Njegova prva posjeta biće Briselu jer se, kako je ponovio, Crna Gora „istinski kreće“ ka EU
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, kazao je sinoć da odluka o priznavanju nezavisnosti Kosova od strane Crne Gore neće biti povučena.
– Nije realno da se očekuje ‘otpriznavanje‘ (nezavisnosti) Kosova i to je stvar koja je vrlo jasna, rekao je Milatović u intervjuu za Nova TV.
Naveo je da „podržavamo sve što se dogovore Beograd i Priština, i smatram da bi normalizacija odnosa Beograda i Prištine bila značajna za sve zemlje u regionu. U tom smislu Crna Gora želi da bude dobar susjed koji će promovisati dobrosusjedske odnose“.
– Želim najbolje moguće odnose sa Srbijom i dok sam bio ministar ekonomskog razvoja, to sam uvijek stavljao u fokus. Srbija je najveća zemlja Zapadnog Balkana i potpuno je prirodno da će uslijediti moja posjeta Srbiji nakon poziva (predsjednika Srbije Aleksandra) Vučića, rekao je Milatović.
On je međutim naveo da će njegova prva posjeta biti Briselu jer se, kako je ponovio, Crna Gora „istinski kreće“ ka EU.
Milatović je naglasio da mu je „važno da sve te posjete rezultiraju opipljivim rezultatima za građane i privredu“.
Od tri najveće pritoke Lima na teritoriji opštine Berane, dvije su ili potpuno ili najvećim dijelom devastirane izgradnjom malih hidrelektrana, a slična sudbina, ako se nešto hitno ne učini, prijeti i trećoj.
Na rijekama Šekularska i Bistrica, kompanije „Hidroenergija Montenegro“ do sada je izgradila deset malih elektrana, a ista družina okupljena oko Olega Obradovića i „Bemaksa“, još sedam koncesija ima na Kaludarskoj rijeci u ovoj sjevernoj opštini.
Više sagovornika Portala RTCG ukazalo je na činjenicu da je neko u proteklim godinama pravio katastrofalne greške izdajući koncesije za izgradnju tih malih elektrana, i da su te greške nerijetko bile u zoni krivične odgovornosti, ali da, uprkos tome, do danas niko nije zbog toga, osim u medijima, zvanično ni pomenut.
I dok se druge posljedice devastacija rijeka gdje je takođe ljudski faktor u pitanju, kao što su zagađenja komunalnim otpadom na njihovim obalama i prekomjerna i nekontrolisana eksploatacija rječnog materijala, mogu popraviti, u slučaju malih elektrana posljedice su nepopravljive.
Predsjednik Mjesne zajednice Šekular Sreten Lekić, ističe da je istoimena rijeka, koja je proticala kroz to selo, odavno sva u cijevima.
„U cijevi su najprije stavljene dvije manje planinske ljepotice, Rmuška i Spalevićka rijeka, i na tom mjestu gdje su se nekada spajale i pravile Šekularsku, napravljena je hidrocentrala. Zatim je, od tog mjesta, pa nizvodno, Šekularska rijeka stavljena u cijevi u dužini od šest kilometara i izgrađene još tri male hidroelektrane“, kaže Lekić.
Na Šekularskoj rijeci ni biološkog minimuma
On ističe da to što oni zovu biološki minimum, da bi se u rijekama održao biljni i životinjski svijet, sada nije dovoljno ni za punoglavca.
„Rijeke jednostavno nema. Ona ne postoji. To je u vrijeme najboljih vodostaja, samo obični potok. Toliko je ostalo od te nekada najljepše rijeke u ovom kraju, a da se niko, osim mještana Šekulara nije pobunio, niti im je priskočio u pomoć kada su se suprotstavljali izgradnji“, dodaje Lekić.
Na pitanje da li je moguće nešto da se popravi, on je kategoričan da to predstavlja u sadašnjem stanju – nemoguću misiju.
„Kako? Da se zatvore sve četiri hidroelektrane i da se rijeka izvadi iz cijevi. To sigurno niko neće uraditi, a opet bi trebalo ko zna koliko vremena da se u nju vrati život“, konstatuje predsjednik ove mjesne zajednice.
