„Izmislili su milion načina da vreme prođe, a ni jedan jedini da se zaustavi“
Cijene gasa u Evropi na najnižem nivou u 18 mjeseci
Veleprodajna cijena gasa, mjerena referentnim terminskim ugovorom na nizozemskoj platformi TTF, spustila se ispod 50 eura po megavat satu, prvi put od avgusta 2021. godine.
Poslijepodne, megavat satom se trgovalo po 49,29 eura, prenosi Hina, pozivajući se na agenciju dpa.
Na kraju avgusta prošle godine premašila je 300 eura, zbog krize u snabdjevenosti ruskim gasom.
Evropske vlade požurile su da napune skladišta pred zimu, pozivajući građane na štednju.
Brojne kompanije obustavile su proizvodnju kako bi smanjile potrošnju, a i potražnja za grijanjem bila je prigušena, zahvaljujući blagoj zimi, pa su se zalihe zadržale na visokom nivou.
Blažić o odbijanju kandidature Spajića: DIK morao da odlučuje o dokazima i činjenicama
DIK sinoć nije utvrdio kandidaturu Spajića za predsjednika Crne Gore.
“Komisija je morala da odlučuje o dokazima i činjnicama, koje su dostavljene shodno Zakonu i koji su na pravnoj snazi u trenutku odlučivanja, a to su javne isprave kao dokazna sredstva”, napisao je Blažić na Facebooku.
On je istakao da je DIK morala da uradi to, a ne da hipotetički nagađaju šta bi neki organ mogao ili trebao da uradi i kako bi trebalo oduzimati državljanstvo zbog zakonske zabrane dvojnog dežavlajnstva ili eventualne zabrane dvojnog prebivališta
Blažić je naglasio da u postupku odlučivanja DIK-a o kandidaturama za predsjednika ima dosta spornih stvari, kako u Ustavu tako i u zakonima, a posebno u načinu pribavljanja ocjene “dokaza” i odlučivanju Komisije.
Kako je istakao, Ustav jasno propisuje samo materijalno pravne uslove za kandidatuturu građana za predsjedničke izbore i to državljanstvo Crne Gore i prebivalište deset godina u posljednjih 15, i nijedan više uslov.
“Pri tome ustavotvorac nije dispozitivnom normom dao ovlašćenje zakonodavcu da uređuje dodatne uslove, već je propisao dostavljanje potrebne dokumentacije kandidatu u vidu javnih isprava”, rekao je Blažić.
Blažić je pojasnio da Ustav ne propisuje kao uslov “samo” crnogorsko državljanstvo, što znači da neko može imati i drugo državljanstvo i da ono nije ustavna smetnja za kandidaturu.
“Drugo je pitanje Zakona o državljanstvu i mogućnosti da se oduzme crnogorsko državljanstvo onome ko ima i drugo državljanstvo, ali je to poseban upravni postupak koji vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova”, rekao je Blažić.
Kako je kazao, neko je državljanin sve dok se izvršnim (konačnim) rješenjem Minstarstva ne oduzme crnogorsko državljanstvo.
Blažić je istakao da je cenzus prebivališta kandidata u Crnoj Gori nužno od deset godina u posljednjih 15, što znači da neko može da ima prebivalište od 2008. do 2019. godine, a da od 2019. nema prebivalište, ali ispunjava uslov za kandidaturu.
“Poseban sistemski problem je partijska struktura DIK-a, što je potpuno neustavno jer je DIK državni, a ne partijski organ, samim tim se otvara pitanje konflikta interese i nužnosti izuzeća članova komisije iz “partija” da odlučiju o kandidatima svoje i drugih konkurentskih partija na izborima”, naveo je Blažić.
Komisija je, ističe on, morala da odlučuje o dokazima i činjenicama, koje su dostavljene shodno Zakonu i koji su na pravnoj snazi u trenutku odlučivanja, a to su javne isprave kao dokazna sredstva.
“A ne da hipotetički nagađaju šta bi neki organ mogao ili trebao da uradi i kako bi trebalo oduzimati državljanstvo zbog zakonske zabrane dvojnog dežavlajnstva ili eventualne zabrane dvojnog prebivalista”, rekao je Blažić.
On je objasnio da su to posebni upravni postupci koje vode resorna ministarstva, a koji nemaju veze sa izbornim postupkom, osim što odluka ministarstva može u nekim situacijama uticati na odluku o kandidaturi u izbornom postupku.
