Sve plaže biće spremne za sezonu 1.maja, saopštili su iz Morskog dobra. Ukazali su da su duž cijele obale pojačane njihove kontrole, pa svim zakupcima plaža koji budu radili mimo zakona, kako poručuju, prijeti raskid ugovora.
Ipak ,turistima koji ovih dana odmaraju u Crnoj Gori ne smeta što plaže nijesu još uređene.
To sto pojedine plaže još nijesu očišćene i spremne za prve turiste ne remeti užitak gostima koji ovih dana borave na primorju.
Iako zbog tenderskih procedura za zakup plaža prošle godine pojedina kupališta nisu bila spremna na vrijeme za sezonu, ove godine, kako uvjeravaju, iz Morskog dobra to neće biti slučaj.
Zakupci plaža imaju rok da za nešto više od 10 dana sva kupališta – oko 550 – stave u funkciju.
Kako je rekao Srđan Radić iz Morskog dobra, počele su pojačane kontrole.
“Ono što vam u ime Službe kontrole mogu reći – bitno je da se ispune minimalni uslovi. Mislim tu na obilježavanje bova sa strane mora, čistoću kupališta, da se organizuje spasilačka služba, dakle ne svi uslovi koji su potrebni kada počne ona prava sezona”, rekao je Radić.
Osim za pripremu plaža pojedini zakupci prethodne dane koristili su i za nelegalnu gradnju. Takav slučaj bio je na Slovenskoj plaži gdje je investitor značajno probio gabarite definisane Urbanističko-tehničkim uslovima, ali je nakon upozorenja Morskog dobra o raskidu ugovora počeo da uklanja betonske stubove.
Radić kaže da iduće sedmice počinju da ruše nelegalne objekte na Adi Bojani, gdje je komunalna policija odradila svoj dio posla.
“Odnosno, gdje su donešena rješenja, ona koja su konačna. Nakon toga, mi imamo firmu s kojom smo zaključili ugovor, imamo budžet 300.000 eura, pa te nelegalne pozicije uklanjamo, a kasnije ćemo o trošku nelegalnih korisnika, kako bi se reklo, poravnati”, rekao je Radić.
Iz Morskog dobra kažu da im kontrolu uzurpacije obale otežava to što nemaju upravnu nadležnost, pa zaštita prostora zavisi od rada opštinskih službi.
Zato pozivaju svih šest opština na primorju na bolju saradnju kako bi sačuvali obalu.
Uprkos pojačanim mjerama bezbjednosti, u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu i dalje se bilježe pokušaji unošenja nedozvoljenih predmeta, uključujući i dostavu putem dronova. Tokom prošle godine oduzeto je više od 1.400 predmeta.
U Spuškom zatvoru, u pavilonju F, boravi više od 500 zatvorenika. Pristup tom paviljonu dobila je novinarka RTV Podgorica Magdalena Čelanović.
Svakodnevnica ljudi u paviljonu F izuzetno je strogo kontrolisana, ali i pored toga bilo je pokušaja unošenja mobilnih telefona, rutera i punjača putem drona.
Sa 661 izvršiocem u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, zatvorski sistem funkcioniše pod stalnim nadzorom. Tokom prošle godine sprovedeno je 1.366 pretresa, a iza rešetaka je otkriveno i oduzeto čak 1.442 nedozvoljenih predmeta.
“Dan zatvorenika propisan je pravilnikom o kućnom redu i on počinje ustajanjem u 6 ujutru, zatim su tu smotre i brojanja, odlazak na doručak pa na radne aktivnosti. Kasnije je previđeno vrijeme za sve ostale kulturne i sportske aktivnosti i svi zatvorenici po zakonu moraju imati bar dva sata vremena namijenjeno aktivnostima na otvorenom prostoru. Na današnji dan je 569 zatvorenika, dok se u čitavoj Upravi nalazi 1385 lica. Od toga su 708 zatvorenici, a ostali broj su pritvorena lica“, kazala je načelnica Odsjeka za tretman Zatvora za duge kazne, Dragica Rajković.
