Home Blog Page 2179

Pogledajte u kojoj zemlji Evrope se djeca najlošije hrane

0

Djeca u Velikoj Britaniji imaju najlošiju prehranu na svijetu, otkriva nova studija. Većina kalorija koje unose dolazi iz prerađene hrane koja je povezana s mnoštvom zdravstvenih problema, navodi “First Steps Nutrition Trust“.

Analiza dječije prehrane u osam zemalja pokazala je da djeca mlađa od pet godina u Ujedinjenom Kraljevstvu konzumiraju puno ultraprerađene hrane, pri čemu instant obroci čine gotovo dvije trećine njihovog prosječnog energetskog unosa, prenosi Avaz.

Prekomjerne količine

Mališani u Velikoj Britaniji tako jedu prekomjerne količine keksa, čipsa i štapića, pirea iz vrećice i gotovih jela, a sva se ta hrana povezuje s debljanjem i problemima rasta. Prodaju se kao zdrave i jednostavne opcije za pripremu i dolaze u šarenim pakovanjima, ali se proizvode industrijskom preradom. Neka takva jela sadrže aditive poput dodanih aroma, emulgatora, bojila i konzervansa. Takva hrana obično sadrži manje hranjivih tvari, ali ima više kalorija, šećera i soli nego manje prerađene opcije ili domaća jela.

– Ultraprerađena hrana dominira u prehrani novorođenčadi i djece u Ujedinjenom Kraljevstvu i postoji nekoliko dobrih razloga za zabrinutost zbog toga – rekla je Viki Sibson iz “First Steps Nutrition Trusta“.

Visoka stopa pretilosti

Brojke pokazuju da će više od 21 miliona odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu biti pretilo do 2040., što znači gotovo četiri od 10 stanovnika. 

U julu 2020., kao dio svoje strategije za borbu protiv gojaznosti, britanske vlasti najavile su ukidanje TV reklama proizvoda s visokim sastavommasti, soli i šećera nakon 21 sat. Ovaj potez sada je odgođen do oktobra 2025., uprkos hroničnoj zdravstvenoj epidemiji u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu.

Andrijevčanin optužen zbog udesa: Muškarac stradao, dvije osobe povrijeđene

0

Osnovni sud u Beranama potvrdio  je optužnicu  podignutu protiv okrivljenog S.M., iz Andrijevice, zbog krivičnog djela teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.

Kako je navedeno, on je 10. aprila  2022. godine, oko 3,10 časova, na regionalnom putu Andrijevica-Berane, u mjestu zv. Slatina, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa  ugrozio saobraćaj i doveo u opasnost živote i tijela ljudi.

– Na način što se upravljajući vozilom marke audi 80 B4 iz pravca Andrijevice nije kretao desnom stranom kolovoza u smjeru kretanja, već je na putu sa asvaltnim kolovozom namijenjenim za dvosmjerni saobraćaj vozila na kom su kolovozne trake razdvojene uzdužnom neisprekidanom linijom, prešao na lijevu kolovoznu traku. Tom trakom se  iz pravca Berana kretalo  vozilo marke Golf II kojim je upravljao A.L. – navodi su optužnice.

Nakon čega je čeonom lijevom stranom svog vozila ostvario kontakt sa čeonom lijevom stranom vozila marke  kojom prilikom je A.L., zadobio povrede usled kojih je kod A.L., istog dana nastupila smrt u Opštoj bolnici u Beranama.

– Dok je oštećeni M.L., koji se nalazio kao saputnik  zadobio teške tjelesne povrede, a oštećeni maloljetni R.L., koji se nalazio kao suvozač, lake tjelesne povrede- navodi su optužnice.

Zvonko Bogdan i „Legende“ na 54. Prazniku mimoze

0

U HERCEG NOVOM

Koncert kralja tamburaške muzike, Zvonka Bogdana u Herceg Novom zakazan je za sjutra, 24. februara, u Parku mimoze, u okviru Dana Novog Sada. U subotu će nastupiti grupa „Legende“ u okviru Riblje večeri.

