Crna Gora se suočava sa ozbiljnim izazovima koji nagrizaju njenu multietničku demokratiju, poručio je predsjednik

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović održao je govor  na 52. sesiji Savjeta za ljudska prava, Ženeva.

Govor prenosimo integralno:

Čast mi je da se obratim Savjetu za ljudska prava u ime Crne Gore, u njenom drugom mandatu države članice.

Pozdravljam izbor ambasadora Baleka za predsjednika Savjeta, uvjeren da će pod njegovim upravljanjem i uz tradicionalnu podršku Češke najvišim demokratskim vrijednostima, Savjet nastaviti da ispunjava svoju važnu misiju.

Raduje i ohrabruje izbor eminentnog profesionalca, i dokazanog humanitarca i zaštitnika najranjivijih, gospodina Volkera Turka za Visokog komesara za ljudska prava. Pozdravljamo njegov već prepoznatljiv angažman, i dajemo punu podršku.

I ovogodišnju debatu održavamo u kontekstu nastavka jednogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, sa nesagledivim patnjama i stradanjima civila, i daljim teškim kršenjima međunarodnog prava ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava. U uslovima rušenja temelja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima i Povelje UN, tektonskih potresa i posljedica po globalnu bezbjednost, geopolitiku i ekonomiju, uključujući krizu energenata i hrane, inflatorne pritiske i porast troškova života i poslovanja. Ruska agresija je stavila na test cio svijet, generalno djelujući otrežnjujuće i kohezivno na međunarodnu zajednicu.

Napad na Ukrajinu je napad na našu evropsku i globalnu bezbjednost i stabilnost, i na obavezujuće ključne principe međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava. Zato ne smijemo ostajati nijemi kada je dio suverene države okupiran od strane druge, kada se dešavaju pokušaji svrgavanja demokratski izabranih vlasti ili kada bilo koja država krši i zloupotrebljava ljudska prava i slobode. Zbog svega toga, važno je da otvoreno i jasno sagledavamo kako se države odnose prema svojim obavezama da štite i unapređuju ljudska prava, jer od toga zavise životi ljudi, kao i mir, sigurnost i stabilnost. Ne možemo biti neutralni u odnosu na agresiju, niti na kršenja ljudskih prava.

Pozdravljamo stalnu pažnju Savjeta za ljudska prava na stanje ljudskih prava u Ukrajini u ovom kontekstu. Uostalom, Savjet na to obavezuje njegov mandat. U suprotnom, rizikovali bismo da ohrabrimo slične prijetnje i drugim državama. Danas je to Ukrajina, sjutra bi to mogla biti neka druga susjedna država. Recimo i Crna Gora koja je, inače, duže vremena pod snažnim uplivom tzv. meke moći Rusije i njenih ekspozitura hibridnog djelovanja u zemlji i na Zapadnom Balkanu. U prošlosti smo prečesto bili svjedoci zastrašujućih efekata nekažnjivosti za zločine. Na greškama moramo učiti. Greške ne smijemo ponavljati.

Ovdje u Savjetu danas, kao i na svim drugim relevantnim evropskim i međunarodnim adresama, Crna Gora ponavlja snažnu osudu ruske agresije na Ukrajinu, daje punu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, kao i njeno pravo na samoodbranu. Ostajemo snažan zagovornik osiguravanja pune odgovornosti za učinjene zločine, posebno kroz djelovanje Međunarodnog krivičnog suda, ali i drugih nacionalnih i međunarodnih mehanizama. Služenje pravdi i osiguravanje odgovornosti za zločine je ključno za sprečavanje njihovog ponavljanja, kao i za ostvarivanje prava žrtava i preživjelih na istinu, pravdu i obeštećenje.

Ekselencije,

U pozadini navedenih geopolitičkih dešavanja, ove godine obilježavamo važne jubileje dostignuća čovječanstva – 75-tu godišnjice Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i 30-tu godišnjicu Bečke deklaracije i Programa akcije, kao i druge važne jubileje. To nas neminovno vraća na podsjećanje da su ovi ključni dokumenti nastali na premisi da su osnovna ljudska prava, slobode i dostojanstvo inherentni svakoj osobi. Da su kao takvi zajednički standard UN, a ne privilegija ili geografska, kulturološka ili bilo koja druga odrednica koja se vezuje samo za pojedine države ili grupe država i njima svojstvene modele demokratije i razvoja. Da se svijet saglasio oko univerzalnosti, nedjeljivosti i međuzavisnosti ljudskih prava. Da su tako viđena ljudska prava temelj slobode, pravde, mira i jednakosti u svijetu. I zajednička vrijednost koja određuje i ujedinjuje čovječanstvo. Ovakva vizija i duh Univerzalne deklaracije – koja je dovela do stvaranja sistema ljudskih prava prije 75 godina – su potrebni našem vremenu i svijetu više nego ikada.