Savremen način dostave telefona je putem dronova, koji iz vazduha spuštaju pakete u zelenim kesama direktno na travnate površine.
U upravi za izvršenje krivičnih sankcija se gotovo svakodnevno rade pretresi i preduzimaju operativne radnje u cilju sprečavanja pojava o kojima vi govorite. Ono sa čime se suočavamo je pokušaj unošenja telefona putem dronova koji ispuste paketić, međutim moram reći da smo u poslednjem periodu zabilježili određen broj presretanja takvih pošiljki od strane naših službenika“, istakla je Rajković.
Kontrola se ne završava unutar zidina – na prijavnicama je tokom 2025. Godine evidentirano čak 1.520 predmeta čije držanje i upotreba nisu dozvoljeni u zatvoru.
„Ja bih negirala te navode da pojedini imaju telefone koji su im dozvoljeni. Kada su u pitanju pritvorena lica, telefonske kontakte odobrava Sud, dok zatvorenici mogu kontaktirati najviše deset telefonskih brojeva sa naših govornica“, zaključila je Rajković.
U pokušaju da se odgovori na sve sofisticiranije metode krijumčarenja, sistem je dodatno osnažen novim digitalnim radio vezama, ručnim metal detektorima i uređajima za detekciju mobilnih signala. Pitanje koje ostaje – koja je sljedeća metoda kriminalnih organizacija u pokušaju uspostavljanja kontakta sa zatvorenicima.
Najmanje 17 tijela za koja se vjeruje da su migranti pronađeno je posljednjih dana kod obale u blizini priobalnog grada Zuvare, saopštili su ljekari iz Tripolija.
Centar za hitnu medicinu i podršku, koji posluje u okviru Ministarstva zdravlja, saopštio je da su tijela pronađena oko 117 kilometara zapadno od Tripolija.
U saopštenju se navodi da je ukupno 14 tijela sahranjeno u skladu sa protokolima, a jedno tijelo državljanina Bangladeša je identifikovano i primila ga je njegova porodica u Tripoliju.
Nisu poznati detalji o preostala dva tijela, prenose Nezavisne.
Slike objavljene na „Fejsbuk“ stranici Centra pokazuju ljekare kako stavljaju tijela u bijele plastične kese, a zatim u ambulantna kola.
Libija je od svrgavanja Moamera Gadafija u ustanku koji je podržao NATO 2011. godine postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva u Evropu opasnim rutama preko pustinje i Sredozemnog mora.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić rekao da je juče na sjednici Vlade predložio obeštećenje žrtava logora Lora u Splitu, kroz dopunu dnevnog reda.
„Predsjednik Vlade je prihvatio i predložio da pripremim model kako da se to pitanje riješi. Sledećeg četvrtka ću to staviti na dnevni red“, rekao je Aleksić u emisiji „Slobodna zona“ na Prvoj televiziji.
Govoreći o odnosu sa Hrvatskom, te njihovim zahtjevima o odšteti u Morinju, brodu Jadran, promjene imena bazena Zoran Džimi Gopčević, Prevlake, a i činjenici da je Srbija u opozicionim medijima ipak glavni neprijatelj, Aleksić navodi da je Hrvatskoj svojstveno da traži a Crnoj Gori da ima državno dostojanstvo.
„Vjerujem i nadam se da neće doći ni do promjene imena bazena u Kotoru koji nosi ime čuvenog vaterpoliste, niti da ćemo da damo brod Jadran“, naveo je on.
Kada je u pitanju obeštećenje logoraša iz Morinja, gdje Hrvati traže 17 miliona evra, Aleksić tvrdi da se država obrukala, podsjećajući na slučaj Lore.
„Nadam se da će nova vlast to ispraviti. Juče sam na sjednici Vlade predložio obeštećenje žrtava logora Lora u Splitu, kroz dopunu dnevnog reda. Predsjednik Vlade je prihvatio i predložio da pripremim model kako da se to pitanje riješi. Sledećeg četvrtka ću to staviti na dnevni red“, naveo je on.
