„Čudno je, kako je malo potrebno da budemo sretni i jos čudnije, kako nam često baš to malo nedostaje“
Zbog štrajka nema odlaznih letova sa aerodroma u Berlinu, Hamburgu i Bremenu
„Zbog štrajka upozorenja radnika u sektoru kontrole, neće biti komercijalnih letova sa aerodroma u Berlinu, a do poremećaja može doći i prilikom dolazaka“, objavio je berlinski aerodrom na sajtu, prenosi Rojters.
Hamburški aerodrom je takođe naveo da dolasci mogu biti odloženi ili otkazani.
Iz Bremena su poručili da neće biti letova na njihovom aerodromu.
Sindikat Ver.di je pozvao osoblje zaduženo za bezbednost da štrajkuje na berlinskom aerodromu zbog nesuglasica oko plata za noćni rad, vikende i praznike.
Backović: Sve dojave o bombama poslali maloljetnici, dvije stigle iz inostranstva
Škole u Crnoj Gori su bezbjedne, a sve dojave o bombama koje su uznemirile javnost u posljednjih godinu, poslali su maloljetnici, kazao je u emisiji “Link” rukovodilac Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala u Ministarstvu unutrašnjih poslova Jakša Backović. Dvije dojave su stigle iz inostranstva, ostalih šest iz Crne Gore.
Backović je kazao da su škole bezbjedne.
“U pitanju su mahom maloljetna lica. Dvije lažne dojave poslala su djeca mlađa od 14 godina koja nijesu krivično odgovorna, dok su ostale dojave poslali maloljetnici od 14 do 18 godina. Od osam lažnih djava dvije su poslate iz inostranstva, dok su ostale poslate iz Crne Gore”, kazao je on.
Govoreći o mogućnosti da su djeca instruisana da šalju dojave, on je objasnio da je jedan maloljetnik kazao da je dojavu poslao jer je tog dana imao kontrolni iz matematike.
Prijetnje koje su upućene predsjedničkim kandidatima na društvenim mrežama, nijesu u njegovoj ingerenciji, ali kaže da je lako dokazati da li je hakovan profil osobe sa čijeg profila su napisane prijetnje.
“Na serverima društvenih mreža ostaju tragovo sa kojih IP adresa su postavljeni određeni komentari i u kojem trenutku, kao što jepoznato digitaln dokazi mogu da potvrde ili demantuju alibi”, kazao je Backović.
Preminuo japanski nobelovac, književnik Kenzaburo Oe
„Umro je od starosti u ranim satima 3. marta“, naveo je izdavač Kodanša u saopštenju objavljenom danas, dodajući da je sahrana u krugu porodice već obavljena, prenosi Japan tajms.
Poznat po svojim pacifističkim i antinuklearnim stavovima, Oe je sebe video kao dio generacije pisaca „duboko ranjenih“ u Drugom svjetskom ratu, „a ipak punih nade za ponovno rođenje“.
Njegove ezoterične priče, pod uticajem francuske i američke književnosti, suočile su se sa mnogim problemima od odnosa prema invaliditetu do nepovezanosti između seoskih tradicija i života u velikom gradu.
„Poetskom snagom Oe stvara zamišljeni svet, gdje se život i mit kondenzuju da bi formirali zabrinjavajuću sliku današnjih ljudskih nedaća“, stoji u obrazloženju Nobelovog komiteta kada mu je 1994. godine dodijeljena nagrada za književnost.
Rođen 1935. godine, Oe je odrastao u šumovitoj dolini na ostrvu Šikoku, udaljenom okruženju koje je često prizivao u svojim djelima kao mikrokosmos čovečanstva.
Dok je odrastao, njegova majka i baka su prepričavale legende koje su se prenosile kroz generacije o prkosnim lokalnim ustancima.
Ali i njegovo djetinjstvo je obilježio rat, dok je u njegovim školskim danima dominirala militaristička propaganda.
Sve se to promijenilo nakon predaje Japana 1945. i Oe je ubrzo postao fasciniran demokratskim principima koje su zastupale okupacione američke snage.
U svom govoru na dodjeli Nobelove nagrade, pisac je opisao tenzije između tradicionalne kulture Japana i njegovog posleratnog pozapadnjačenja.
„Sadašnji Japan je podijeljen između dva suprotna pola dvosmislenosti. I ja živim kao pisac sa ovom polarizacijom koja mi je utisnuta kao dubok ožiljak.“
Oe je napustio svoje selo da bi studirao francusku književnost na Univerzitetu u Tokiju, zaronivši se u egzistencijalističku filozofiju i renesansni humanizam.
