Sloveniju i Hrvatsku pogodio je slab zemljotres magnitude 2,3 po Rihteru, javlja EMSC. Bio je na dubini od pet kilometara, a epicentar je bio 25 kilometara od Rijeke i 12 kilometara od Ilirska Bistrica u Sloveniji.
Prema komentarima na Twitteru, kratko je trajao.
„Prvo je bio slabi zvuk, tiha tutnjava, onda smo čuli i osjetili da trese, dvije-tri sekunde je treslo“, „Kao podzemna grmljavina“, kazali su korisnici EMSC-a, prenosi Avaz.
Misao dana: „Ne bojim se mraka. Prava smrt je bolja od života bez živih.” – Vasko da Gama
Kompanija je dobila isporuku “voćnog soka umjesto rolni toalet papira i peškira za ruke”, objasnio je pilot.
Francuski portal La Depeche objašnjava da u današnje vrijeme postoji mnogo razloga za odlaganje leta, ali da avion ne poleti zbog nedostatka toalet papira nije do sada zabilježeno.
Međutim, ovo se zaista dogodilo, prošlog četvrtka, 15. decembra, na aerodromu u Mančesteru, u avionu belgijske niskobudžetne avio kompanije Tui Airways. Putnici su trebali da polete oko 9:55 ujutro na letu BY718 za Šarm El Šeik, ali su bili spriječeni u tome.
Prema riječima pilota aviona: “dobavljač je napravio grešku u porudžbini i isporučio voćni sok umjesto rolni toalet papira i peškira za toalete”. Sredinom popodneva posada je konačno odlučila da preuzme stvari u svoje ruke i otišla je u avion druge kompanije na dopunu zaliha.
A onda je nastao novi problem u trenutku kada su se putnici najzad ponadali da će avion da poleti. Avion nije mogao da poleti jer je u to vrijeme posada već završila svoje zakonsko radno vrijeme.
Putnici su stoga morali da čekaju do sljedećeg dana da bi stigli u Egipat. Oni su, srećom, bili smješteni u hotelu.
Avion je konačno poletio u petak, 16. decembra, oko 11 sati, više od 25 sati od prvobitno utvrđenog polaska.
Kako je Đoković istakao, očekuje da će ovoga puta, za razliku od prošle sezone kada je deportovan, biti dopbro dočekan u Melburnu.
– Posle onoga što se desilo prošle godine, nadam se da ću biti na pravi način dočekan i da će mi to pomoći da igram svoj najbolji tenis – rekao je Đoković novinarima u Dubaiju, prenosi RTS.
– U prošlosti sam uvijek imao priliku da godinu u Australiji počnem veoma snažno i volim da igram tamo.
Srpski igrač je dodao da bi voleo da mu karijera traje što duže.
– Nemam baš neke brojke na umu. Stvari mi idu prilično dobro zasad. Ne mogu da se žalim. Tako da dokle god igram na ovom nivou, dok ima ‘vatre‘, nastaviću dalje – rekao je 35-godišnji teniser.
Evropska investiciona banka (EIB) očekuje da će u narednih šest meseci otpornost kreditnog poslovanja biti na probi, uz oštrije uslove kreditiranja i potencijalni rast problematičnih kredita.
Prema EIB-ovom najnovijem istraživanju bankarskog kreditiranja, sa fokusom na centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu (CESEE), povećane potrebe preduzeća za likvidnošću i veća tražnja stanovništva za stambenim kreditima, doveli su do rasta kreditnih zahtjeva u ovom regionu.
Banke očekuju da će ukupna tražnja za kreditima tokom narednih šest meseci rasti, iako umjerenijim tempom, pri čemu će glavni pokretač biti potrebe preduzeća za obrtnim kapitalom radi održavanja likvidnosti, prenosi Tanjug.
Očekuje se pad segmenata fiksnih investicija i stanovništva, uključujući potrošačke i stambene kredite. Banke očekuju da će se uslovi kreditiranja, koje su spremne da obezbijede svojim klijentima, u narednih šest mjeseci znatno pogoršati.
Kreditni standardi su pooštreni, naročito na tržištu hipotekarnih kredita, prevashodno zbog posljedica rata u Ukrajini, opšteg usporavanja privrede, veće inflacije i kamatnih stopa.