Dodao je da ovo pitanje kasni te da je to duboko pitanje savjesti ove vlasti.
„Neće Hrvatska obeštetiti te žrtve. Oni su zarobljeni u BiH, u Mostaru, i tamo su mučeni. Istoričari koji se bave ovom bolnom temom su pokazali da su oni mučeni na oko 150 načina. Na način koji je neviđen u istoriji ljudske civilizacije. Znate za najbrutalnije mučenje u Osmanskom carstvu – nabijanje na kolac. Nacisti su imali svoje, Francuzi giljotinu, imali ste i Goli Otok gdje su ljudi bili stavljani u ćelije 1×1 sa mrtvacem. Ali to što se u Lori dešavalo, način na koji su mučeni naši građani, to je prevazišlo svaku maštu. Istorija to nije zapamtila i to je naučno utemeljena istina. Ne traži se dakle od Hrvatske da se žrtve obeštete, to će uraditi država Crna Gora“, naveo je Aleksić, prenosi Borba.
Dodao je da je ovdje na djelu pitanje sjećanja i promocije zaborava.
„Na djelu je pokušaj zaboravljanja petrovićevske Crne Gore. Sada slave obnovu državnosti, a ja ih pitam šta su obnovili? Je li to jezik koji je bio u Crnoj Gori? Jesmo li obnovili udžbenike? Liče li udžbenici na udžbenike iz vremena Kralja Nikole, Njegoša? Tada je jezik bio srpski“, naveo je Aleksić.
Podsjetio je i na ulogu Mila Đukanovića koji je 90-ih godina pozivao da se brani Ustav i poredak SFRJ koja je u to vrijeme bila jedina priznata država.
„Tek kasnije su Slovenija, Hrvatska i BiH proglasile nezavisnost, ali to je sve u vremenu SFRJ koju je on zagovarao i tražio da se brani. Crnogorski rezervisti su se odazvali, a tu je Đukanović bio jedan od onih koji je zagovarao odbranu teritorijalnog integriteta i suvereniteta SFRJ i obilazio rezerviste koje je slao na položaj. Postoje izjave da je prestao da igra šah, da šalje rezerviste da brane srpski narod od Tuđmanove paravojske. Sve se to nalazi u istoriji a to treba uništiti, ali imam i ja svoju privatnu arhivu“, naveo je Aleksić.
Na sceni je politika zaborava od struktura bivše vlasti, dodao je potpredsjednik Vlade, a zaboravlja se i pitanje – ko je poslao te rezerviste da brane suverenitet SFRJ, i zašto su ih se odrekli.
„Kad su oni sahranjeni ispred Saborne Crkve, niko nije iz državnog ni opštinskog vrha došao da im se pokloni. Znamo kakav su imali odnos prema Hrvatskoj, a znamo i njihov pogled. Đukanovića je bio strah Haškog tribunala pa je prelomio. Ploča u Morinju je hrvatski sažetak nedavne prošlosti, ali uvijek kažemo – nedostaje ime Mila Đukanovića. Da piše – „koje je predvodio Milo Đukanović“, dodao je Aleksić.
Aleksić je kazao da Vlada nije ni anticrnogorska, ni antisrpska, ni crkvena.
„Baš nijedan element, nijedan segment ni detalj ne postoji da bi se moglo reći tako nešto. Ja sam srpski političar, neko ko je 35 godina aktivno u politici, od uvođenja višestranačkog sistema. Postoji kontinuitet mog stranačkog i personalnog djelovanja koji to pokazuje. Ne bi mi palo na pamet da budem u antisrpskoj Vladi. Jednostavnom analizom se može pokazati da je do 2020. godine svaka Vlada prije toga bila antisrpska. Od 2020. nijedna Vlada nije bila antisrpska. Crna Gora je do 2020. godine bila antisrpska platforma a posle toga to definitivno nije“, kazao je potpredsjednik Vlade.
