spajic drzavljanin Srbije suprotno 🇲🇪 Ustavu.https://t.co/uJlZBQrP4X
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