Šteta na Bistrici velika, vlasnici mHe i inspekcije povezani
Na prvi pogled se čini da u slučaju rijeke Bistrice, koja sa padina Bjelasice stiže do Lima, šteta nije velika, ali predsjednik Mjesne zajednice Lubnice, Miloš Raković, kaže za Portal RTCG da su male hidrocentrale i na tom području ostavile nesagledive posljedice.
„To je posebno evidentno u ljetnjem periodu. Vlasnici malih elektrana tada svu vodu pokupe u akumulaciona jezera, i korito rijeke ostane suvo. Kada neko prijavi inspekciji, oni na čudne načine to istog trenutka doznaju, i puste vodu iz jezera. Inspektor konstatuje da nema ništa nezakonito, a oni, čim inspektor ode, opet zatvore akumulacije. To je strašna sprega. Mještani od toga nemaju baš ništa“, kaže Raković.
Na ovoj rijeci je šest malih hidrolektrana, ako se računa i ona koja je izgrađena na njenoj pritoci Jezerštici, na najvisočijoj nadmorskoj visini, i koja je bila prva.
„Svašta su nam obećavali prije gradnje, brda i doline. Nova radna mjesta za omladinu. U tim malim centralama rade samo čuvari, nema potrebe za drugom radnom snagom. Ni put koji od Berana kroz naše selo vodi do Kolašina, i čije stavljanje u funkciju je najavljeno za početak jula, nije zaustavilo raseljavanja. To treba da bude za nauk svima“, poručuje predsjednik Mjesne zajednice Lubnice.
U Kaludri ne vjeruju obećanjima investitora
Upravo toga su svjesni stanovnici velikog seoskog područja pod imenom Kaludra, na čijoj istoimenoj rijeci je ista kompanija i ista družina dobila koncesije za još sedam malih elektrana. Oni su do sada, daleko od očiju javnosti, pravili otpor i nijesu popustili obećanjima da će im izgraditi put, napraviti elektro mrežu, i šta sve još drugo.
Kao i u prethodnim slučajevima, za Šekularsku i Bistricu, i za Kaludarsku rijeku sve koncesije za male elektrane država je izdala prije avgusta 2020. godine, u mandatima premijera Mila Đukanovica i Duška Markovića. Dokle se u bahatosti i bezvlašću išlo daleko, govori činjenica da su za Kaludarsku rijeku koncesije produžene samo deset dana prije predaje vlasti, na šta Opština Berane nije mogla uticati.
Vodozahvat za jednu od hidrocentrala na ovoj rijeci trebalo je da se gradi kod srednjovjekovnog manastira Ćelije, a da se potom voda cijevima pokupi nekoliko kilometara niže, do takozvanog Đevojačkog krša, gdje bi bilo mašinsko postrojenje.
„To je najatraktivniji dio kanjona, gdje sada postoji nekoliko ugostiteljskih objekata. To da se uništi, sigurno nećemo dozvoliti. Nas ne mogu podmititi, nema toga sa čim nas mogu kupiti. Te bajke o zaposlenju, putu, novoj elektro mreži, pričali su i stanovnicima Šekulara i Lubnica, i vidimo šta je tamo bilo. To kod nas neće proći“, kategoričan je jedan od mještana.
On kaže da su pokušavali preko nekoliko ljudi da izvrše pritisak, ali da su na kraju vidjeli da nema posla.
„Većina nas smo do kraja ostali jedinstveni u stavu da našu prelijepu Kaludarsku rijeku ne damo nikome. Niko ovdje sigurno, dok je nas, ništa neće graditi. Ova rijeka je naš život. Neki od nas na njenim obalama imaju ugostiteljske objekte i od toga žive. To neka svi dobro znaju“, poručuje ovaj mještanin Kaludre.
„Hidroenergija Montenegro“ traži raskid ugovora sa Vladom, ali uz obeštećenje
Prema posljednjim informacijama koje su se mogle čuti, kompanija „Hidroenergija Montenegro“ izgleda da je odustala od izgradnje malih hidroelektrana na Kaludarskoj rijeci u Beranama, i tražila raskid ugovora sa aktuelnom Vladom Crne Gore, ali uz obeštećenje. Taj uslov koji su postavili Vlada im vjerovatno neće odobriti, već će sačekati da im isteknu rokovi za početak gradnje i na taj način neće imati nikakvu obavezu prema njima.