Počeo je da piše beletristiku još kao student, a 1958. osvojio je prestižnu japansku nagradu Akutagava za mlade autore sa „Ulovom“ — o crnom američkom pilotu koji su zarobili japanski seljani tokom Drugog svjetskog rata.
Iste godine, Oe je objavio svoj prvi roman pune dužine „Očupajte pupoljak i uništite potomstvo“, bajku o dječacima tinejdžerima koji su prepušteni sami sebi pošto su evakuisani tokom rata.
Od samog početka, obećao je da će se njegov rad fokusirati na „periferije“ društva i obećao da nikada neće sarađivati „sa onima u centru stvari, koji imaju moć“, rekao je u intervjuu sredinom dvijehiljaditih.
Godine 1963, Oeov lični život se promijenio iz korijena rođenjem njegovog sina Hikarija, koji ima razvojne teškoće.
Pisanje i život sa Hikarijem su aktivnosti koje se „preklapaju i obogaćuju“, rekao je Oe. „To je nešto što oblikuje moju maštu.“ Oe je objavio seriju romana koji su se oslanjali na njegovu porodičnu situaciju, uključujući „Lična stvar“ iz 1964. godine, u kojoj se mladi otac koji je u nevolji bori da se pomiri sa činjenicom da ima sina sa invaliditetom.
Nakon što je Hikari rođen, Oe je prisustvovao antinuklearnoj konferenciji u Hirošimi, gdje je sreo preživjele iz 1945. koji se, prema njegovim rečima, „nikada nisu predali “.
To je ojačalo autorovu odlučnost da prihvati sopstvene porodične okolnosti, a on je dokumentovao izvještaje preživjelih u eseju „Bilješke o Hirošimi“ iz 1965.
Oeov antikonformistički stav je povremeno umio da razbijesni japanske nacionaliste, koji su mu šezdesetih prijetili zbog romana o ekstremno desničarskom tinejdžeru teroristu.
Pisac je takođe tužen za klevetu zbog odlomka u njegovim „Belješkama na Okinavi“ koji govori o prisilnom masovnom samoubistvu civila od strane japanske vojske. Dugo suđenje završeno je u njegovu korist 2011. godine.
U svojim kasnijim godinama, Oe je vatreno vodio kampanju protiv nuklearne energije, za prava osoba sa invaliditetom i protiv revizije japanskog pacifističkog ustava.
Njegovi uporni ideali su ga takođe naveli da odbije Japanski orden kulture 1994. godine, nagradu koju je svečano uručuje car.
„Ne bih priznao nikakav autoritet, nijednu vrijednost, višu od demokratije“, objasnio je za Njujork tajms.
Iza Oea je ostalo troje dece, uključujući Hikarija, koji je uspješan kompozitor.
Jaja u EU u jednoj godini poskupila 30 odsto
Cijena jaja u EU u januaru je u prosjeku bila 30 odsto viša nego prošle godine, objavio je evropski statistički ured Eurostat.
Time su, kako navode, jaja postala jedna od namirnica s najvećim poskupljenjem. U Sloveniji su poskupila 21,7 odsto, prenosi SEEbiz.
Cijene su najviše porasle u Češkoj, 85 odsto, Mađarskoj 80 odsto i Slovačkoj 79 odsto. Na drugoj strani ljestvice su Njemačka i Luksemburg, u obje 18 odsto inflacija, te Austrija 19 odsto
Jaja su u januaru prošle godine bila sedam odsto skuplja nego u januaru 2021., a u januaru 2021. jedan odsto u odnosu na januar 2020.
Dogovoren TV duel Đukanović-Mandić: Prenos na Prvoj i TV E
Kako Portal RTNK saznaje, Mandić je kandidovao Prvu TV, dok je Đukanović izabrao E Televiziju. Pomenute medijske kuće naknadno će odredite novinare koji će voditi debatu.
Precizan termin emitovanja TV duela trebalo bi da bude dogovoren uskoro.
Predsjednički kandidat Demokratskog fronta Andrija Mandić sa konvencije u Pljevljima pozvao je Đukanovića na debatu koja bi se organizovala na bilo kojoj televiziji kako bi razmijenili stavove o, kako je rekao, prošlosti i budućnosti Crne Gore.
