Aktuelni crnogorski predsjednik i predsjednički kandidat DPS-a Milo Đukanović rekao je da „nema ničeg nemoralnog i nezakonitog u bogatstvu njegove porodice“, ističući da je dijalog jedini način da se riješe politička pitanja koja opterećuju društvo. To je rekao u intervjuu za Parlamentarni kanal.

Kazao je da je region u fokusu njegove pažnje. 

„Ako budem izabran, moje prve posjete biće obavljene regionalnim adresama, a potom Evropa“, rekao je Đukanović. 

Izjave da je narušio kredibilitet Crne Gore jer je bio umiješan u brojne afere, pripisuje kompleksima i političkoj nezrelosti. 

„I meni se može dosta toga zamjeriti, ali ne mislim da sam narušio međunarodni kredibilitet Crne Gore“, poručio je Đukanović. 

Kaže da je jako važno imati izbore, i da bi njima dao prioritet u odnosu na popis stanovništva. 

„Nakon predsjedničkih, parlamentatrne izbore, pa popis. Popis možda neće biti u novembru, nego u aprilu, ali to nije presudno“, smatra Đukanović 

Naglasio je da ima komunikaciju sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali da ta komunikacija nije intenzivna kao prije, zbog promjene političkog kursa Srbije. 

Kazao je da kod njega „ne možete naći antisrpstvo“. 

„U Beogradu živi dio moje šire porodice, i moji prijatelji. Bićemo protiv velikosrpske politike, ali prijatelji Srbije“, rekao je Đukanović. 

„Berlinski proces u skladu sa EU standardima“

Govoreći o Otvorenom Balkanu, kazao je da se zalagao za Berlinski proces, jer je djelotvoran i konkretan. 

„Apsolutno sam ubijeđen da su neki regionalni lideri izgubili vjeru u proširenje EU, pa zašto onda ne organizovati saradnju među osobom“, rekao je predsjednički kandidat DPS-a, tvrdeći da Berlinski proces predstavlja model koji je usklađen sa evropskim standardima. 

Kaže da su postojale „brojne ocjene“ da je Otvoreni Balkan politička projekcija Srbije. 

„Ali primarni razlog je ovaj koji sam pomenuo, pitanje usklađivanja sa evropskim standardima“, rekao je Đukanović. 

„Crna Gora mora da bude građanska“

Tvrdi i da je pokazao razumijevanje u vezi sa diplomatskom mrežom, ali da na neka rješenja koja je nudila Vlada nije mogao da pristane. 

„Zaista sam kazao da je moralno i politički problematično da neko ko je bio protiv ove države bude njen reprezent. Da je ovdje pobijedio koncept Velike Srbije, da li bih ja mogao sebi dozvoliti da budem ambasador Velike Srbije. Ja to sebi ne bih mogao dozvoliti“, rekao je Đukanović. 

Ukazuje da nije riječ o građanima koji su bili za zajedničku državu 2006. godine nego o političkim liderima. 

„Zaista vjerujem u politički dijalog, i zaista vjerujem da Crna Gora može biti samo građanska ili je neće biti“, naglasio je Đukanović. 

On je rekao da je logično i prirodno da se Vlada i Skupština dogovaraju, te vjeruje da će i pitanje kompletiranja diplomatske mreže biti uskoro završeno. 

„Reformi u posljednje dvije godine bije bilo“

Đukanović je rekao da nudi završetak evropskog puta Crne Gore u narednih pet godina, koliko bi proveo na mjestu predsjednika u novom mandatu. 

„Sada je potrebno završiti taj posao, učvrstiti arhitekturu građanske Crne Gore, osnažiti reforme i završiti evropski put. To je ključna vrijednost“, rekao je Đukanović.

On je rekao da reformi u Crnoj Gori u prethodne dvije godine nije bilo, mada to nije specifičnost Crne Gore, već i drugih država regiona. On je naglasio da je Crnoj Gori zbog toga prijetila blokada pregovora sa EU. Tvrdi da je insistirao na kvalitetnoj političkoj komunikaciji, kao i da je uvijek želio da ima inkluzivnu vladu. 

„Što se tiče izbora čelnih ljudi u pravosuđu, to je bio uslov da se podrži manjinska vlada. Važnost tog momenta se ukazala kada je EU odlučila da da veći značaj evropskoj integraciji  nakon agresije na Ukrajinu. U tom trenutku, naša vlada ne ispunjava sve obaveze, nijesmo imali vladu koja je ispunila obavezu, zatajlila je, iz političkog razloga, a ne previdom. Nije neznanje, jer sam premijera Dritana Abazovića upozorio da ne ide tim putem“, rekao je Đukanović. 

