Home Blog Page 22

Podgorica: Dvije osobe osumnjičene da su opljačkale vozilo za transport novca

0

Podgorička policija traga za osumnjičenima koji su, prema prijavi zaposlenog u firmi za fizičko-tehničko obezbjeđenje C. Security, uz prijetnju oružjem ukali novac koji je prevozio.

“Naime, Odjeljenju bezbjednosti Podgorica danas je zaposleni u firmi za fizičko-tehničko obezbjeđenje C. Security prijavio da su dvije za sada nepoznate osobe jutros, oko 9 časova, u Ulici Avda Međedovića, od njega uz prijetnju vatrenim oružjem, otuđile novac koji je prevozio u okviru obavljanja poslova transporta novca”, saopštila je Uprava policije (UP).

Kako su kazali, prema prijavi, događaj se desio neposredno nakon preuzimanja pazara iz jednog marketa, dok se radnik nalazio u putničkom vozilu marke „Renault“.

“Dvija nepoznate osobe su, prema navodima iz prijave, prišla vozilu, nakon čega su, uz prijetnju oružjem, ukrale vreću sa više PVC kesa u kojima se nalazio novac iz 16 poslovnih objekata”, navode iz policije.

O događaju je obaviješten Viši državni tužilac u Podgorici, sa kojim policija koordinira dalje aktivnosti i preduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

“Uprava policije apeluje na sva privredna društva koja obavljaju poslove transporta novca i dragocjenosti da dosljedno primjenjuju propisane procedure uz najveći nivo bezbjednosti, kako bi se rizici prilikom transporta sveli na najmanju moguću mjeru i osigurala puna zaštita imovine, kao i bezbjednost zaposlenih koji obavljaju ove poslove”, dodaje se.

Policija će, zakljčuju, u okviru svojih nadležnosti, preduzeti sve neophodne mjere i radnje na rasvjetljavanju događaja, identifikaciji, lociranju i hapšenju dgovornih osoba, a javnost će o ishodu sprovedenih aktivnosti i provjera biti blagovremeno obaviještena.

Sarajevo opet među pet gradova s najzagađenijim vazduhom na svijetu

0

Glavni grad Bosne i Hercegovine danas je bio među pet gradova s najvećim zagađenjem vazduha na svijetu, prema podacima objavljenima na švajcarskoj mrežnoj stranici AirQuality, koja prikuplja i analizira podatke s mjernih stanica u gradskim središtima gotovo svih država, prenosi Hina.

Na vrhu popisa nalazi se pakistanski Lahore, u kojem je oznaka kvaliteta vazduha bila u takozvanoj smeđoj zoni, koja opisuje opasan vazduh s indeksom zagađenja većim od 600, dok je Sarajevo imalo crvenu oznaku nezdravog vazduha s indeksom 163, što je taj grad svrstalo na peto mjesto ovog popisa.

Hidrometeorološki zavod Federacije BiH od sredine prošle sedmice upozorava na postupno pogoršanje kvaliteta vazduha, što je već godinama uobičajena situacija u gradskim središtima BiH.

U Sarajevu je zimi slab protok vazduha, ali to nije jedini razlog

Najveći uzrok zagađenja su sitne čestice prašine oznake PM2,5, koje mogu duboko prodrijeti u disajni sistem i prouzrokovati ozbiljne zdravstvene poteškoće. Juče je koncentracija tih čestica u Sarajevu bila na nivou d 112 mikrograma po kubnom metru, što se kategorizuje kao vrlo zagađen vazduh.

Osim činjenice da se grad nalazi u kotlini u kojoj je zimi slab protok vazduha, zagašenju u Sarajevu doprinosi i veliki broj starih automobila na putevima te više od 43 hiljade registrovanih ložišta na kruta goriva, koja su često lošeg kvalileta i pri izgaranju ispuštaju znatne količine štetnih tvari.

Bečić: EU integracije iznad bilo koje partije i pojedinačnog interesa

0

Kada postoji politička volja i svijest o istorijskom trenutku, razlike mogu biti prevaziđene u interesu građana i evropske budućnosti Crne Gore. Evropske integracije moraju biti iznad bilo koje partije i bilo kog pojedinačnog interesa, kazao je potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić.