„Da čitava Crna Gora sazna ko ima bolje ideje, a mi imamo ideje i predloge za budućnost. Možemo s ponosom da pokažemo rezultate naših ljudi u EPCG, Rudniku uglja, Morskom dobru, Budvanskoj rivijeri, opštinama, Plantažama… Zašto su rezultati dobri? Jer nema krađe, nego se radi u interesu građana“, poručio je Mandić prije nekoliko dana.
Odgovor od aktuelnog predsjednika države i kandidata Demokratske partije socijalista uslijedio je odmah.
„Želim da obavijestim njega i crnogorsku javnost da prihvatam poziv da razgovaramo o svim pitanjima koja interesuju naše građane“, rekao je Đukanović na izbornoj konvenciji u Nikšiću.
Stradalo 22 migranata u brodolomu kod Madagaskara
Nesreća se dogodila u subotu.
Na brodu je bilo 47 ljudi, spaseno je njih 23 a izvučeno je 22 tijela, saopštile su pomorske vlasti, dodajući da se nastavlja potraga za nestalima.
U potrazi učestvuju pripadnici moranrice, žandarmerije, carine ali i lokalni ribari.
Brodolom se dogodio kod sjevernog vrha Madagaskara. Najbliža strana velikog ostrva je oko 350 kilometara od francuskog departmana.
Brodolomi malih ribarskih čamaca sa motorom koje koriste krijumčari česti su na pomorskom putu koji povezuje Komorska ostrva ili Madagaskar sa ostrvom Majot.
Mnogi migranti sa Komorskih ostrva ili iz Afrike pokušavaju ilegalno da stignu do tog ostrva čija polovona stanovništva, su stranci. Ostrvo Andžuan na Komorskim ostrva nalazi se samo 70 kilometara od Majota.
Francuska je od 2019. znatno zaoštrila akcije protiv ilegalne imigracije, između ostalog povećala je stalno prisustvo brodova presretača u moru i vazdušni nadzor.
Ne postoje pouzdani statistički podaci o nastradalim u migrantskim riskantnim prelascima mora. Prema izvještaju francuskog Senata objavljenom početkom 2000-ih, oko hiljadu ljudi izgube život u tim pokušajima prelaska svake godine.
Novak Đoković započeo 380. nedelju na čelu ATP liste: Tu će ostati ako Alkaraz ne osvoji Indijan Vels
Za tako nešto je potrebno da drugi reket sveta osvoji turnir u Indijan Velsu na kojem Đoković ne nastupa jer mu je zabranjen ulazak u Sjedinjene Američke Države zbog toga što nije vakcinisan protiv koronavirusa.
I na ovonedeljnoj ATP listi treća pozicija pripada Grku Stefanosu Cicipasu, a iza njega slede Kasper Rud, Tejlor Fric, Danil Medvedev i Andrej Rubljov, koji su zamenili pozicije u odnosu na prošlu nedelju. Danac Holger Rune je skočio na osmu poziciju, deveti je Rafael Nadal, a deseti Feliks Ože-Alijasim.
Od ostalih srpskih igrača Miomir Kecmanović je i dalje na 31. poziciji, Laslo Đere je sa 55. mesta skočio na 54, Dušan Lajović se popeo za četiri stepenika u odnosu na prošlu nedelju i sada je 71. igrač sveta dok je Filip Krajinović 74.
Sedam Oskara za film „Sve u svoje vrijeme“
Ovo ostvarenje crnogorska publika imala je priliku sinoć da gleda na Javnom servisu, prije dodjele Oskara. Ratni spektakl „Na zapadu ništa novo“ odnio je četiri Oskara, a ceremoniju je obilježio i veliki povratak Brendana Frejzera koji je proglašen najboljim glumcem.
„Sve u svoje vrijeme“ kombinuje akciju, tinejdžerski humor i naučnu fantastiku, a u ulozi vlasnice perionice je Mišel Jeo koja je neočekivano pozvana da spase mnoštvo paralelnih univerzuma od zle sile – alter ega svoje depresivne ćerke.
Michelle Yeoh won the best actress for her role in “Everything, Everywhere All at Once.” The victory makes her the first Asian star to win best actress in the 95-year history of the Academy Awards. https://t.co/SwMyj076OQ pic.twitter.com/XdxFVNOGsR
— The New York Times (@nytimes) March 13, 2023
Vlasnica perionice mora da koristi svoje moći iz različitih alternativnih života, tako da posjećuje često potpuno lude svjetove, gdje neki ljudi, na primer, imaju prste u obliku viršle.