Ako bi neko aktuelizovao pitanje kako je kompanija „Hidroenergija Montenegro“ ostavila bez akcija i dobiti Opštinu Berane, to bi za družinu okupljenu oko nje mogao postati ozbiljan problem. Ne bi trebalo mnogo da se to dogodi. Samo jedna krivična prijava od strane Opštine, pa neka pravosudni organi rade svoj posao.
Ali, da pravosudnih organa ima, ta priča je toliko puta ispisana da je tužilaštvo već do sada moralo reagovati po službenoj dužnosti.
Preduzeće „Hidroenergija Montenegro“ formirano je u Beranama. Prvobitno je trebalo da Oleg Obradović ustupi deset odsto akcija i dobiti Beranama, Andrijevici i Plavu, na čijim terotorijama bi gradio male hidroelktrane. Ove tri opštine bi potom tih deset odsto akcija i dobiti dijelile u zavisnosti od broja MHE na svojoj teritoriji.
Kako su sve dosadašnje hidroelektrane ove kompanije izgrađene na području i na vodama u Beranama, to znači da je Opština Berane svih ovih godina trebalo da ima deset odsto dobiti na godišnjem nivou. Ostalo je, međutim, neobjašnjeno kako je došlo do toga da nijedna o ove tri opštine nije nikad upisana u centralni registar.
U tom registru je u međuvremeno bilo toliko promjena, da bi trebalo još ovoliko prostora da se sve samo pomenu, ali je važno podsjetiti da su na kraju kao vlasnici ostali kompanija „Bemaks“ sa šezdeset odsto i Oleg Obradović sa četrdeset odsto. Poslije su neformalni vlasnici kompanije „Bemaks“, Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović prepisali akcije najprije na sebe, a zatim ih prebacili na svog čovjeka od povjerenja, Ranka Radovića.
Opštini Berane je tako napravljena dvostruka šteta. Em su uništene dvije rijeke, i u najavi treća, em su ostali bez ikakve dobiti.
Ta činjenica tek sada kao da dolazi do ušiju običnih građana, kada isplivavaju i sve druge afere bivših DPS vlasti. Hoće li se neko time konačno baviti, ostaje i dalje upitno, ali je sada najvažnije da se pruži sva potrebna podrška mještanima Kaludre, da se makar u tom selu sačuva rijeka.
U južnim predjelima Crne Gore danas će biti umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo, dok će na sjeveru biti pretežno oblačno, uz provijavanje slabog snijega.
Kako je najavljeno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni, a tokom jutra će oslabiti.
Jutarnja temperatura od sedam ispod nule do osam, a najviša dnevna od minus tri do 14 stepena.
Poslanik GP URA Miloš Konatar komentariosao je rješenje građevinske inspekcije koja je naredila Milu Đukanoviću da skruši dva nelegalna objekta u Nikšiću, ističući da se ipak nešto promijenili u državi.
Kad kažu ništa se nije promijenilo i da je sve isto 🧐
Crna Gora se promijenila – nema više privilegovanih i zaštićenih!
„Kad kažu ništa se nije promijenilo i da je sve isto. Crna Gora se promijenila – nema više privilegovanih i zaštićenih. Idemo dalje. Na pravom smo putu“, poručio je Konatar u Tviter objavi
Kako tvrde, građevinski inspektor je dao rok od 20 dana za izvršenje ove mjere
Demohrišćanski pokret je u saznanju da je Urbanističko– građevinska inspekcija, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, naredila Milu Đukanoviću da sruši svoje nelegalno izgrađene objekte u Nikšiću, jer su, kako ističu, u suprotnosti sa važećim Prostorno-urbanističkim planom opštine Nikšić.
Kako tvrde, građevinski inspektor je dao rok od 20 dana za izvršenje ove mjere.