Predstavljanje kulture i gastronomije glavnog grada Vojvodine na 54. Prazniku mimoze počeće u 11 časova prezentacijom specijaliteta vojvođanske kuhinje u Parku mimoze i šetnjom sa tamburašima do Belaviste. Od 15 časova u Gradskoj kafani biće organizovan tradicionalni novosadski ručak. Uslijediće otvaranje izložbe Osjeti duh Novog Sada u foajeu dvorane “Park” od 19 časova, a potom u parku „Boke“ koncert Zvonka Bogdana od 21 čas.

Kako napominju u Opštini Herceg Novi, u slučaju kiše, koncert će biti održan u dvorani „Park“.

„Program predstavlja nastavak bliske saradnje Herceg Novog i Novog Sada, zahvaljujući kojoj je ovaj grad predstavljen na Prazniku mimoze još daleke 1985. godine. Dan Novog Sada organizovan je u saradnji sa Turističkom organizacijom i Kulturnim centrom tog grada“, navode u saopštenju,

Na tradicionalnoj Ribljoj večeri u subotu ove godine će nastupiti grupa „Legende“, prepoznata i voljena već više od 30 godina po svom spoju starogradske i etno muzike.

   (Foto: Opština Herceg Novi)

Uz njih, za dobru atmosferu će se pobrinuti domaće snage, klapa „Castel Nuovo“. Veče dobre hrane, muzike i plesa biće održano u subotu, 25. februara od 21 čas u Institutu „Dr Simo Milošević“ Igalo. Ulaznice po cijeni od 35 eura, u koje je uključena večera, mogu se kupiti na blagajni dvorane „Park“ i u Institutu.

Ovog vikenda biće održan i turnir u kartaškim igrama briškula i trešeta, koje su tipične za Boku i Herceg Novi. Tokom subote i nedjelje u konobi Kantula prijavljeni takmičari nadmetaće se u ovoj igri, koja je zbog svoje autentičnosti uvrštena u program Praznika mimoze.

Briškula i trešeta su igre kartama koje potiču iz Italije, igraju se u krajevima koji su bili pod mletačkom vlašću – Boki kotorskoj, Istri, Dalmaciji, a kod Novljana su se zadržale do danas. Za igranje se koriste posebne karte – „italijanke“ i tršćanske karte (Carte Triestine).

Program „Mimoza u Vagonu“ počeće sjutra u lokalu „Vagon“ u Zelenici, maskenbalom na temu Peaky blinders 1920te/1930te, a za muziku će se pobrinuti novski bend „Low voltage“.

„Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova donijeta je odluka da neki programi na otvorenom planirani za ovaj vikend budu odloženi, iz razloga bezbjednosti učesnika i posjetilaca – drugi dio programa Mimoza u vagonu pomjeren je za naredni vikend, trka karića Karotrc biće održana 12. marta, a Winter flower događaj zakazan je za 1. april, a o novom datumu koncerta sastava Cubismo u Parku mimoze javnost će biti blagovremeno obaviještena“, navode organizatori.

Na sportskom programu 54. Praznika mimoze ovog vikenda su 38. Bućarski turnir Mimoza, 40. Međunarodni džudo Kup mimoze, 9. Memorijal Đorđe Konjević i 6. Kup mimoze u sportskoj i ritmičkoj gimnastici. Organizatori 54. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture „Herceg-fest“ i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.

Berane uskoro dobija zoo vrt: 20.000 eura za najbolje rješenje

0

KONKURS DO 25. APRILA

Berane će uskoro dobiti zoološki vrt. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma ponovo je raspisalo konkurs za idejno rješenje. Menadžer Opštine Berane, Marko Lalević, kazao je za emisiju „Mreža“ da je konkurs raspisan od 20. februara do 25. aprila, te da će rezultati biti 16. maja.