U toj kategoriji su bili nominovani – „The Banshees of Inisherin“, „The Fabelmans“, „Tar“, „Top Gun: Maverick“, „Avatar: The Way of Water“, „Elvis“, „All Quiet on the Western Front“, „Women Talking“ i „Triangle of Sadness“.
Mišel Jeo je osvojila Oskara za najbolju žensku ulogu, dok je Džejmi Li Kertis koja igra u tom filmu dobila Oskara za najbolju žensku sporednu ulogu.
Film je takođe dobio nagradu za najbolju režiju koja je pripala rediteljima Danijelu Kvanu i Danijelu Šajnertu.
Domaćin ceremonije Džimi Kimel pomenuo je prošlogodišnji incident, šamar glumca Vila Smita voditelju i komičaru Krisu Roku, rekavši da želi da se svi osećaju bezbjedno.
Akademija je prošle godine kritikovana jer je dozvolila Smitu da se poslije datog šamara ponovo popne na binu da primi nagradu.
Glumac se tada izvinio Roku. Smitu je od tada zabranjeno prisustvo na ceremonijama Oskara tokom deset godina, a ove godine je formiran „krizni tim“ koji iza kulisa nadgleda da ne dođe do bilo kakvih incidenata.
Novina je bila da su zvanice prolazile bijelim, a ne crvenim tepihom.
Iako zvanično nije saopšteno zašto je tepih boje šampanjca, a ne uobičajeno crveni, Kimel se našalio novinarima rekavši da organizatori žele da budu sigurni da neće biti prolivena ni kap krvi.
Na ceremoniju nisu došli Tom Kruz za film „Top Gan: Maverik“ kao ni reditelj Džejms Kameron za ostvarenje „Avatar: The Way of Water“, iako su ti filmovi dobili nominacije za Oskara.
Zanimljivost je bila na samom početku ceremonije kada je član osoblja organizacije na mikrofonu zamolio publiku da se uzdrži od grljenja pobjednika dok prilazi i penje se na binu. Takođe je savjetovano da agenti, menadžeri i ostali promoteri filma na bini manje govore, već to ostave za novinare koji ih čekaju u pres sali.
Spisak glavnih dobitnika na 95. dodjeli Oskara, nagrada američke Akademije filmskih umjetnosti i nauka, održane u pozorištu Dolbi u Los Anđelesu.
– Najbolji film: „Everything Everywhere All At Once“
– Nabolja režija: Danijel Kvan i Danijel Šajnert
– Najbolji glumac: Brendan Frejzer
– Najbolja glumica: Mišel Jeo
– Najbolja muška sporedna uloga: Ke Hui Kvan
– Najbolja ženska sporedna uloga: Džejmi Li Kertis
– Najbolji strani film: „Na Zapadu ništa novo“ (Njemačka)
– Najbolji dokumentarni film: „Navaljni“
– Najbolji animirani film: „Pinokio“
– Najbolji originalni scenario: „Everything Everywhere All at Once“
– Najbolji adaptirani scenario: „Women Talking“
Pogledajte kako kućna biljka pomoću robotske ruke upravlja mačetom
Kao što samo ime govori, sobna biljka ima moć rukovanja velikom mačetom.
Iako ovo izgleda kao djelo naučne fantastike, ali umjetnikovo kreativno zanimanje za robotiku kulminiralo je kontrolnim sistemom koji „čita i koristi električne šumove pronađene u živom filodendronu“ samo ime govori, sobna biljka ima moć rukovanja velikom mačetom.
Biljka se ponaša kao mozak robotske ruke i određuje kako mačeta zamahuje, ubada i siječe prostor oko sebe.
Biljka je pričvršćena na zid, a Bouen je zakačio senzore na listove. Listovi zatim šalju signale posebno izrađenom softveru koji preslikava pokrete na zglobove robotske ruke i mačete.
Bouen je snimio svoju instalaciju u akciji i ljudi iznenađeno gledaju robota kako se kreće znajući da svaku njegovu radnju ne diktiraju ljudi ili inteligencija, već kućna biljka.
„S robotikom, prilagođenim softverom, senzorima i podacima, konstruišem uređaje i situacije koje se pokreću za povezivanje s fizičkim, virtualnim i prirodnim svijetom“, kaže ovaj umjetnik.
„Uređaji koje konstruiram često igraju i uloge posmatrača i kreatora, pružajući ograničene i mehaničke perspektive dinamičkih situacija i živih sustava… Fenomenološki rezultati su suradnja između prirodnog oblika ili funkcije, mehanizma i umjetnika“, zaključio je.