„Zamjenik premijera Aleksa Bečić sastao se sa Stefonom Niksom, regionalnim direktorom za Evropu i Evroaziju Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) i drugim istaknutim predstavnicima ove organizacije, sa kojima je razgovarao o aktuelnim političkim procesima, evropskoj perspektivi Crne Gore, jačanju institucija i daljem unapređenju saradnje“, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Bečić je istakao da je Crna Gora čvrsto i nedvosmisleno opredijeljena ka tri ključna spoljnopolitička prioriteta – punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, pouzdanom savezništvu u okviru Sjeveroatlantskog saveza i jačanju regionalne stabilnosti i dobrosusjedskih odnosa, naglašavajući da na tom putu nema odstupanja.

Govoreći o evropskim integracijama, zamjenik premijera je istakao da privremeno zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja, 1 i 12, predstavlja dodatnu potvrdu napretka Crne Gore na tom putu i kontinuiranog ispunjavanja evropske agende.

„Crna Gora je uradila najveći dio posla koji je bio do nas. Intenzivirana je reformska dinamika, jer je naš cilj jasan – 2028. godina i Crna Gora kao dio evropske porodice”, istakao je Bečić.

Osvrćući se na unutrašnje političke prilike, Bečić je istakao važnost stabilne parlamentarne većine i podrške reformama, naglašavajući da su politički dijalog, kompromis i odgovornost prema građanima neophodni za ostvarivanje strateških ciljeva.

„Kada postoji politička volja i svijest o istorijskom trenutku, razlike mogu biti prevaziđene u interesu građana i evropske budućnosti Crne Gore. Evropske integracije moraju biti iznad bilo koje partije i bilo kog pojedinačnog interesa“, poručio je vicepremijer.

Bečić je posebno naglasio i na značaj stvaranja ambijenta u kojem mladi i žene imaju sve značajniju ulogu u kreiranju i sprovođenju javnih politika.

Rezultati u unapređenju životnog standarda građana, rast zarada, ali i neophodnost nastavka odlučne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, su od fundamentalnog značaja za dalji razvoj naše zemlje.

„Nema snažne ekonomije, bezbjednog društvenog poretka, ni evropske budućnosti bez odlučne borbe protiv kriminala i korupcije. Naš princip je jednostavan – nema zaštićenih i nedodirljivih i niko ne može biti jači od države i njenih institucija“, naglasio je Bečić.

U tom kontekstu, posebno je istakao značaj kontinuirane podrške Sjedinjenih Američkih Država Crnoj Gori, kako u jačanju bezbjednosnih i institucionalnih kapaciteta, tako i u unapređenju demokratskih procesa i ostvarivanju evropskih ciljeva.

Iz Vlade navode da su direktor Niks i predstavnici IRI-ja izrazi zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, pohvalili reformske napore i napredak Crne Gore, te izrazili spremnost za nastavak podrške jačanju demokratskih institucija, političkog dijaloga i evropske perspektive Crne Gore.

„Sagovornici su se saglasili da su stabilnost, snažne institucije i dosljedno sprovođenje reformi ključni za ostvarivanje evropskog cilja Crne Gore“, navodi se u saopštenju Vlade.

AMSCG: Kolovozi mokri i klizavi, duž klisura i usjeka mogući su sitniji odron

0

U Crnoj Gori danas je saobraćaj umjerenog intenziteta. Kolovozi su mokri, i klizavi. Duž klisura i usjeka mogući su sitniji odroni. Magla smanjuje vidljivost po kotlinama i duž rječnih tokova. Vozačima savjetujemo da voze oprezno i brzinu prilagode vremenskim i saobraćajnim uslovima, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.

Zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara, na magistralnom putu M-6, na dionici Pljevlja–Žabljak uspostavlja se naizmjenično odvijanje saobraćaja za sve kategorije vozila.

Do 14. novembra u od 08:00 do 10:00 časova i od 11:00 do 16:00 časova, odobrava se totalna obustava saobraćaja, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-15 dionica od raskrsnice na Ulićima do Rijeke Crnojevića.

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenicki most-Krute, a saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00časova. Takođe na istom putnom pravcu se odobrava potpuna obustava saobraćaja (u zoni Makina Vučinića -Vojske u Dobrim Vodama ) zbog izvođenja radova na rekonstrukciji puta.

Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.

Izmjena režima saobraćaja na naizmjenični, kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim intervalima, u tunelu Sozina, u periodu između 15.09.2026. i 15.06.2027, od 22:00h do 06:00h. Navedene promjene u režimu saobraćaja neophodne su radi izvođenja planiranih radova na redovnom odrzavanju tunela Sozina.

Do 12. novembra odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično uz povremene obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta a potpuna obustavu saobraćaja je od 10:00 do 14:00 časova, zbog izvođenja asfalterskih radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta R-3 dionica Pljevlja – Dajevića Han.