„Sva konkursna dokumentacija, kao i upitnik, mogu se naći na sajtu Ministarstva“, saopštio je Lalević.

Istakao je da je za najbolje rješenje predviđena nagrada od 20.000 eura. Za drugoplasirano rješenje namijenjeno je 10.000, a treće mjesto 5.000 eura.

Predviđeno je da se zoo vrtizgradi na području desne obale Lima.

Лалевић  Lalević (Foto: TVCG)

„Ovo će značiti i za Berane i za Crnu Goru, budući da nijedna opština nema zoo vrt. Turistička ponuda biće obogaćena“, kazao je Lalević za TVCG.

Jak zemljotres u Argentini

0

Zemljotres magnitude 5,6 pogodio je okolinu Salte, glavnog grada istoimene Argentinske pokrajine, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

Zemljotres se dogodio na dubini od 202 kilometra.

Kako je saopštio EMSC, epicentar zemljotresa je na udaljenosti 152 kilometra sjeverozapadno od grada San Salvador de Huhuj, i 52 kilometra jugozapadno do mjesta San Antonio de los Kobres.

Do potresa je došlo nešto posle 10 časova po lokalnom vremenu, saopštio je EMSC.

Radovanić: URA će glasati za sve predložene kandidate za sudije Ustavnog suda

0

Građanski pokret URA će glasati za sve predložene kandidate za sudije Ustavnog suda koji će doći na plenum Skupštine i sjednice zakazane za 27. februar, istakao je generalni sekretar te partije Mileta Radovanić.

On je to kazao u razgovoru sa Sandrom Gocijem generalnim sekretarom Evropske demokratske partije i poslanikom u Evropskom parlamentu te članom Preporoda, političke partije predsjednika Francuske Emanuela Makrona.

Radovanić boravi u glavnom gradu Bugarske, Sofiji, gdje učestvuje na konferenciji „Evropska budućnost Balkana“ koja je organizovana uz podršku Evropskog parlamenta.

Greneralni sekretar GP URA poručio je i da sve političke partije u crnogorskom parlamentu moraju pokazati dozu zrelosti i odgovornosti jer je, kako je naveo, izbor sudija Ustavnog suda trenutno odluka od najvećeg interesa za državu Crnu Goru ali i naš evropski integracioni proces

„Potreban nam je Ustavni sud kako bi odblokirali procese. Crna Gora mora pokazati da ostaje pouzdani partner EU i čvrsto posvećen reformama i procesu pristupanja“, poručio je Radovanić.

Radovanić i Goci razgovarali su i o produbljivanju saradnje između URE i Evropske demokratske partije koja ima svoje poslanike u Evropskom parlamentu čime bi u perspektivi dobili još jedan kanal za Crnu Goru u ovoj evropskoj instituciji.

Radovanić će na pomenutoj konferenciji govoriti na panelu „Zapadni Balkan i evropska perspektiva“ a sastaće se i sa Kirilom Petkovim, bivšim premijerom Bugarske, Frederikom Petijem, poslanikom u parlamentu Francuske, Siminom Tulbure, poslanicom rumunskog parlamenta te poslanicima iz Bugarske i Italije.

Vučić: Do 2025. prosečna plata u Srbiji 1.000 eura

0

Očekujem da u 2025. prosječna plata u cijeloj Srbiji bude 1.000 eura, što znači u Novom Sadu da ide na 1.300, u Beogradu na 1.350. To očekujem već do kraja 2025. Očekujem za cijelu Srbiju toliku prosječnu platu, kazao je Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da očekuje da će u 2025. godini prosječna plata u Srbiji biti 1.000 eura i dodao da ispunjeni ciljevi pokazuju između ostalog i poštovanje prema građanima.