Stoga će se snažna tražnja za kreditima suočiti sa oštrijim uslovima na strani ponude. S druge strane, kreditni kvalitet je u proteklih šest mjeseci znatno unaprijeđen.
Međutim, imajući u vidu nepovoljne ekonomske projekcije, banke u narednih šest mjeseci ponovo očekuju rast problematičnih kredita.
Glavna ekonomistkinja EIB-a, Debora Revoltela, saopštila je da uprkos nepovoljnim ekonomskim očekivanjima, banke u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi ponovo izvještavaju o solidnom pristupu finansiranju, zahvaljujući stalnim poboljšanjima u finansiranju depozitima stanovništva i privrede.
Dugoročne strategije prekograničnih bankarskih grupa ukazuju na njihove pozitivne namjere u pogledu poslovanja u regionu. Više od polovine namjerava da zadrži sadašnji obim poslovanja, dok gotovo trećina planira da se selektivno širi.
Međutim, deset odsto bankarskih grupa najavljuje namjeru da selektivno smanji obim poslovanja u regionu.
Bez obzira na neizvjesnosti i rastuće rizike, većina međunarodnih bankarskih grupa i dalje je uvjerena u potencijal regiona.
Potpredsjednica EIB-a, Liljana Pavlova, dodala je da su istraživanja poput ovih koja prate kretanja u bankarskom sektoru, ključna za razumijevanje budućih privrednih kretanja i finansijskih uslova u Evropi.
„Ovaj pregled ekonomskog okruženja regiona CESEE omogućiće nam da obezbijedimo neophodna finansijska sredstva, kako bismo na odgovarajući način odgovorili na potrebe stanovništva i preduzeća”, kazala je Pavlova.
Bivši direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević priveden je u zgradu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) gdje će oko 16 sati biti saslušan.
U toku su izviđajne radnje i pretresi objekata koje koristi Milošević.
Milošević je, podsjećamo, sinoć uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u sklopu istrage o državnom švercu cigareta, zbog osnova sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Milošević je takođe početkom oktobra uhapšen u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja po nalogu ANB-a i SDT-a, zbog sumnje da je bio u organizovanom lancu koji je krao i švercovao dio cigareta, koje je država ljetos zaplijenila u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar.
On je tada, nakon obavljenog informativnog razgovora u policiji, a u okviru istrage akcije ANB-a i SDT-a o navodnom švercu cigareta, pušten.
Par dana nakon saslušanja u policiji, Milošević je podnio ostavku na funkciju direktora Uprave prihoda iz carina iz, kako je tada kazao, moralnih razloga.
Administrativni odbor jednoglasno je predložio Skupštini Crne Gore da ukine imunitet poslanicima Demokratske partije socijalista (DPS) Predragu Boškoviću, Dragici Sekulić i Suzani Pribilović, te poslanicima Socijaldemokrata (SD) Damiru Šehoviću i Ivanu Brajoviću zbog sumnje da su kao dio Vladine Komisije za rješavanje stambenih pitanja zloupotrijebili službeni položaj.
Odbor je, po poslovniku, dužan je da izvještaj s predlogom podnese na prvoj narednoj sjednici.
SDT je, po krivičnoj prijavi Vlade od 13. oktobra, formirao predmet i tražio ukidanje imuniteta poslanicima.
Predstavnik tužilaštva Vukas Radonjić odgovarajući na izlaganja poslanika za koje se traži ukidanje imunitetav saopštio je da Tužilaštvo smatra da postoji osnov sumnje u ovim slučajevima, i odbija dovođenje postupka u vezu sa bilo kojim političkim subjektom.
„Poštovaćemo pretpostavku nevinosti, ovo je zahtjev da Skupština da odobrenje za krivično gonjenje a ne za određivanje pritvora. Ne mogu da prihvatim navode da postoji politička pozadina, nemaju utemeljenja. Dosadašnjim radom nijesmo dali ni u jednom predmetu ocnov za takvu kvalifikaciju“, poručio je Radonjić.
On je kazao da ovaj predmet nije formiran isključivo po krivičnoj prijavi Vlade, nego je formiran u septembru 2019. po prijavi jedne NVO.
