Ministar pravde Marko Kovač saopštio je da su u toku radni sastanci u Parlamentu, gdje poslanici u okviru Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatraju opcije za korekcije zakona o oduzimanju imovine. U emisiji „Link“, na Radiju Crne Gore“, ministar je istakao da u posljednje tri godine nije ni bilo postupaka za pokretanje oduzimanja imovine, što ukazuje da trenutno nemamo dobro zakonsko rješenje.
„Moguće su određene promjene, kako bi se poboljšalo zakonsko rješenje. Svako sa dobrim namjerama i konstruktivnim predlozima može to uputiti Ministarstvu pravde“, kazao je Kovač.
Istakao je da je u pitanju unapređenje zakonskog sistema.
„Moramo udariti tamo gdje je najbolnije za organizovani kriminal. Ako se ovaj postupak bude tretirao samo sa pravnog aspekta, nadam se da ćemo doći do konsenzusa i usvajanja zakonskog rješenja do kraja narednog zasijedanja“, dodao je ministar.
Kovač je naglasio da se 90-e godine ovim zakonskim rješenjem ne mogu obuhvatiti.
„Tu si i problemim baza podataka, koje imaju zakonska ograničenja i rok trajanja. Imamo pregršt tehničkih problema, a dodatno bi na taj način tužilaštvo opteretili i pitanje je da li bi moglo da se fokusira na stvarne slučajeve od kojih se rezultati očekuju“, kazao je ministar pravde.
Ako neko da rješenja da možemo obuhvatiti taj period, tu smo da prihvatimo, rekao je on, ali i poručio da se moraju sagledati posljedice.
Tvdri da je zakon o oduzimanju imovine jedan od najtranasparentijih.
„Ovo rješenje je bilo na sajtu Vlade, kasnije je malo dorađen, ali suština se nije promijenila. Na tom rješenju su radili eksperti i cijeli proces je bio u skaldu sa procedurom. Ti koji kritikuju rješenje, a nemaju pravnih aspekata, pozivam ih da predlože učinkovitije rješenje. Jasan je stav Ministarstva pravde i Vlade, spremni smo da podržimo i bolje rješenje“, poručio je Kovač.
Za zakon o državnom tužilaštvu, Kovač kaže da je imao rezerve.
„Taj predlog zakona nije dobio prohodnost na Zakonodavnom odboru, tako da je po meni jedina logična oldluka bila da se taj zakon povuče“, kazao je sagovornik Radija Crne Gore.
Same izmjene i dopune zakona o tužilaštvu, kako je kazao Kovač, predviđene su za ovu godinu.
Nada se da će sva četiri kandidata za sudije Ustavnog suda dobiti potrebnu većinu u Parlamentu.
„Jasno je da je i u prošlom pozivu kao jedan kandidat bila Snežana Armenko, te da evidentno tada nije postojala spremnost određenih struktura da se deblokira sud“, istakao je Kovač.
Što se tiče Sudskog savjetea i izbora preostala tri kandidata, Kovač se nada da će se kompletirati i taj dio.
„Ako ne tri, nadam se da će se izabrati dva kandidata… Imamo hipoteke iz prošlih vremena, kada je taj Sudski savjet imao teret produženja mandata, tako da se očekuje zaokruženje i tog procesa.“
Spajić najodgovorniji za odluke DIK-a
SNP, dodaje Kovač, definitivno neće imati svog kandidata na predsjedničkim izborima 19. marta.
„Moj lični stav je da podršku treba dati kandidatima koji potiču iz parlamenetarne većine od 31. avgusta 2020. godine“, kazao je.
Na pitanje o odlukama DIK, Kovač je kazao da su se morale odraditi određene provjere.
„Problem je selektivnost u pristupu, da li isto trebalo uraditi i sa ostalim kandidatima i da onda prema svima imamo isti tretman. Postoje različiti pravni stavovi, ali mislim da je Spajić svojim postupcima najodgovorniji za ovakav način odlučivanja DIK-a“, zaključio je Kovač.