– Građani i na ovom primjeru mogu da vide ko je vladao Crnom Gorom tri decenije, ko je do juče bio predsjednik, a o pojedinim ljudima iz njegovog okruženja evo već pune dvije godine, pa i više, se bave policija, sudstvo i tužilaštvo. Građani, pa i onih 40 posto koji su glasali za predsjedničkogkandidata Mila Đukanovića, i sada mogu jasno da vide, ako već do sada nisu, ko je kršio zakon, kako je to radio i što je najvažnije, koliko je Milo Đukanović poštovao crnogorske institucije za koje se, prema njegovim riječima, najviše zalagao, navodno „braneći Crnu Goru“. Ovakva je, očigledno, bila njegova svaka odbrana Crne Gore, zaključuju oni.
Bivši američki predsjednik Donald Tramp ušao je u sud na Menhetnu u Njujorku, gdje će da se izjasni o optužnici koju je protiv njega podnijelo njujorško tužilaštvo, prenosi Glas Amerike.
Optužnica, čiji sadržaj još nije objavljen, povezana je sa istragom koju je protiv Trampa vodio tužilac Alvin Brag u vezi sa porijeklom novca isplaćenom porno glumici Stormi Danijel za diskreciju u vezi sa njihovim odnosom.
Bivši američki predsjednik, koji je noć proveo u Trampovoj kuli, podigao je stegnutu pesnicu prije nego što je ušao u automobil i u koloni od osam vozila i krenuo prema zgradi suda, gdje se predao vlastima.
Nakon utvrđivanja identiteta, fotografisanja i uzimanja otisaka prstiju – pred sudijom Huanom Merčanom trebalo bi da se izjasni o optužnici.
“Snažan je i spreman”, izjavio je ispred suda Trampov advokat Džo Takopina, koji je prethodno u jednom TV intervjuu izjavio da bivši predsjednik neće priznati krivicu po manjim tačkama optužnice, i takođe rekao da ne očekuje da će cio slučaj završiti pred porotom.
Nakon ročišta, za koje se predviđa da bi moglo trajati tridesetak minuta, Tramp će se vratiti na Floridu gdje bi u večernjim časovima trebalo da se obrati javnosti.
Tramp je uoči zakazanog pojavljivanja pred sudijom u Njujorku uputio i-mejl u kojem je izrazio zabrinutost da SAD postaje “marksistička zemlja trećeg svijeta” i ocijenio da je današnji dan tragičan za “našu Republiku”.
U i-mejlu pod nazivom “Moj posljednji i-mejl prije mog hapšenja”, poslatom osobama na njegovoj i-mejl listi, u kojem se nalazi i link za prikupljanje sredstava, Tramp je tražio od ljudi da “daju svoj doprinos kako bi spasili Ameriku”, prenosi BBC.
Tramp je potom objavio poruku na svojoj društvenoj mreži “Truth” (Istina), u kojoj je kritikovao lokaciju u Njujorku na kojoj bi trebalo da se pojavi pred sudom kao “veoma nepravedno mjesto” jer je, kako tvrdi, u nekim oblastima samo jedan odsto birača glasalo za republikace.
Tramp je takođe nazvao sudiju pred kojim bi trebalo da se pojavi kao “veoma pristrasnog” i optužio njega i njegovu porodicu da su poznati po tome što ga mrze, prenosi Tanjug.
U međuvremenu su izbili sukobi između pristalica i protivnika Donalda Trampa izbili na protestu u Vašingtonu „Marš miliona“, a policija razdvaja sukobljene strane.
Na protestu okupljene su pristalice Trampa, ali i istaknuti članovi ekstremne desnice, poput Aleksa Džonsa, poznatog teoretičara zavjere u SAD, ili samoproklamovanog američkog nacionaliste Nikolasa Fuentesa, piše CNN.
Pristalice Donalda Trampa okupile su se u Vašingtonu ispred Vrhovnog suda SAD kako bi iskazale podršku predsjedniku koji tvrdi da je bilo neregularnosti na predsjedničkim izborima.
Međutim, Trampovi protivnici odjeveni u crno, prvo su se verbalno sukobili sa njegovim pristalicama, a onda je počelo i guranje i tuča.
Policija je razdvojila dvije strane i postavila kordon.
Američki mediji objavili su da su se sa Trampovim pristalicama sukobili pripadnici ljevičarske grupe „Odbij fašizam“.
Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u ekskluzivnom intervjuu za Tanjug, kaže da je svestan odgovornosti i da je siguran da neće razočarati građane. Ističe i da će prva destinacija koju će posjetiti nakon što stupi na dužnost biti Brisel. Kada je reč o odnosima u regionu, Milatović poručuje da je zemlje Zapadnog Balkana moraju imati najbolje moguće odnose. Smatra da je trzavica bilo dosta i da je evropska budućnost Zapadnog Balkana „ono što nas sve čeka“.
„U nedjelju smo imali istorijski važan dan za Crnu Goru, smijenili smo konačno simbol jednog prethodnog režima koji je vladao Crnom Gorom u prethodnih trideset godina i otvorili vrata nove ere demokratskog i ekonomskog razvoja u zemlji“, rekao je Milatović.
Izazovi su veliki i treba, kako je rekao, pomiriti zemlju.
„Ja sam upravo i u nedjelju veče rekao da je ovo pobjeda pomirene Crne Gore, jer je gospodin Đukanović previše dijelio Crnu Goru, bespotrebno je dijelio i upravo na tim podjelama i tako dugo vladao. Zato je prioritet u unutrašnjem smislu naše politike broj jedan pomirenje“, istakao je Milatović.
Prioritet u spoljnoj politici su evropske integracije, poručio je Milatović i ocijenio da će u narednom petogodišnjem mandatu, zajedno sa Vladom Crne Gore, koja bi trebalo da bude konačno politički stabilna nakon vanrednih parlamentarnih izbora, biti dobijena dodatna stabilnost koja će biti neophodna da Crna Gora uđe u EU.
„I da onda nastavimo sve one reforme koje smo i započeli, a tiču se unapređenja životnog standarda građana i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije“, rekao je Milatović.
Na pitanje da li očekuje da poslije vanrednih izbora Pokret Evropa sad dobije i treći nivo vlasti, odnosno mjesto premijera, budući da je osvojila najviše glasova u Podgorici, a potom su građani dali najviše povjerenja njemu kao kandidatu tog pokreta na predsjedničkim izborima, te da li će nastupati u koaliciji ili samostalno, Milatović je rekao da je još rano da se govori o parlamentarnim izborima.
„Trenutno je i njihovo raspisivanje pred Ustavnim sudom. Treba sačekati da vidimo odluku. Politički stav je da oni treba da budu što prije i da bez obzira od nastupa, da li će on biti koalicioni u predizbornom ili postizbornom smislu mislim da je suštinski cilj da Crna Gora dobije politički stabilnu vladu koja će imati snažnu podršku od Skupštine Crne Gore, a da Skupština bude politički realnija nego što je saziv sada“, rekao je Milatović.
Podsjeća da sada DPS kontroliše skoro 50 odsto Skupštine, uz prognozu da će u narednom sazivu to biti duplo manje, a da će Pokret Evropa sad sigurno biti dominantan faktor.
Na pitanje da li može da obeća građanima da ih neće razočarati, Milatović je naveo da građani već znaju moralna načela iza kojih stoji i sve vrijednosti koje promoviše.
„Mislim da sam upravo i iz tih razloga dobio ovako visoku podršku građana na koju sam mnogo ponosan, ali to je jedna velika odgovornost i upravo sa pozicije predsjednika države želim da budem i kohezivni faktor, ali i korektivni faktor, tako da sam siguran da ih neću razočarati“, rekao je Milatović.
Odgovarajući na pitanje da li će Crna Gora razmatrati odluku da se priključi „Otvorenom Balkanu“, Milatović kaže da je to nešto čime treba da se pozabavi naredna vlada koja će, kaže, biti rezultat novog saziva Skupštine Crne Gore.
„Moj politički stav je tu vrlo jasan. I prije nego što sam postao ministar u Vladi Crne Gore, sada političar i predsjednik Crne Gore, ja sam jako puno i u profesionalnom smislu radio na unapređenju regionalnih ekonomskih integracija Zapadnog Balkana i iz Evropske banke za obnovu i razvoj gdje sam i radio“, rekao je Milatović.
Istakao je da se sjeća da je tada i Milo Đukanović prisustvovao tim početnim sastancima gdje se stvarao „Otvoreni Balkan“.