Aleksić se podsjetio i političkih procesa koji su nekada vršili pravno nasilje, a kada su frakciju Narodne stranke Novaka Kilibarde prisvojili Đukanović i DPS.
„Većina je bila za Božidara Bojovića. Ali i pored toga je Upravni sud dao legitimitet frakciji Novaka Kilibarde koja je ušla u koaliciju sa DPS-om i SDP-om. Formirana je koalicija a na tim izborima oni nisu deklarativno propagirali separatizam, ali je i Đukanović kazao – ko tada nije prepoznao gdje vodi moja politika? Oni koji su njega tada podržavali su govorili da on nije deklarativno bio za odvajanje i put izdaje, zločina i separatizma i da nisu znali, ali zaista zrelije političko promišljanje je lako moglo da pokaže gdje on vodi“, naveo je Aleksić.
Lider DNP-a Milan Knežević kazao je da izdaju u politici ne oprašta i da izdajnike ne podnosi. „Sve drugo mogu da oprostim i opraštao sam, ali nemam nikakve političke milosti za one koji su me izdali i koji su izdali našu ideju, a iskoristili su sve od DNP-a“, kazao je Knežević.
Ocijenio je da je na sceni u Crnoj Gori jedna batal vlast koju treba srušiti i da su prijevremeni parlamentarni izbori najbolje rješenje.
Upitan kada će da se ukloni ova propala vlast, poručio je da će DNP učiniti sve u skladu sa svojim institucionalnim i ustavnim mogućnostima da izazove prijevremene parlamentarne izbore jer je ovako stanje neodrživo, što uostalom vide i građani Crne Gore.
“Vlada je u totalnom rasulu, potresena mnogobrojnim aferama, počev od seks skandala do koruptivnih afera. Toga će u narednom vremenu biti još više kada počnu da isplivavaju neke afere o kojima ću govoriti. Vidite i da je i Miloš Medenica postao jedan od najpopularnijih političara koji se preko društvenih mreža oglašava i razbija u paramparčad bezbjednosni sektor što najbolje govori o tome u kojoj se fazi nalazi naše društvo i država“, podvukao je lider DNP-a.
Prema njegovim riječima, Crna Gora zaslužuje novu i bolju vlast.
Na pitanje kada će javno priznati da ih je, kao i Nebojšu Medojevića izdao Andrija Mandić, Knežević je istakao da je njihovu politiku 2020. godine izdao Zdravko Krivokapić.
„Nađete jednog anonimusa, okupate ga, obrijete, kupite mu odijelo i postavite na čelo liste kao spasitelja, a on uzvrati ‘hvala vam ni za šta’“, kazao je.
Knežević je ustvrdio da se politika ne vrti oko Andrije Mandića, ni oko bilo kog drugog političara.
„To sam i dokazao. Nova srpska demokratija ima pravo da trasira svoj politički put onako kako ga vidi. To čini i Demokratska narodna partija, kao i Pokret za promjene, a neki lični odnosi i konstelacije koje imam sa Mandićem i Medojevićem su toliko duboki i uvriježeni da niko ne može ocjenjivati imali tu ili nema prijateljstva. Prošli smo mnogo krivično- pravnih ofanziva da bi sad prekinuli prijateljske odnose. Da li će se naši politički putevi negdje ukrstiti u narednom periodu vrijeme će pokazati”, rekao je.
DNP je, podsjetio je, pokazala da autonomno vodi svoju politiku i da je izlaskom iz Vlade, a ostankom Nove srpske demokratije, pokazala da drugačije vidi ono što su interesi srpskog naroda u ovom trenutku.
“NSD smatra da će ih bolje ostvarivati unutar Vlade, a mi da je ovo naglašeno antisrpska Vlada koja koristi prisustvo Srba kako bi govorila da ima ih ima u vlasti“, rekao je.
Knežević je izričit da niko nije manipulisao sa njim, niti bi to dozvolio.
„DNP ima svoj put i držaće se tog puta dok god bude imao podršku birača“, kazao je lider DNP-a.