Zato Crna Gora pridružuje svoj glas rezonantnim pozivima Visokog komesara za “podmlađivanje“ globalnog konsenzusa o ljudskim pravima kao univerzalnim, nedjeljivim i međuzavisnim, i za oživljavanje duha i vitalnosti Univerzalne deklaracije.

To dalje zahtijeva da osiguramo da ljudska prava budu u središtu naših odgovora na višestruke krize, i da budu podržana pravnim sistemom zasnovanim na vladavini prava. Isto tako da podržimo inkluzivan, efikasan i umreženi multilateralizam i njegove institucije. To je važno da bi preokrenuli alarmantni trend sistemskih i široko rasprostranjenih kršenja ljudskih prava, rastuće diskriminacije i nejednakosti, kao i erozije demokratskih institucija i građanskog prostora. I da bi odgovorili na nove izazove za ljudska prava poput hibridnih prijetnji, tehnološkog razvoja, klimatske krize i ekološkog propadanja, te višestrukih posljedica pandemije COVID-19.

Da bi ovo postigli, potrebno je da krenemo od svoje kuće. Da stalno radimo na očuvanju i unapređenju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti u našim društvima. Jedino tako možemo biti kredibilni i odgovorni prema svojim građanima i pouzdani u saradnji sa drugima.

Kada sagledavamo domete Univerzalne deklaracije u kontekstu sadašnjih višestruko povezanih i isprepletanih izazova i kriza, čini se važnim podsjetiti da je država na čijem sam čelu sačuvala mir, međukulturni i međuetnički karakter crnogorskog društva u vihoru zla i rata koji su generisali retrogradne politike na prostoru bivše Jugoslavije, devedesetih godina prošlog vijeka.

Mi danas sve svoje susjede možemo pogledati u oči, ne okrećući glavu od Srebrenice i svih drugih zločina, kao što nijesmo zatvarali vrata pred kolonama izbjeglica iz BiH, Hrvatske, sa Kosova, koje su tokom devedesetih našle utočište u Crnoj Gori. Kao i danas od velikog broja Ukrajinaca koji bježe od ruske agresije.

Ipak, i danas se Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima koji nagrizaju njenu multietničku demokratiju, oazu mira na Zapadnom Balkanu i sidro njegove stabilnosti kako su je od 90ih godina prošlog vijeka do nedavno nazivali najviši zvaničnici demokratskih država. Kontinuirana ruska hibridna djelovanja, kojima smo besomučno izloženi, podstiču retrogradne politike, šire govor mržnje i produbljuju podjele i u Crnoj Gori, kao i u drugim zapadnobalkanskim društvima.

Ali, mi nemamo i ne tražimo alternativu evropskom vrijednosnom sistemu. Na vrijednostima pravde, prava, slobode i jednakosti, uz poštovanje najviših međunarodnih standarda, Crna Gora je obnovila nezavisnost. Ostvarila članstvo u NATO, i našla se u predvorju Evropske unije. I nastavićemo evropskim putem.

Crna Gora će ostati principijelan glas u odnosu na dramatična kršenja ljudskih prava, krize i sukobe koje su se dešavale i u drugim državama širom svijeta: u Iranu, Avganistanu, Etiopiji, Mjanmaru i mnogim drugim mjestima. Bićemo snažni podržavaoci prava djevojčica i žena, prava osjetljivih i marginalizovanih grupa, uključujući LGBTIQ plus osoba.

Crna Gora će nastaviti da djeluje u Savjetu proaktivno i konstruktivno, s ciljem jačanja poštovanja i očuvanja univerzalnih ljudskih prava svugdje i za sve. I u okviru UPR procesa. I da podupire nezavisnost mandata Visokog komesara i Kancelarije. Kao i da sarađuje sa ostalim UN mehanizmima za ljudska prava.

Hvala.