Zbog presvlačenja asfaltnog kolovoza na regionalnom putu Krakalice -Dubočica do 13.11.2026 godine novembra doći će do potpune obustave saobraćaja od 09.00 do 15.00 sati.

U protekla 24 sata dogodilo se 11 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile teže, a četiri lakše povrede.

Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.

Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Promjenljivo oblačno, ponegdje slaba kiša

0

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, na jugu i u centralnim predjelima tokom jutra ili prijepodneva mjestimično sa slabom kišom, dok će na sjeveru biti uglavnom suvo. Najviša dnevna temperatura biće od 9 do 19 stepeni.

U sjevernim oblastima promjenljivo oblačno i uglavnom suvo vrijeme, a tokom jutra po kotlinama magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 9 do 14 stepeni.

U južnim i centralnim oblastima promjenljivo do potpuno oblačno, uglavnom još tokom jutra ili prijepodneva mjestimično slaba kiša. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 14 do 19 stepeni.

Prognoza vremena za južni Jadran

More malo do umjereno talasasto, na otvorenom, tokom prijepodneva, talasasto. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Temperatura površine mora na otvorenom oko 19 stepeni.

Prognoza vremena za Crnu Goru za naredna tri dana

U južnim oblastima promjenljivo do potpuno oblačno, još tokom jutra ili prijepodneva mjestimično slaba kiša. U utorak umjereno do pretežno oblačno, uglavnom krajem dana povremeno kiša, a kasno tokom noći mogući pljuskovi i grmljavina. U srijedu pretežno oblačno, povremeno kiša, lokalno pljuskovi, moguća i grmljavina.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, od utorka južni i jugoistočni, povremeno umjeren do pojačan.
U centralnim predjelima promjenljivo oblačno, još tokom jutra ili prijepodneva ponegdje slaba kiša. U utorak umjereno do pretežno oblačno, uglavnom krajem dana povremeno kiša, prvo na zapadu zemlje.

U srijedu pretežno oblačno, povremeno kiša, ponegdje pljuskovi, moguća i grmljavina. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Temperatura vazduha najviša dnevna bez značajnih promjena.

U sjevernim oblastima promjenljivo oblačno, ponegdje sa slabom kišom, više uslova za kišu u noći između utorka i srijede.

Vjetar sjutra slab do umjeren, promjenljivog smjera, od utorka povremeno umjeren do pojačan, južni. Temperatura vazduha najviša dnevna bez značajnjih promjena, a jutarnja sjutra u porastu.

Pognoza vremena za Evropu

I danas će iznad većeg dijela Evrope biti suvo vrijeme, promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, uz jutarnju maglu. Padavine se očekuju na Pirinejskom i dijelu Balkanskog poluostrva, a krajem dana i na krajnjem zapadu kontinenta. Obilnije padavine očekuju se na zapadu i jugozapadu Španije.

Najtoplije će i sjutra biti na jugu i jugozapadu, najhladnije na sjeveru.

Najtopliji glavni evropski grad sjutra će biti Madrid i Rim sa maksimalnom dnevnom temperaturom vazduha oko 18 stepeni, a najhladniji Oslo sa svega 1 stepen.

Prognoza vremena za Balkan

Danas se iznad većeg dijela Balkanskog poluostrva očekuje umjerena i povećana oblačnost ali uglavnom suvo vrijeme. Mjestimična kiša uglavnom na jugoistoku. U Grčkoj su ponegdje mogući i kratkotrajno izraženiji pljuskovi.

Tokom jutra ili prijepodneva po kotlinama i duž riječnih tokova magla ili niska oblačnost.

Sjutra najhladniji glavni grad će biti Sofija sa 7 stepeni, a najtopliji Podgorica i Tirana sa najvišom dnevnom temperaturom vazduha oko 17 stepeni.

Osamnaestogodišnjaku iz Podgorice 60 dana zatvora zbog omalovažavanja policajca

0

Incident se dogodio prije početka fudbalske utakmice Budućnost – Otrant

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica – Stanice policije za javni red i mir identifikovali su i lišili slobode B.F. (18) iz Podgorice, zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru (ometanje ili omalovažavanje službenog lica), na štetu policijskog službenika, tokom održavanja fudbalske utakmice između FK Budućnost i FK Otrant. 