„Očekujem da u 2025. prosječna plata u cijeloj Srbiji bude 1.000 eura, što znači u Novom Sadu da ide na 1.300, u Beogradu na 1.350. To očekujem već do kraja 2025. Očekujem za cijelu Srbiju toliku prosječnu platu. To smo rekli i u planu je ‘Srbija 2025“, rekao je Vučić nakon otvaranja fabrike „Kontitental“ u Novom Sadu odgovarajući na pitanje novinara o rastu plata i kakva su mu očekivanja u budućnosti.

To ćemo postići i uspjeti, a nivo javnog duga se neće podići iznad 60 odsto u odnosu na BDP, kazao je Vučić.

„To je ispunjenje rezultata i obećanja i pokazivanje poštovanja prema građanima“, naglasio je predsjednik.

Vučić izjavio je da je, prema zvaničnim preliminarnim podacima za decembar, prosječna plata u Srbiji bila skoro 85.000, a da je sada i značajno veća zbog povećanja plata od početka godine.

Vučić je rekao da je prosječna plata u Beogradu iznosila 930 eura, prenosi Tanjug.

Posebno će biti dobri podaci za januar i mart, rekao je Vučić novinarima u Novom Sadu. Zvanični preliminarni podaci za decembar kažu da je prosječna plata u Srbiji bila gotovo 85.000 dinara ili 718 eura, u Beogradu je prosjek bio 930 eura, na Vračaru i Starom Gradu više od 1.250 eura, na Novom Beogradu i Savskom vencu više od 1.200 eura, a u Novom Sadu 877 eura“, prenio je Vučić.

Istakao je da je dobra vijest to što je u Novom Sadu plata skočila oko 109 posto u odnosu na prije 10 godina, odnosno sa 420 na 877 eura.

„Značajno su skočile plate i u centralnoj Srbiji nije onako kako bismo željeli i od jutros razgovaramo kako dodatno da podignemo podršku i u infrastrukturi i subvencijama i svemu druogm i za kapitalno intenzivne tehnološki napredne projekte“, naveo je Vučić.

Abazović: Previše politizujemo pitanje dvojnog državljanstva

0

Mislim da previše politizujemo pitanje dvojnog državljanstva i sticanje državljanstva, kazao je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović odgovarajući na pitanja novinara na zajedničkoj pres konferenciji u Vili „Gorica“ sa ministrom inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem.

Na pitanje sa kojim zemljama u regionu Crna Gora ima sporazum o međusobnom priznavanju dvojnog državljanstva i da li postoji plan i dogovor da se sa Srbijom napravi takav sporazum, Abazović je kazao da Crna Gora ima restriktivni zakon o državljanstvu.

On je rekao da je pitanje dvojnog državljanstva aktuelizovano “naročito u kontekstu izborne kampanje, predsjedničkih izbora”.

“Mi imamo restriktivni zakon o državljanstvu, odlučili smo se za taj model odavno. Definitivno moramo da vidimo kako da pomognemo onim građanima koji su unutar Crne Gore a nemaju državljanstvo a ovdje žive i preko 30ak godina”, rekao je premijer u tehničkom mandatu.

Govoreći o dvojnom državljanstvu, Abazović smatra da to pitanje zaslužuje širi društveni konsenzus.

“Mi smo jako mala zemlja a male zemlje imaju restriktivan zakon o državlajnstvu. Da li je to smisleno ili ne, ostaje kao dilema. Ne mogu odgovoriti danas kako ćemo se postaviti oko toga. Mislim da mi previše politizujemo pitanje dvojnog državljanstva i sticanje državljanstva”, istakao je Abazović.

Ocijenio je da to pitanje se može tretirati “u atmosferi koja će biti bez izbora” i atmosferi u kojoj ćemo svi pristupiti, “ne sa emotivnog, nego sa nekog racionalnog”.

“Ostaje da to pitanje rješavamo čini mi se najranije u aprilu a, kako sad stvari stoje, možda i kasnije”, dodao je Abazović.

