Njihov novinar Ahmet Kalajdžić navodi da su posjetili markete Voli i HDL Laković, te da mala Crna Gora nema razvijenu prehrambenu industriju niti industrijske pogone pa na policama često prevladavaju uvozni artikli.
„I kako god, raduje što su mnogi artikli upravo iz Hrvatske, standard je takav da crnogorski kupci jedva preživljavaju. U Crnoj Gori osnovni PDV je 21 posto a sniženi od sedam posto primjenjuje se za mlijeko, hljeb, ulje, šećer, lijekove, knjige i udžbenike, smještaj u hotelima, pansionima i kampovima. Takođe i za vodu za piće, javni prevoz putnika, pogrebne usluge i autorska prava“, navodi Kalajdžić.
Prosječna crnogorska plata u decembru je iznosila 727 eura, a u Boki i Primorju oko 750 eura i u odnosu na kraj 2021. veće su za trećinu.
Njihov sagovornik Peđa kaže kako je povećanju plate razlog put prema EU, prema kojem minimalac ne smije biti ispod 450 eura.
„Inače bismo bili još veći siromasi“, kaže i napominje kako se potrošačka korpa penje do teško dostižnih 980 eura.
Peđa je ispričao da se snalaze tako što svake dvije do tri sedmice idu do Lidla ili Syb City u Župi, prenosi portal RTCG.
„Kad se podijeli gorivo i povraćaj poreza, dosta uštedimo. Ali, sad je problem za naša dva centra jer od Nove godine i ulaska Šengen Hrvati ne smiju kupovati hranu. Bili su redovni kupci, posebno našeg sira i suvog mesa te stočne hrane i zasada u Cvjetnom centru Sutorina“, priča Peđa.
Otkriva kako mu je prijatelj išao u posjetu rodbini u Mostar, ali je želio da popije kafu na Stradunu pa se umjesto preko Trebinja i Popova polja, kao u odlasku, vraćao preko Neuma i umalo nagrabusio.
„Na Graničnom prelazu Zaton Doli sam jedva izbjegao da platim 800 eura kazne zbog PVC-kese s manje od dva kila domaćeg kivija“, ističe Peđa.
Šefica jednog od marketa kaže kako su im u februaru kupci iz Konavala na akciji kupili pršutu, sir, voće i neke sitnice za 150 eura, ali su se vratili već za pola sata i predočivši račun, molili za povraćaj novca jer su ih na GP Karasovići, kad su prijavili kupovinu, upozorili na kaznu od 2.230 eura.
Sve u komšiluku, kaža autor, govori da će građani Crne Gore „još češće do Župe po spenzu, ali i po gorivo u Hrvatsku, jer su vidne razlike cijena goriva“.
„U Crnoj Gori je “Eurosuper 95” 1,55 a “Eurodizel” 1,48 eura, a kod nas obje vrste goriva koštaju 1,38 eura. U Crnoj Gori smo nezvanično razgovarali i s Graničnom policijom i saznali da Debeli brijeg trenutno prelazi po 400 vozila dnevno, a takav promet očekuju sve do Vaskrsa. No, svi strahuju od nove sezone i mogućeg ponovnog “spajanja” kolone od Kamenara do Debelog brijega kao prošlo ljeto“, navodi autor teksta.
Jedan policajac im je kazao da je Crna Gora tranzitno područje jer cijelo Kosovo i Albanija idu preko Crnogorskog primorja dalje kroz Dalmaciju jer niko od njih neće preko Srbije.
„Gužve se protežu sve do Ploča gdje se vozila uključuju na auto-put. Problem će biti još veći jer slijedi otežani promet preko Veriga“ rekao je on.
Za vrijeme boravka u Crnoj Gori ekipa „Dubrovačkog vjesnika“ svratila je i do Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju u Igalu gdje im je direktor marketinga Nikola Mračević, inače dubrovački student rekao da svake godine imaju sve više gostiju iz Hrvatske, najviše s juga i okoline Dubrovnika.
„Među njima je mnogo ambulantnih pacijenata koji nijesu smješteni stacionarno nego dolaze dnevno i kad odrade terapije, vraćaju se kući. Cijene su niže. Mnogo ih je iz Konavala koji koriste pogodnosti male udaljenosti i samo dvadesetak minuta vožnje do Igala. Najčešće dolaze zbog širokog izbora fizikalnih terapija, a kao najveći multidisciplinarni centar za vanjsko liječenje nudimo sve oblike rehabilitacije za bolesnike s reumom, prelomima i teškoćama koštano-mišićnog sastava. Većinom su to sredovječne i starije osobe, ali ima i mlađih, jedan mladić iz Cavtata dolazio nam je dugo nakon saobraćajne nesreće. Lani smo imali i pacijente iz Slavonije i zaleđa Dalmacije, ali prednjači jug Hrvatske“, kazao je on.
Cijene u dva centra, Voli i HDL Laković, razlikuju se u samo u jednom do tri centa.
„Tako suncokretovo ulje košta 1,79-2,10 eura, a maslinovo 7,99-12,59 eura. Oštro brašno je 0,77, bijeli šećer 0,87 eura a so 0,38-0,68 eura kilogram. Blitva je 1,89, salata 2,59 eura, crveni luk 1,35 eura, šargarepa 0,59, a crveni 0,79 eura, dok su mladi krompiri 1,29 a oni “stariji” 0,99 eura. Banane su skuplje, 1,99 eura, a jabuke jeftinije nego u Hrvatskoj: sorta Idared je 0,59 a jabuke „Granny smith“ 0,99 eura“, naveo je autor Ahmet Kalajdžić.
Sir edamer je 6,99-7,99 a trapist 20,99 eura, pileća prsa u ovitku i “Pik-šunka” po 11,99 eura, a od “Gavrilovića” 6,99 eura.
„Najuočljivije su razlike cijena osnovnih životnih namirnica koje su u Hrvatskoj “zaleđene” odlukom Vlade RH, što se vidi i za cijene mlijeka (tetrapak s 2,8 posto masnoće je 1,29-1,45 eura), jagnjetina je 8,49 “polovica”, dok je cijelo pile 2,99 eura/kg, a file 6,79. Juneće šnicle su dese, a mljeveno meso plećke 6,50 eura, koliko su i ćevapi i pljeskavice“, zaključeno je u analizi, a prenosi portal RTCG.