“Posebna je priča prerkoračenje ovlšćenja DIK-a da traži podatke od inostranih oragana jer se zna kako se i kome pruža medjunarodna pravna pomoć, a naročito kada se činjenice o kandidaturi utvrđuju dominantno na osnovu izdatih javnih isprava organa vlasti”, istakao je Blažić.
On je naveo da će posebno biti važno vidjeti obrazloženje DIK-a o odbijanju kandidature i koje ustavne i zakonske odredbe su bile povrijeđene da se kandidatura odbije.
Đukanović: Još nijesam donio odluku da li ću se kandidovati na predsjedničkim izborima
U razgovoru za DW najavljuje odluku u narednih nekoliko dana.
„Ja sam već trideset godina u političkom životu Crne Gore. Valjda onaj ko radi jedan posao tri decenije, ima pravo da se osjeti umornim i ima pravo na rezon da bi možda i za društvo bilo bolje da tu bude novi kandidat“, rekao je Đukanović u Minhenu gdje ovih dana učestvuje na Konferenciji o bezbednosti.
„Sagledavamo ko je taj ko može najbolje pomoći da se Crna Gora nakon dvoipogodišnjeg lutanja vrati na stabilan kolosjek evroatlantskog razvoja“, dodao je predsjednik Demokratske partije socijalista.
Sporazum jedini put za Srbiju i Kosovo
Upitan šta bi savjetovao Beogradu i Prištini za nastavak dijaloga, Đukanović je rekao: „Nema drugog puta do puta sporazuma. Sve druge ideje poput održavanja zamrznutog konflikta su zapravo u funkciji doktrine destrukcije prema Evropi i prema Zapadnom Balkanu kao evropskom regionu.“
Đukanović misli da je pomak to što su obje strane prihvatile osnovni tekst francusko-njemačkog plana.
„Znam da će se narednih dana u Briselu nastaviti razgovori o pratećem dokumentu, planu implementacije. Nadam se da će i oko toga doći do sporazuma”, rekao je.
Đukanović je naveo da je posljednjih godina pao intenzitet politike proširenja EU, a „posljedično i reformski entuzijazam u svim državama regiona“.
“Ukrajina je skrenula pažnju na geopolitički značaj integracije Zapadnog Balkana i čini mi se da se Evropska unija vraća aktivnoj politici proširenja. Vjerujem da će to biti inspiracija novoj vladi, koju očekujem tokom ove godine u Crnoj Gori, da se posveti u punoj mjeri reformama i da u što kraćem roku ostvari svoj cilj”, rekao je on.
“Mislim da je to realno, mislim da Crna Gora ima najbolju predispoziciju da bude prva sljedeća članica Evropske unije”, uvjeren je Đukanović.
Vrijeme za mirovne inicijative u Ukrajini
Predsjednik Crne Gore je naglasio da je njegova zemlja stoprocentno uskladila politiku prema Rusiji sa Briselom, te da je uvela sankcije.
„Crna Gora nije neprijatelj Rusiji, Crna Gora je neprijatelj agresiji. Crna Gora je neprijatelj rušenju međunarodnog prava. Crna Gora je neprijatelj svim idejama kojim se želi ograničiti suvereni izbor budućnosti nezavisnim državama, u ovom slučaju Ukrajini”, kazao je on.
Na pitanje kada bi rat u Ukrajini mogao da se završi, Đukanović je rekao da to vjerovatno ne zna ni Vladimir Putin i da su prognoze nezahvalne.
“Mislim da se u ovom trenutku još uvijek ne radi sa potrebnom ozbiljnošću i ažurnošću na mirovnoj inicijativi. Ovo istovremeno želim da bude apel da se udruže sve konstruktivne međunarodne politike da pomognemo Ukrajini, pa i Rusiji, bez obzira što je u drukčijoj poziciji, u poziciji agresora, da se izađe iz tog ratnog sukoba i da se spreči dalja pogibija ljudi”, zaključio je Đukanović.
DEMOHRIŠĆANSKI POKRET poziva pobjednike izbora 30. 08. 2020. na dogovor oko zajedničkog kandidata
Nakon upitne odluke DIK-a da isključi jednog od kandidata za predsjednika Crne Gore, u cilju zaustavljanja daljeg manipulisanja, zbunjivanja i dovođenja u zabludu glasača Crne Gore –
DEMOHRIŠĆANSKI POKRET POZIVA pobjednike izbora 30. 08. 2020. na dogovoroko zajedničkog kandidata koji će građanima jasno, precizno i nedvosmisleno ponuditi alternativu VEĆ POBIJEĐENOM DPS-u i osvojiti pobjedu u prvom krugu.