Upitan zašto nije bio na ponoćnoj Vaskršnjoj liturgiji u Hramu, kazao je da je bio na ponoćnoj liturgiji u crkvi u zetskom Bijelom Polju i pričestio se.
„Moje vjersko uvjerenje je lična stvar i nema potrebe da barjačim ni vjerom, ni činjenicom da sam postio i bio na ponoćnoj liturgiji“, kazao je Knežević.
Podsjetio je da ni on, ni DNP nisu glasali za Zakon o unutrašnjim poslovima, ni o ANB-u, već su ih naprotiv nazvali diktatorskim zakonima, na koji bi bili ponosni i Čaušesku i Enver Hodža da su živi.
„DNP nije podržala ove zakone, kritikuje ih redovno, a to smo saopštili i kada su se prvi put našli u proceduri u julu mjesecu prošle godine. Naš stav je potpuno jasan – neophodno je da se Ustavni sud odredi prema ovim zakonima i proglasi ih neustavnim jer duboko zadiru u osnovna ljudska prava i slobode. Nećemo glasati ni za jedan sličan zakon koji ugrožava interese Crne Gore“, izričit je Knežević.
Na pitanje Aleksandra Damjanovića iz CKM, da li DNP podržava ideju da Nikšić dobije ulicu sa nazivom 21. maj, odgovorio je u svom stilu da bi prvo trebalo da dobije ulicu Miroslav Lajčak ili Epstajn jer su to ljudi koji su najzaslužniji za tzv. crnogorsku nezavisnost, koja ne počinje 21. maja 2006. godine nego znatno ranije.
„Vrijeme nije stalo da teče kada je Milo Đukanović došao na vlast u Crnoj Gori, niti će presatati kada ne bude Mila, ni Milana Kneževića, ni bilo koga drugog. Da ne bude da sam ostrašćen vezano za referendum. Nemam ništa protiv da se ulica nazove 21. Maj ali i da druga ponese naziv bloka za zajedničku državu. Ni mi nismo ljudi koje su našli negdje u kupusu, niti su ih donijele rode, nego smo građani Crne Gore, živimo ovdje, kao i naši preci. Jednako je naša, kao i onih koji su glasali za nezavisnu Crnu Goru. Zašto bi oni bili posebniji od nas 185 hiljada koji smo glasali za zajedničku državu“, ukazao je i dodao da se može iskombinovati da jedna ulica nosi po pola naziv.
Na pitanje da li će doći do davanja aerodroma Berane pod koncesiju, kazao je uz smijeh da se ne treba pominjati da imamo još jedan aerodrom, „jer će nam i to uzeti“.
„Ovim koncesionim ugovorom nije predviđeno davanje aerodroma u Beranama pod koncesiju, već za Golubovce i Tivat. Za očekivati je da će biti i Berane, a i Kapino Polje kod Nikšića“, rekao je.
Košarkaši Lima plasirali su se u Prvu A ligu, kolo prije kraja takmičenja u Prvoj B MCKL, pošto su u Beranama pobijedili Rudar 92:53 i tako zadržali dvije pobjede više od drugoplasiranih Pljevalja.
Lim nije propustio šansu koju je izborio tokom prvenstva, da sam odlučuje o svojoj sudbini, već je u utakmici pretposljednjeg kola bio dominantan protiv Rudara tokom svih 40 minuta. Bilo je jasno u kom smjeru ide utakmica već poslije prve četvrtine, koju je beranski tim dobio čak 34:4, pa je sve nakon toga proteklo u kontroli situacije na terenu od strane domaće ekipe.
Petorica igrača Lima imalo je dvocifren učinak – Matija Babović postigao je 15 poena, a uz to je imao i 9 asistencija, Miomir Brakočević, Vedran Musić i Dušan Zonjić po 14 poena, a Stefan Joksimović 10. Kod gostiju Miloš Tanović je bio najefikasniji sa 16 poena.