Bez konkretnog odbora hoće li biti raspuštena Skupština

On je negirao da je dio dogovora o manjinskoj vladi bio da se povuče iz političkog života. 

„Bilo je takvih želja, ali to je javno nevaspitano. To je moja odluka i partije na čijem sam čelu“, kaže Đukanović. 

On navodi da Ustav predviđa da šef države može da donese ukaz o raspuštanju parlamenta kada mandatar ne sastavi vladu za tri mjeseca od dana kada mu je mandat dodijeljen. Kaže da mandatar Miodrag Lekić, na problematičan način, ima mandat da formira vladu. 

„Ozbiljno sagledavam tu međuzavisnost ustavne klauzule, ovakvog zakona o predsjedniku, i ako mandatar do 16. marta ne uspije, imaću jasan stav, striktno u skladu sa Ustavom“, rekao je Đukanović. 

Nije precizirao da li to znači raspuštanje parlamenta. 

„Ima pravnika koji to misle, ali vjerujem da treba sve detaljno sagledati i ne žuriti“, rekao je Đukanović. 

Na posljednjem kongresu na stolu bila i moja ostavka

Kazao je da proces podmlađivanja u DPS-u traje, a potvrdio je da su ostavke ponudili čelnici odbora u opštinama gdje je DPS izgubio lokalne izbore. 

„Ali su zakazni predsjednnički izbori, i preovladala je ocjena da treba sačekati“, naglasio je Đukanović. 

Najavio je da će 60 do 90 dana nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora biti održani unutarstranački izbori u DPS-u. 

„Vrijeme je da se obavi radikalnija promjena na političkoj sceni generalno. I na kongresu nakon parlamentarnih izbora koji su održani 2020. godine na stolu je bilo moje povlačenje, ali je tada ocijenjeno da proces podmlađivanja napreduje i nije vrijeme za takve odluke“, rekao je Đukanović. 

Naveo je da sa šefom države i opozicijom nije bilo konsultacija o izboru čelnih ljudi u pravosuđu. Ukazao je da je ranije specijalni glavni tužilac govorio o 31 prijavi protiv predsjednika Crne Gore. 

„Istraga imate koliko hoćete, ali nema optužnica protiv bilo koga iz ranije izvršne ili zakonodavne vlasti“, podvukao je Đukanović. 

„U slučaju Stijepovića vođen ljudskim razlozima“

Na pitanje o Slavoljubu Stijepoviću i aferi „Koverta“, rekao je da je Stijepovićev komšija snimao susret komšija u jednom selu. 

„Poveo sam se u slučaju Stijepovića ljudskim razlozima, da je uradio nešto nalik ovome što je uradio donedavni direktor Uprave prihoda i carina, reagovao bih“, naveo je Đukanović. 

On je rekao da bi s radošću dao da svi objave zapisnik o njegovom saslušanju u Baruju u procesu povodom optužbi za šverc cigareta, iz marta 2008. godine. 

„Tužilac u sudu je u tom procesu protiv nekih osoba sam povukao optužbe“, naglasio je Đukanović, tvrdeći da je politički cilj svega toga bio da se diskredituje predsjednik Crne Gore. 

„Firma mog sina ne ostvaruje prihode u Crnoj Gori“ 

Rekao je da nema ništa nemoralno i nezakonito u bogatstvu njegove porodice. Kazao je da je njegov brat uložio novac u privatnu banku, dok je njegov sin osnovao privatnu firmu. 

„A firma mog sina, ‘Kodio’, ne ostvaruje nijedan cent prihoda u Crnoj Gori. Ja nijesam demagog, ne mislim da tu ima bilo čega nemoralnog“, tvrdi Đukanović. 

Tvrdi da mu je pokojni savjetnik (Goran Žugić), ubijen 2001. godine, bio kum, i da mu je izuzetno žao što država do danas nije otkrila ubice. Kaže da to važi i za druga ubistva, pa i za napade na novinare. Naglasio je da policija više nema dominantnu ulogu u istragama, već tužilaštvo. 

„Ponekad mi se čini da kriminalci razmišljaju brže od istražnih organa. Mislim da se stanje popravlja, i da ova država pokazuje napredak u oblasti borbe protiv kriminala i korupcije“, naglasio je Đukanović.