AMSCG: Oprezno zbog poledice na sjeveru
U većem dijelu Crne Gore jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, a moguća je poledica na dionicama u višim predjelima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su upozorili na moguće sitne odrone duž klisura i usjeka.
Oni su naveli da je zbog magle na dionicama uz riječne tokove mjestimično smanjena vidljivost.
Savjetuje se oprezna vožnju prilagođena trenutnom stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na magistralnom putu M-11 dionica Lepetani-Tivat odobrena je obustava saobraća za sve vrste vozila od 14 do 15 sati, zbog organizacije Lastovskog karnevala.
Tunel Vrmac na magistralnom putu M-1 dionica Kotor-Krtolska zatvoren je zbog sanacije kanalizacionog kolektora. Za vrijeme obustave može se koristiti alternativni put Kotor-Trojica-Radanovići.
Zbog rekonstrukcije dijela magistralnog puta M-4 centar Tuzi, od skretanja za Šipčanik do planiranog kružnog toka-Faza 1, obustavljen je saobraćaj za sve vrste vozila. Saobraća se lokalnim putevima.
Na magistralnom putu Podgorica-Bioče saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremena obustava ne duža od 15 minuta, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta.
Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije puta saobraća se naizmjenično.
Zbog radova na dionici naspram Komnandnog centra tunela Sozina povremeno će se saobraćati naizmjenično i neophodno je poštovanje privremene saobraćajne signalizacije.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Trajektn na liniji Kamenari-Lepetane neće saobraćati od 22 sata do šest ujutru. Autobusi i teretna vozila se preusmjeravaju na put zalivom, a tunel Vrmac otvoren je za saobracaj.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
„Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra“, naveli su iz AMSCG.
Kako su objasnili, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.
Evropski parlamentarci: Za izlazak iz krize, Crnoj Gori neophodni parlamentarni izbori
Krajnje je vrijeme da Crna Gora izađe iz krize, a za to je potrebno da što prije budu održani parlamentarni izbori, poručuju poslanici Evropskog parlamenta. Naglašavaju da su očekivanja od Crne Gore u Briselu izuzetno velika, i da naša zemlja treba da iskoristi trenutak i da ponovo preuzme status predvodnika pregovaračkog procesa.
Politička, institucionalna i ustavna kriza, to je trenutna dijagnoza Crne Gore u evropskim krugovima. Kako bi se izašlo iz takve situacije, poslanici EP smatraju da su vanredni parlamentarni izbori najbolje rješenje.
“Smatram da izbori treba da budu održani što je prije moguće, u dobrim uslovima i da poslije toga svi rade zajedno, na zajedničkom zadatku a to je da se omogući prosperitetna budućnost zemlje, u EU”, kazao je poslanik Evropskog parlamenta Tajs Rojten.
Rojtenov partijski kolega iz Slovenije, Matjaž Nemec ističe da je prije organizovanja glasanja važno stvoriti uslove i izabrati sudije Ustavnog suda.
“Sada je trnutak da Crna Gora odluči i da se dogovori oko ustavne krize. Stvarno ima puno očekivanja da će Crna Gora opet biti predvodnik i model u regionu, jer je to potrebno ne samo Crnoj Gori već i cijelom Zapadnom Balkanu”, kazao je
Nemec.
“Očekujem da će se sve političke grupe uzdržati od međusobne borbe, i da će, nakon mirnih i fer izbora, udružiti snage”, dodao je Tajs Rojten.
A ključ za rješenje ukrijenjenih podjela i polarizacije, kako kažu evropski zvaničnici, isključivo je u rukama crnogorskih građana, koji sami treba da preuzmu inicijativu i pokažu u kakvoj zemlji žele da žive.
SPAJIĆ: Ozvaničena saradnja lidera jedinstvenog DPS-a protiv slobodnih građana
Predsjednik Pokreta Evropa sad Milojko Spajić poručio je da je ozvaničena saradnja lidera jedinstvenog DPS-a protiv svih slobodnih građana Crne Gore.
On je reagovao na odluku Države izborne komisije (DIK), koja nije utvrdila njegovu kandidaturu za predsjednika Crne Gore.
„Kao što smo ukazivali prethodnih dana, ozvaničena je saradnja lidera jedinstvenog DPS-a protiv svih slobodnih građana Crne Gore – ako ne možete pobijediti, diskvalifikujte“, napisao je Spajić na Tviteru.