Naime, 7. novembra 2026. godine, oko 13.30 časova, neposredno prije početka fudbalske utakmice između FK Budućnost i FK Otrant, ispred ulaza na sjevernu tribinu Gradskog stadiona u Podgorici, navedeno lice je nepristojnim gestom omalovažilo policijskog službenika koji je obavljao službene poslove i zadatke na obezbjeđenju ovog sportskog događaja.

Nakon preduzetih policijskih mjera i radnji, službenici Stanice policije za javni red i mir identifikovali su lice i ubrzo ga pronašli, nakon čega je dovedeno u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.

O događaju je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se u radnjama B.F. ne stiču elementi bića krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica preduzeli su mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te su B.F. priveli nadležnom sudiji Suda za prekršaje u Podgorici, koji mu je zbog počinjenog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru izrekao kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, uz uslovnu kaznu zatvora u trajanju od godinu dana. 

Vučević: Napadi na zdravstvene radnike su napadi na cijelo društvo

0

Najoštrija osuda napada na doktorku Hitne medicinske pomoći u Podgorici

Poslanica Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore dr Dragana Vučević saopštila je da najoštrije osuđuje napad na doktorku Hitne medicinske pomoći u Podgorici.

“Napadi na zdravstvene radnike su napadi na cijelo društvo. Oni koji svakodnevno brinu o našim životima ne smiju strahovati za svoju bezbjednost dok obavljaju najhumaniji poziv”, podvukla je Vučević.

Podsjetila je da je izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore, kroz član 152, uvedeno posebno krivično djelo: napad na ljekara, zdravstvenog radnika, odnosno zdravstvenog saradnika.

“Sada je ključno da zakon ima punu primjenu, a da institucije odlučno reaguju. Nasilje nad zdravstvenim radnicima mora biti sankcionisano, a njihova zaštita mora biti prioritet. Poštovanje prema onima koji spašavaju živote mora biti minimum našeg društvenog odnosa prema njima”, poručila je Vučević.

Mandić: Drago mi je što naši sugrađani prepoznaju da je naša politika garant sigurne budućnosti

0

Predsjednik NSD-a Andrija Mandić danas je zajedno sa potpredsjednicom stranke Jelenom Božović i poslanicima Vukom Todorovićem i Vasom Obradovićem, u selu Zagrad kod Berana razgovarao sa više od sto pedeset tamošnjih mještana.

“U prijatnoj i bratskoj atmosferi govorili smo o novom srpskom odgovoru za novo vrijeme, rezultatima koje smo ostvarili za narod ovog kraja tokom prethodnih nekoliko godina, kao i o važnim planovima i perspektivama za dalji razvoj. Drago mi je što naši sugrađani prepoznaju da je naša politika garant mira, stabilnosti i sigurne budućnosti za sve krajeve naše države”, mapisao je Mandić na X mreži.

Bratić: Srbi u Crnoj Gori treba da traže obavezne mandate i sva prava koja im pripadaju

0

Funkcionerka Ujedinjene Crne Gore i bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić poručila je da Srbi u Crnoj Gori treba da iskoriste sva prava koja im pripadaju po Ustavu i zakonima, uključujući i pravo na obavezne mandate, ukoliko takva mogućnost postoji za druge manjinske narode.

Kako je istakla, predstavnici srpskog naroda trebalo bi da budu politički artikulisani kroz organizaciju koja ima jasan nacionalni i politički legitimitet da zastupa njihove interese, a ne kroz građanske partije čiji su članovi pripadnici različitih nacionalnih zajednica.

„Ako manjinski narodi dobiju pravo na obavezne mandate, onda po tom osnovu i Srbi imaju pravo da traže obavezne mandate. Ne Srbi iz PES-a, Demokrata ili URA-e, već predstavnici srpskog naroda iz političke organizacije koja je srpska i koja će imati jasan nacionalni i politički legitimitet da zastupa njihove interese”, navela je.

Ne traže, rekla je, ništa što već nemaju ostale manjine.

„Zakonski smo manjina, iako je jezik kojim govorimo većinski. To mu, međutim, ne daje status službenog jezika. Činjenica da smo de facto konstitutivni narod ne znači apsolutno ništa u Crnoj Gori. Zato, kao i ostale manjine, treba da tražimo i koristimo sva prava koja nam po zakonu pripadaju“, navela je Bratić.

Ona smatra da politička i nacionalna stvarnost mora biti polazna tačka za djelovanje srpske zajednice, bez obzira na istorijske okolnosti i nekadašnji društveni položaj Srba u pojedinim gradovima i krajevima.