„On je u međuvremenu promijenio negdje svoj politički ton kada je u pitanju Otvoreni Balkan“, rekao je Milatović i ocijenio da su regionalne ekonomske integracije neodvojivi dio evropskih integracija.
„Dok god mi budemo držali za cilj punopravno članstvo Crne Gore u EU treba uporedo i raditi na svemu ovome što se tiče unapređenja regionalne ekonomske saradnje“, naglašava Milatović.
Na pitanje o dolasku u Beograd i na koji način želi da unaprijedi odnose sa Srbijom, Milatović podsjeća da je naveo da će njegova prva posjeta biti Briselu, odakle će poslati snažnu poruku istinskog evropskog puta Crne Gore.
„Što se tiče dobrosusjedskih odnosa, ima li išta normalnije nego da mi u zemljama Zapadnog Balkana imamo najbolje moguće odnose? Nažalost, nije tako bilo, ali čini mi se da i ova pobjeda nad Đukanovićem daje svima nama negdje nadu da ćemo ući upravo u jednu novu eru dodatne stabilizacije dobrosusjedskih odnosa u zemljama Zapadnog Balkana, jer upravo je to i ono što građani očekuju od Crne Gore i od nas“, rekao je Milatović.
Kako kaže, smatra da je trzavica bilo dosta i da je evropska budućnost Zapadnog Balkana „ono što nas sve čeka“.
„Regionalne ekonomske integracije, da li one koje su već tu kroz sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA ili one koje se odvijaju u okviru kišobrana Berlinskog procesa ili one koje su otpočele od samih zemalja Zapadnog Balkana poput ‘Otvorenog Balkana’ sve ono što ide u korist građana i privrede u našim zemljama je nešto što treba podržati i na čemu treba aktivno i raditi“, rekao je Milatović.
Poručio je i da je „đavo u detaljima i da sve to treba razraditi i pogledati“.
Milatović je rekao da ga raduju sve čestitke koje je dobio, i od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i od hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, a čuo se, kaže i sa brojnim liderima.
Nakon 15 godina “Indijana Džons” se vraća na Kanski filmski festival, ovog puta sa posljednjim nastavkom.
Svjetska premijera filma reditelja Džejmsa Mangolda “Indijana Džons i artefakt sudbine” (Indiana Jones and Dial of Destiny) sa Harisonom Fordom u legendarnoj ulozi, održaće se 18. maja u Kanu, gdje će film biti prikazan van konkurencije, prenosi 24sedam.
Reditelj Mangold ističe:
“Godine 1995. imao sam čast da dođem u Kan sa svojim prvim filmom. Dvadeset osam godina kasnije ponosan sam što se vraćam sa malo većim spektaklom. Moji slavni saradnici i ja smo veoma uzbuđeni što možemo da podijelimo sasvim novu i posljednju avanturu Indijane Džonsa”.
Posljednji nastavak voljene franšize, u kojoj poznati holivudski glumac Harison Ford reprizira čuvenu ulogu heroja arheologa nešto više od mjesec dana nakon svjetske premijere, zaživeće na platnima domaćih bioskopa, 29. juna.
Zajedno sa već uigranim timom kada je o filmovima o Indijani Džonsu riječ, Džordžom Lukasom i Stivenom Spilbergom, koji su sada u ulozi izvršnih producenta, Mengold je snimio peti nastavak o avanturama ekscentričnog ahrheologa Džonsa okupivši nevjerovatnu glumačku ekipu.
Pored Harisona Forda, kao jednog od najpoznatijih filmskih likova, uloge tumače i Džon Ris Dejvis koji je posljednji put viđen u trećem nastavku filma “Posljednji krstaški pohod” 1989. godine, a ostatak čine i istaknuta imena Mads Mikelsen, Antonio Banderas, Tobi Džouns, Fibi Voler-Bridž i drugi.
Podsjetimo, prvi film “Otimači izgubljenog kovčega” o Indijani Džonsu koji traga za izgubljenim Zavjetnim kovčegom nastao je 1981. godine u režiji Stivena Spilberga i osvojio je četiri nagrade Oskar.