Najavio je da će se sjutra u 14 sati obratiti građanima.
„Jedinima kojima dugujem izvinjenje i odgovor na sva pitanja“, zaključio je Spajić.
Kao što smo ukazivali prethodnih dana, ozvaničena je saradnja lidera jedinstvenog DPS-a protiv svih slobodnih građana 🇲🇪- ako ne možete pobijediti, diskvalifikujte!
Imaćemo obraćanje građanima- jedinima kojima dugujem izvinjenje i odgovor na sva pitanja- sjutra u 14h na presu.
— Milojko Spajić (@MickeySpajic) February 18, 2023
DIK nije prihvatio kandidaturu Milojka Spajića
SJEDNICA
Državna izborna komisija (DIK) nije usvojila predlog da se utvrdi kandidatura lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića za predsjednika Crne Gore. Četiri člana DIK-a bila su protiv, četiri su bila uzdržana, dok su tri člana glasala za potvrdu kandidature Spajića. Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša rekao je da je provjerom utvrđeno da je podnosilac kandidature prikupio dovoljan broj potpisa podrške.
Za prihvatanje kanidature Spajića bili su Nikola Mugoša, Vladimir Čađenović (Demokratska Crna Gora) i Damir Suljević (CGO).
Uzdržani su bili Miloš Giljen (DF), Nataša Prelević (DF), Milisav Ćorić (SNP) i Haris Mekić (BS).
S druge strane, protiv Spajićeve kandidature bili su Nataša Pešić (DPS), Vera Mijatović (DPS), Nikola Dedejić (DPS) i Aleksandar Jovićević (SD).
Prije glasanja, Mugoša je rekao da Državna izborna komisija ima dvije opcije, da zatraži da se u roku od 48 časova otklone nedostaci, ali i da se večeras izjasni o Spajićevoj kandidaturi. Mugoši je upućen zahtjev da se DIK izjasni večeras. Glasalo se nešto prije 22 sata.
Oko 21.35 časova stigla su nova dokumenta DIK-u. Mugoša je potvrdio da se radi o dokumentima Policijske uprave grada Beograda, po kojima je Spajić odjavio prebivalište na Zvezdari 15. februara 2023. godine, radi iseljenja u drugu državu.
Na zahtjev Damira Suljevića, data je pauza od pet minuta da se članovi upoznaju sa dokumentacijom.
U 21.50 časova, sjednica je nastavljena i Mugoša je saopštio da je DIK-u stigla potvrda MUP-a Srbije da je Spajić predao zahtjev 14. februara za prestanak srpskog državljanstva.
Suljević je rekao da je važno saznati kako je potvrda o odjavi prebivališta donijeta u Beogradu 15. februara, ako se zna da je to neradan dan zbog državnog praznika u Srbiji.
Vladimir Čađenović rekao je da će glasati za potvrdu kandidature Spajića, jer je to časno i viteški.
„Mojoj je političkoj grupaciji možda bio interes da Spajić ne bude kandidat ali svako zaslužuje šansu“, rekao je Čađenović.
Većine, međutim, nije bilo.
Mijatović: Ne smije biti manipulacija pravnim sistemom
Na početku sjednice, članica DIK-a Vera Mijatović kazala je da za predsjednika može biti biran crnogorski državljanin za koga su Ustavom predviđeni posebni rezidencijalni mehanizmi.
Ona je rekla da ne smije biti manipulacije sa pravnim sistemom, jer je kandidat životne ciljeve fokusirao u drugim državama, pa ispada da je potvrda o prebivalištu formalan dokument, koji ne odgovara stvarnom stanju.
„Ne smije se zanemariti da ovaj kandidat ima dva prebivališta i dva državljanstva“, naglasila je Mijatović.
Giljen: Nejasna situacija, biću uzdržan
Miloš Giljen kaže da DF ne želi da arbitrira u nejasnoj pravnoj situaciji. On je rekao da će biti uzdržan, zbog nepotpune situacije i nejasne pravne stvari.
„Imajući to sve u vidu, biću uzdržan“, rekao je Giljen.
Milisav Ćorić kaže da neki potencijalni kandidati imaju poslovne odnose u zemljama kao što su UAE i Engleska, pa bi dobro bilo to i provjeriti. On smatra da je problematično što su provjere tražene za jednu destinaciju, što ukazuje na selektivan pristup.