„To što mi mislimo, želimo ili što je nekada bilo – ne mijenja današnju stvarnost. Nekada je Cetinje bilo srpska perjanica. Nekada je Dubrovnik bio grad Srba katolika. Nekada su Srbi muslimani pjevali ujedinjenom srpstvu. Danas od svega toga, u političkom i nacionalnom smislu, nema gotovo ništa. Zato ne budimo naivni i ne dozvolimo da nas sopstveni ponos košta prava koja nam pripadaju“, poručila je ona.

Bratić ocjenjuje da je insistiranje na stavu da Srbi nijesu manjina u Crnoj Gori u prošlosti odgovaralo Demokratskoj partiji socijalista (DPS), jer je, kako tvrdi, takav odnos doprinio tome da srpski narod ne ostvaruje prava na isti način kao druge manjinske zajednice.

„Ne, nismo mi manjina – govorimo sebi. Ali takav stav je odgovarao DPS-u, pa nismo imali manjinske kvote u javnoj upravi niti smo mogli da ostvarujemo prava na način na koji su ih ostvarivali drugi manjinski narodi. Takav stav odgovara i našim građanskim partijama“, istakla je Bratić.

Ona je, objašnjavajući razliku između nacionalne pripadnosti i političkog predstavljanja, navela da članstvo pripadnika određenog naroda u građanskim partijama ne znači da te partije predstavljaju njihove nacionalne zajednice.

„Kao što, recimo, Albin Ćeman iz Demokrata nije politički predstavnik Bošnjaka, kao što Majda Adžović, Naida Nišić i druge funkcionerke građanskih partija nijesu političke predstavnice Bošnjaka, tako ni Milojko Spajić, Jelena Nedović, moja draga Jelenka Andrić i drugi funkcioneri PES-a nijesu politički predstavnici Srba, već predstavnici građanske politike Pokreta Evropa sad. Ovo su imena kojih sam se u ovom trenutku sjetila i ne spočitava im se nedostatak nacionalne svijesti ili dobrih namjera. To je samo ilustracija odnosa nacionalno – političko“, navela je ona.

Kako je dodala, činjenica da u PES-u i Demokratama ima pripadnika srpskog, bošnjačkog i drugih naroda ne znači da oni politički zastupaju interese tih nacionalnih zajednica.

Bratić naglašava da ni dobre namjere pojedinaca u građanskim partijama ne mogu biti zamjena za autentično političko predstavljanje srpskog naroda.

„Isto tako, to što u PES-u i Demokratama ima dobrih, poštenih i dobronamjernih ljudi ne znači da su oni politički predstavnici srpskog naroda. Razmislimo o tome prije narednih izbora. Iskoristimo sve što nam Ustav i zakoni omogućavaju. Ne odričimo se prava koja nam pripadaju samo zato što nekome ne odgovara da ih tražimo“, poručila je Bratić.

Ona je istakla da političko zastupanje sopstvenog naroda ne podrazumijeva zanemarivanje interesa ostalih građana, već da su te dvije odgovornosti potpuno spojive.

„I, da zaključim: to što smo mi politički predstavnici srpskog naroda ni na koji način ne znači da nećemo raditi u interesu svih građana. Naprotiv, zastupanje prava sopstvenog naroda i odgovornost prema svim građanima nijesu međusobno isključive stvari“, naglasila je.

Poseban dio svoje objave posvetila je pitanju jezika i identitetskih razlika, osvrćući se na sličnosti između govora u Pljevljima i istočnohercegovačkih govora. Kao filolog, Bratić smatra da se pljevaljski govor ne može dovoditi u neposrednu vezu sa dubrovačkim i hrvatskim jezikom, već da su mu mnogo bliži govori Istočne Bosne i Hercegovine.

„Građanski Srbin, recimo, nema problem da govori hrvatskim jezikom i kaže da je taj jezik sličan pljevaljskom govoru. Ja kao filolog kažem – ne, pljevaljski govor je sličan govoru ljudi iz Istočne Bosne. Iz Rudog, Čajniča. S tromeđe. On s Dubrovnikom i hrvatskim, naročito novim hrvatskim, ima veze kao ja s kajkavskim. Pljevljaci govore slično kao moji Bilećani. Pljevlja su, ako Bog i kompas pomažu, na Istoku, a Bileća, opet, Pljevljima na Zapadu, što ne znači da su politički Zapad ili da će ikad biti prihvaćeni kao takvi. Novljani govore sličnije mojim Bilećanima, još više Trebinjcima nego Dubrovčanima. Kako onda Dubrovnik „stiže“ u Pljevlja? Politički. Politički Srbin neće ovo izjaviti. U tome je razlika“, navela je Bratić.