Drugi dio franšize, film „Ukleti hram” nastao je tri godine kasnije (1984), dok je treći nastavak „Posljednji krstaški pohod” iz 1989. u kom se traga za gralom iz kog je na tajnoj večeri pio Isus Hrist, djelovao kao posljednji film u nizu, sve dok 2008. nije snimljen i četvrti nastavak „Kraljevstvo kristalne lobanje” u kom se traga za lobanjom koju su vanzemaljci ostavili na Zemlji.
Nakon pobjede na predsjedničkim izborima, pred nama je jednako težak posao, da porazimo nakaradnu politiku koja je građane dovela na rub siromaštva, kazao je lider Pokreta Evropa Sad Milojko Spajić.
Nakon pobjede na predsjedničkim izborima, pred nama je jednako težak posao, da porazimo nakaradnu politiku koja je građane dovela na rub siromaštva. To ćemo i uraditi na predstojećim parlamentarnim izborima. Imamo jasan plan, imamo jasnu viziju! pic.twitter.com/vDiNlHmcxg
“To ćemo i uraditi na predstojećim parlamentarnim izborima. Imamo jasan plan, imamo jasnu viziju! U “drugom poluvremenu” ove utakmice 11. juna Pokret Evropa sad! će postati stub nove Vlade koja će kroz program Evropa sad 2.0 unaprijediti životni standard građana! Prosječna zarada 1.000 eura i minimalna penzija 450 eura biće naša realnost”, uvjeren je Spajić.
Posle Rafaela Nadala i Karlosa Alkarasa od Mastersa u Monte Karlu odustali su i Feliks Ože-Alijasim kao i Pablo Karenjno Busta. Osim što će Novak Đoković imati otvoren put ka tituli, zbog otkaza ova četiri tenisera u glavnom žrebu našao se i Laslo Đere, srpski teniser.
Pravu noćnu moru doživeli su organizatori Mastersa u Monte Karlu jer su čak četvorica tenisera iz Top 20 otkazala učešće zbog povreda. Iako će na turniru gledaoci imati privilegiju da gledaju Novaka Đokovića, Danila Medvedeva kao i prošlogodišnjeg šampiona Stefanosa Cicipasa, nema sumnje da će izostanak tri Španca i Kanađanina biti veliki gubitak.
Novak Đoković stigao je u Monte Karlo posle pauze od mesec dana jer nije mogao da igra na turnirima u Indijan Velsu i Majamiju, a nema sumnje da će mu put do trofeja biti lakši jer je znatno manji broj teških rivala nego što je očekivao.
Još jedan srpski teniser imao je korist od odustajanja Alkarasa, Nadala, Alijasima i konkretno Karenja Buste. Laslo Đere upao je u glavni žreb Monte Karla tako da će Srbija imati još jednog predstavnika.
With the withdrawals of Nadal, Alcaraz and Auger-Aliassime, the top seeds in Monte Carlo would look like this (as of now):
Nosioci u Monte Karlu posle brojnih odustajanja biće: Novak Đoković, Stefanos Cicipas, Danil Medvedev, Kasper Rud, Andrej Rubljov, Holger Rune, Janik Siner, Tejlor Fric.
Novak je prošle godine eliminisan u drugom kolu turnira u Kneževini od Alehandra Davidoviča Fokine, a poslednji trofej osvojio je još 2015. godine.
Ne samo da će imati lakši put jer je Alkaras bio u strašnoj formi, već je mladi Španac Novaku obezbedio i duži ostanak na prvom mestu. Đoković i Alkaras ne brane veliki broj bodova u Monte Karlu tako da bi njihov susret označio diretknu borbu za prvo mesto do koje neće doći.
Uz Medvedeva i Cicipasa Novak bi potencijalno mogao da ima još neku minu, a jedna od njih je Janik Siner koji igra fantastično u poslednje vreme. Međutim, najboljem teniseru sveta ide u korist to što je u prethodnom periodu odmorio, jer koliko god su pomenuti teniseri u formi ili ne, oni su i premoreni zbog velikog broja turnira od početka godine.
Srpski as biće slobodan u prvom kolu kao i svi nosioci, a turnir se održava od desetog do 16. aprila.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