Lim je sezonu završio sa 12 pobjeda i 3 poraza, kao prvoplasirani na tabeli. Medalje igračima i stručnom štabu uručio je sekretar Sekretarijata za sport opštine berane Vladan Asanović, a pehar osvajaču Prve B lige predao je član Upravnog odbora KSCG Hasan Ramović.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, na poziv ministra vanjskih poslova Republike Turske Hakana Fidana, učestvovao je na Antalijskom diplomatskom forumu u Turskoj.
Kako navode u saopštenju to je jedan od najznačajnijih međunarodnih konferencija koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana.
Ovogodišnji Forum, koji predstavlja jednu od najznačajnijih međunarodnih konferencija, ima poseban značaj jer se održava u složenom i izazovnom geopolitičkom kontekstu, obilježenom rastućim tenzijama, sa ciljem doprinosa stabilnijoj i bezbjednijoj budućnosti.
Na marginama Antalijskog diplomatskog foruma održan je treći po redu sastanak Balkanske mirovne platforme, na kojem je Ibrahimović naglasio značaj stabilnog i bezbjednog Zapadnog Balkana, kao i važnu ulogu Turske, koja kroz partnerski odnos i članstvo u NATO savezu doprinosi miru i prosperitetu regiona.
U okviru Foruma, ministar Ibrahimović govorio je na panelu posvećenom izgradnji mira na Balkanu kroz dijalog, ekonomsku saradnju i bolju regionalnu povezanost, što je od ključnog značaja za dugoročnu stabilnost regiona.
Antalijski diplomatski forum bio je prilika za brojne bilateralne sastanke, i to sa palestinskom ministarkom vanjskih poslova Varsen Agabekijan Šahin, ministrom vanjskih poslova i vjera Kostarike Arnoldom Andreom Tinokom, državnom ministarkom u Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu trgovine i industrije
Singapura Gan Sio Huang, sa Arminom Hodžićem, zastupnikom albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine u hrvatskom Saboru, sa zamjenikom izvršnog direktora za Zapadnu Evropu u Evropskoj službi za spoljne poslove Emanueleom Žiofreom, potpredsjednikom Vlade Moldavije i ministrom vanjskih poslova Mihaiom Popsoijem, kao i sa potpredsjednikom Vlade Kosova i ministrom vanjskih poslova Glaukom Konjufcom.
Tokom sadržajnih razgovora Ibrahimović je ponovio glavni vanjskopolitički cilj Crne Gore, a to je zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, kako bi Crna Gora postala punopravna članica Evropske unije do 2028. godine.
U fokusu razgovora bilo je jačanje saradnje među državama u oblastima od zajedničkog interesa, s posebnim akcentom na ekonomiju, turizam i investicije, kao i regionalna saradnja i evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana.
Razgovaralo se i o globalnim izazovima i ratom zahvaćenim područjima, gdje je konstatovano da dijalog i mirno rješavanje sporova nemaju i ne smiju imati alternativu.
Učešćem na Antalijskom diplomatskom forumu, Crna Gora je još jednom potvrdila svoju posvećenost jačanju međunarodnog dijaloga, unapređenju regionalne saradnje i ostvarivanju strateškog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Izjava za medije potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslovaErvina Ibrahimovića:
„Velika mi je čast što, na poziv turskog šefa diplomatije Hakana Fidana učestvujem na Antalijskom diplomatskom forumu u Turskoj – jednom od najznačajnijih međunarodnih konferencija koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana.
Ovogodišnji Forum ima poseban značaj jer se održava u složenom i izazovnom geopolitičkom kontekstu, obilježenom rastućim tenzijama, sa ciljem doprinosa stabilnijoj i bezbjednijoj budućnosti.
Ovakvi forumu su uvijek prilika za razgovore sa šefovima diplomatija iz različitih dijelova svijeta, i razmjenu mišljenja o aktuelnim globalnim izazovima, brojnim oblastima za unapređenje saradnje. Prilika su, takođe, i za predstavljanje postignutih rezultata u kontekstu našeg ključnog vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Imali smo i treći sastanak Balkanske mirovne platforme gdje sam naglasio značaj stabilnog i bezbjednog Zapadnog Balkana, kao i važnu ulogu Turske, koja kroz partnerski odnos i članstvo u NATO savezu doprinosi miru i prosperitetu regiona.