„Do 26. februara, nećemo moći da provjerimo i sve druge kandidate. Imamo različitu dokumentaciju o više osoba koje jesu ili su potencijalni kandidati“, rekao je Ćorić.
Čađenović: Da se izjasnimo večeras
Vladimir Čađenović naglasio je da traži da se večeras glasa o potvrđivanju Spajićeve predsjedničke kandidature.
Nikola Mugoša kaže da DIK potvrđuje kandidaturu na osnovu dokumentacije dostavljene od nadležnih državnih organa.
„Informacija koja je pružena od RIK Srbije, odnosno od MUP Srbije, navodi da Spajić ima samo prijavljeno prebivalište, bez navođenja vremenskih perioda“, rekao je Mugoša.
On navodi da su provjere tražene za dvije osobe koje u tom momentu nijesu ni bile kandidati za predsjednika države.
„Čini mi se da bi postupili na arbitraran način ako ne bi potvrdili kandidaturu Spajića“, naveo je Mugoša.
Jovićević: Ne treba zanemariti podatke o prebivalištu
Aleksandar Jovićević smatra da DIK podatke o Spajiću nije dobio od Mjesne zajednice Stepojevac nego od RIK i MUP Srbije.
„Prebivalište je nešto što država ne nameće, nego je stvar izbora“, naveo je Jovićević, ističući da se to ne smije zanemariti.
Mugoša je kazao da se posao DIK-a najbolje poštuje poštovanjem nadležnosti samih državnih organa, a u prvom redu MUP-a.
„Podnešeno je sve što je propisano zakonom, a za svaki od ovih elemenata važi pretpostavka tačnosti“, naveo je Mugoša.
On kaže se osporavanje dokumenata o prebivalištu ne može vršiti pred DIK-om.
Ćorić je rekao da imamo odluku nadležnog organa koji se tiče zaštite podataka od ličnosti koji će onda nakon nalaza dati svoj sud. Tada će, kaže, biti jasnije jesu li bili u pravu oni koji su glasali da se pošalje zahtjev RIK-u Srbije ili oni koji su bili protiv toga.
Suljević: Glasaću za kandidaturu
Damir Suljević smatra da su postupili selektivno time što su tražili podatke za samo dvije osobe. On je rekao da su, što se Spajićeve kandidature tiče, ispunjene sve pretpostavke i da u zakonu ne piše da kandidat ne može biti kandidat ako ima dvojno državljanstvo ili prebivalište u drugoj zemlji.
„S druge strane, postoji sumnja da je Spajić doveo u zabludu nadležni državni organ. Iako je ovo nejasna situacija, mislim da svakom kandidatu treba dati šansu, a o etičkom dijelu cijele priče neka sude građani. Glasaću za potvrđivanje kandidature“, naveo je Suljević.
Mugoša kaže da bi odbijanje kandidature na bazi pretpostavki bio presedan.
„DIK u izbornom procesu ne primjenjuje upravni postupak, nego primjenjuje Zakon o predsjedniku Crne Gore“, naveo je Mugoša.
DIK-u pokazali potvrde o prebivalištu i državljanstvu Spajića
Mladi Pokreta Evropa sad predali su u četvrtak DIK-u predsjedničku kandidaturu Spajića.
Član Predsjedništva Pokreta Janko Odović saopštio je, prilikom predaje potpisa, da kandidaturu Spajića podnose „u skladu sa zakonom i Ustavom“.
On je u DIK-u pokazao potvrde o prebivalištu i državljanstvu Spajića.
DIK je do sada potvrdio samo kandidaturu jednog od lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića.
Učešće na izborima najavili su i poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković, čelnik Demohrišćanskog pokreta Dejan Vukšić, kao i predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.
Predsjednički izbori zakazani su za 19. mart, a kandidature se mogu podnositi do 26. februara.
Sjutra oblačno, do 15 stepeni
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u sjevernim predjelima povremeno umjeren do pojačan, jugozapadni
U južnim predjelima Crne Gore sjutra će biti umjereno do pretežno oblačno i uglavnom suvo, a na sjeveru promjenljivo do pretežno oblačno.
Na sjeveru mjestimično duži sunčani periodi u prvom dijelu dana, a tokom jutra po kotlinama je moguća magla.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u sjevernim predjelima povremeno umjeren do pojačan, jugozapadni.
Jutarnja temperatura od pet ispod nule do sedam, najviša dnevna od šest do 15 stepeni.