Knežević: Blažo tužio Mila, mora da su se podijelili

0

Predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević komentarisao je naslov Vijesti gdje se navodi da je Blažo Đukanović tužio državu zbog slučaja onemogućavanja da gradi mini hidroelektranu u mjestu Slatine.

Knežević je kazao da je Blažo tužio Mila i da mora da su se podijelili.

„Ili što bi mi u Zeti rekli:“ljubav za ljubav a sir za pare.“, napisao je Knežević na Twitteru.

Pred Privrednim sudom juče je započet spor u kojem je kompanija “BB Hidro” (BBH) tužila državu tražeći naknadu štete i izmaklu dobit, jer im je onemogućeno da grade malu hidroelektranu (mHE) “Slatina” na vodotoku istoimene kolašinske rijeke, i pored toga što im je po osnovu ugovora o koncesiji iz 2017. godine izdata energetska dozvola za to, prenijele su danas Vijesti.

Iz podgoričke kompanije u vlasništvu Ivana Buraznovića i Blaža Đukanovića, sina predsjednika Mila Đukanović, smatraju da ih je država oštetila jer je u maju 2021. godine Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odbilo njihovu žalbu, odnosno potvrdilo rješenje urbanističko-građevinskog inspektora koji je prekinuo postupak odobrenja gradnje mHE.

Na jučerašnjem pripremnom ročištu advokatica BBH Ana Tadić dostavila je uz tužbu dodatni podnesak i predložila saslušanje svjedoka i finansijsko vještačenje.

Sutkinja Marija Adžić donijela je rješenje da se prvo zastupnik države u sporu, zamjenica imovinsko-pravnih interesa, izjasni na podnesak, nakon čega će biti nastavljeno ročište.

”BB Hidro” je u maju 2015. godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma tražio dobijanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za gradnju mHE “Slatina”. Resor, kojim je tada rukovodio Branimir Gvozdenović, odbio je zahtjeve “BB Hidro”, uz obrazloženje da za vodotok kolašinske rijeke nije urađeno hidrološko istraživanje, uz naglasak da je neophodno da se uradi studija lokacije. Početkom 2017. Đukanovićeva firma ponovo podnosi zahtjeve za dobijanje UTU, koji su potom izdati. “BB Hidro” je još ranije dobio energetsku dozvolu za izgradnju mHE “Slatina”, čija je ukupna godišnja proizvodnja 1.224 gigavat-sati.

Vlada Duška Markovića (DPS) je zatim donijela odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti za izgradnju male hidroelektrane “Slatina”, kojom je predviđeno da Uprava za nekretnine ekspropriše 600 kvadrata zemlje u vlasništvu staromještanskih porodica u katastarskoj opštini Raško – Mioska i time omogući realizaciju projekta.

(Vijesti/Borba)

Najmlađu populaciju u regionu imaju Crna Gora i Albanija

0

Prosječna starost stanovništva EU je prošle godine bila 44,4 godine, što je povećanje od 2,5 godine u poređenju sa 2012, naveo je Eurostat

Najmlađe stanovništvo u regionu imaju Alabanija sa prosječnom starošću od 38 godina i Crna Gora sa 39,4 godina, prenosi Danas.rs.

Prema podacima Eurostata, u regionu su najstariji građani Grčke i Hrvatske, sa 46,1, odnosno 45,4 godina u prosjeku. U Bugarskoj je prosječna starost 45,1, u Srbiji 44,1 godinu, a u Sjevernoj Makedoniji 41,1 godinu.

Prosječna starost stanovništva EU je prošle godine bila 44,4 godine, što je povećanje od 2,5 godine u poređenju sa 2012, naveo je Eurostat.

Kipar ima najmlađu populaciju u EU sa prosjekom od 38 godina, a najstariju Portugal (46,8) i Italija (48).

U periodu od 2012. do 2022. godine srednja starost stanovništva porasla je u svim državama članicama EU, osim u Švedskoj, gdje je smanjena sa 40,8 na 40,7 godina.