Učestvovao sam i na panelu posvećenom izgradnji mira na Balkanu kroz dijalog, ekonomsku saradnju i bolju regionalnu povezanost, što je od ključnog značaja za dugoročnu stabilnost regiona.
Sa Antalijskog diplomatskog foruma odlazim zadovoljan, uvjeren da smo kroz brojne susrete dodatno unaprijedili saradnju sa našim partnerima, potvrđujući ulogu CrneGore kao konstruktivnog i pouzdanog aktera na međunarodnoj sceni.“
U nacrtu izvještaja Evropske komisije stoji kako je program „Evropa sad 2“ uticao na rast inflacije u Crnoj Gori.
To je večeras saopštio potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković, koji je i objavio dio tog dokumenta.
„Na inflaciju u Crnoj Gori uticala je i politika Vlade, odnosno program “Evropa Sad 2”, stoji u draftu izvještaja Evropske komisije o ekonomskim reformama u Crnoj Gori“, naglasio je Vuković.
To je, dodao je, potvrda onoga što je javnost znala.
„To potvrđuje ono što u Evropi sad uporno negiraju, a što svi znamo i što svaki crnogorski građanin osjeća “na svojoj koži”, dodao je on.
„Dok cijene uvoza, naročito kada je u pitanju hrana, imaju znatan uticaj na crnogorsku malu i otvorenu ekonomiju, domaći inflatorni pritisak dolazi usljed povećanja zarada i stimulansa potražnje, uzrokovanog mjerama „Evropa sad 2“, stoji u dijelu dokumenta koji je objavio Vuković.
Na inflaciju u Crnoj Gori uticala je i politika Vlade, odnosno program “Evropa Sad 2” – draft izvještaja Evropske komisije o ekonomskim reformama u Crnoj Gori potvrđuje ono što u PES-u uporno negiraju, a što svi znamo i što svaki crnogorski građanin osjeća “na svojoj koži”👇 pic.twitter.com/MzdSROUYta
Nacionalna avio-kompanija Tu Montenegro sa ponosom saopštava da je uspješno registrovana kao IOSA operater u okviru programa Međunarodne asocijacije za vazdušni prevoz (IATA) za provjeru operativne sigurnosti.
Ovo prestižno priznanje potvrđuje, kako su istakli, beskompromisnu i kontinuiranu posvećenost kompanije najvišim globalnim standardima sigurnosti u vazduhoplovstvu.
IATA je zvanično prepoznala i potvrdila usklađenost naših operacija sa rigoroznim odredbama priručnika IOSA programa, koji predvidja ispunjava je preko 900 standarda (ISARPs). Novi sertifikat o registraciji za Tu Montenegro imaće važnost do 22. aprila 2028. godine.
– Obnova ovog prestižnog sertifikata predstavlja ključni dokaz našeg beskompromisnog stava prema sigurnosti i izvrsnosti operacija,“ saopšteno je iz menadžmenta kompanije. „Za naše putnike, partnere i zaposlene, ovo je čvrsta garancija da Tu Montenegro primjenjuje i poštuje najzahtjevnije svjetske bezbjednosne procedure. Biti dio IOSA registra nije samo privilegija, već i obaveza da svakodnevno održavamo i unapređujemo kvalitet naših usluga – navode iz avio-kompanije
IOSA (IATA Operational Safety Audit) sertifikat predstavlja globalno priznati standard za procjenu operativnog upravljanja i kontrolnih sistema avio-kompanija. Obnova ovog sertifikata dodatno učvršćuje poziciju ToMontenegra kao pouzdanog partnera na međunarodnom tržištu avijacije.
– Tu Montenegro nastavlja da ponosno povezuje Crnu Goru sa Evropom i svijetom, stavljajući sigurnost, udobnost i povjerenje putnika na apsolutno prvo mjesto – navodi se u saopštenju.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