Ona je upozorila i na, kako smatra, pretjeranu prilagodljivost u političkom i nacionalnom izražavanju, ocjenjujući da identitetske specifičnosti ne treba zanemarivati zarad političkog konformizma.

„Nekad su ketmanstvo i mimikrija dobri, ali ne u neograničenim dozama. Budite vi, drugovi, i ketmani ako mislite da je to dobro za građane i narod. A nama dopustite da se borimo za prava 33 odsto (prema popisu, ako se ne varam) građana koji se izjašnjavaju kao Srbi, ili onoliko Srba koji glasaju nacionalne partije“, poručila je ona.

Bratić smatra da je potrebno političko jedinstvo Srba u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o ostvarivanju prava i ispunjavanju predizbornih obećanja. Istovremeno, naglašava da to ne znači da je sada trenutak za produbljivanje međusobnih političkih sukoba.

„Dragi moji politički Srbi, možda je vrijeme da razmislimo o ostvarivanju svojih prava koja su nam postavljena, pa i nepravednim, zakonskim okvirima. Možda nekad nećemo biti manjina u Ustavu, već konstitutivni narod. Možda nekad nećemo biti ni demografska manjina. Do tada, možda da se potrudimo, pa i kroz politiku prava manjinskog naroda, da se izborimo za srpski jezik i zastavu i predstavničku kvotu – svuda“, istakla je Bratić.

Kako je navela, prioritet bi trebalo da bude ostvarivanje konkretnih političkih ciljeva, dok bi međusobne podjele i optužbe trebalo ostaviti po strani.

„Nije još vrijeme da otkopamo srpske stranačke ratne sjekire, iako neki misle da jeste. Bogatstvo je u različitostima. Ipak, naše specifičnosti nijesu nestale i ne treba da nestanu. Nema potrebe da bilo čije „more sve potopi“. Sjetimo se iskustva vojvode Draška. Mleci su Mleci, a Crna Gora Crna Gora. Smatram da (politički) Srbi treba da se ujedine jer vrijeme za srpsko-srpske svađe doći će tek trenutka kad bar neka predizborna obećanja ispunimo“, poručila je ona.

Bratić je ukazala i na to da samo formalno ostvarivanje prava na rad u javnim ustanovama, preduzećima i javnoj upravi ne predstavlja dovoljan rezultat, ukoliko se istovremeno ne radi na očuvanju nacionalnog i političkog identiteta.

Osvrnula se i na evropske integracije, navodeći da članstvo u Evropskoj uniji jeste prioritet Vlade i većine političkih partija, ali da srpska zajednica ima i druge političke ciljeve koji ne bi smjeli biti zanemareni.

„To što Srbi imaju pravo na rad i u javnim ustanovama i preduzećima i u javnoj upravi nije dokaz da smo postigli mnogo. Ako će i ti Srbi da se „asimiluju“ u „nema veze, sve je to isto, sačekajmo bolje vrijeme“.

Ako je za ulazak u EU vrijeme kada je ona najrazjedinjenija i najmilitantnija (neosnovano i bez podrške Amerike), ne razumijem zašto nije vrijeme za ostala predizborna obećanja. EU je vladin prioritet, prioritet većine stranaka, pa i srpskih, ali Srbi imaju i druge prioritete.

Ako nemaju, borba protiv DPS-a biće uzaludna, a buđenje koje nam slijeduje jednog dana, zbog nečinjenja koliko i činjenja, možda može biti košmarno“, upozorila je Bratić.

Na kraju, kao ključna pitanja koja, prema njenom mišljenju, zahtijevaju političko rješavanje, izdvojila je jezik, zastavu, himnu i kapelu, ocjenjujući da se o tim temama ne vodi dovoljno konkretan politički dijalog.

„Jezik, zastava, himna, kapela. Na svemu stoji „moratorijum“. Osim na međusobnim optužbama. A samo tu bi trebalo da stoji“, zaključila je Bratić.

Pljevlja: Sedam vozača prekoračilo brzinu, upućena obavještenja o prekoračenjima na kućne adrese

0

Pljevaljska policija je juče sprovela akciju “Brzina“ upotrebom mobilnih radara u automatskom režimu, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

Kako su naveli na društvenoj mreži X, evidentirano je sedam vozača koji su prekoračili dozvoljenu brzinu, a na kućne adrese upućena su obavještenja o počinjenim prekršajima.

Foto: UP/XFoto: UP/X