„Odluka tadašnjeg SDT-a u febuaru 2020. bila je da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka, pa je ta NVO podnijela u junu zahtjev za preispitivanje te odluke. Ovaj predmet nije u fokusu od 13. oktobra, nego mnogo ranije“, poručio je on.
Podsjećajući da je ukinutom odlukom bilo propisano da se funkcioneru može dodijeliti kredit za poboljšanje uslova stanovanja do 15.000 eura, Radonjić je kazao da postoje osnovi sumnje da su pojedincima dodjeljivane veće svote novca.
„Imamo 47 ljudi koji su dobili 40 hiljada eura, deset koji su dobili 25 hiljada, imamo brojne koji su dobili 20 hiljada, neko 28 hiljada, neko 35 hiljada, neko 17,5 hiljada“.
Pribilović je odgovorila Radonjiću da se 15 hiljada eura moglo davati bez saglasnosti vlade.
„To je bio limit. Nijednu odluku o većem iznosu nismo mogli dati prije nego što je Vlada dala saglasnost“.
Poslanik SD-a Ivan Brajović kazao je da je nevjerovatno da živimo u vremenu u kojem se ljudi ovako olako blate.
„Ponosan sam na sve što sam postigao u karijeri. Sve što sam stekao, stekao sam vrijednim i poštenim radom“, kazao je Brajović.
Dodaje da se ne snalazi najbolje u aktuelnoj političkoj „prljavštini“.
„Ja sam svoj stav o imunitetu definisao davno, i više puta ga saopštio.Ako nadležni organ traži skidanje imuniteta, treba ga podržati. Alim mora postojati pretpostavka da taj organ odgovorno radi, a vrijeme će pokazati da li će tako biti u ovom slučaju“, kazao je i Brajović i dodao da su trebali da budu saslušani u svojstvu građana.
„Sve što sam radio radio sam u skladu sa pozitivnim propisima ove države“
Poslanik DPS-a Predrag Bošković ocijenio je da je premijer Abazović krenuo u politički lov protiv njega.
„Nadam se da SDT neće podleći političkom progonu koji se odvija po nalogu od odlazećeg premijera“, kazao je Bošković i dodao da se nada da će saslušanje pokazati da nema osnova za podizanje optužnice.
„Sve što sam radio radio sam u skladu sa pozitivnim propisima ove države“, tvrdi Bošković. Prema njegovim riječima, „nijesu kriminalci nego ljudi od nekog ugleda“.
Govoreći o politici stambenih kredita, on je ocijenio da to nije politika koju su pokrenuli ljudi obuhvaćeni istragom, već politika države.
„Riješena su stambena pitanja za veliki broj funkcionera, i ja sam na to ponosan“, kazao je Bošković, i dodao da je sve rađeno po zakonu.
Poslanica DPS-a Dragica Sekulić u obraćanju je kazala da je riječ o političkoj borbi usmjerenoj prema poslanicima DPS-a.
„Komsija je radila po odluci Vlade Crne Gore, i nijesmo stekli nikakvu korist od učešća u radu Komisije“, kazala je Sekulić.
„Postupali smo po saglasnosti Vlade“
I poslanica DPS-a Suzana Pribilović pozvala je sve poslanike da glasaju za ukidanje imuniteta.
„Ova komisija ništa nije odlučivala a da prethodno nije imala saglasnost Vlade. Ono što smo mi kao komisija, a posebno mi koji smo bili iz sastava Vlade, jesmo izvršavali odluku koju je ptrethodno Vlada donijela“, kazala je Pribilović.
Ona je ustvrdila da nije poznavala 99 odsto ljudi kojima su riješili stambeno pitanje, te da joj nije jasno kako joj se stavlja na teret da je drugima pribavila imovinsku korist, i nejasno joj je koji bi bio njen motiv za to.
Radonjić: Stambeni krediti odobravani bez valjanih procjena
Predstavnik tužilaštva Vukas Radonjić poručio je da je postupanje tužilaštva zasnovano na zakonu i na osnovu prikupljenih dokaza.
„Postoje osnovi sumnje da su poslanici koji su pomenuti u zahtjevu počinili krivična djela“, poručio je Radonjić.
On je rekao da je SDT na nivou osnova sumnje da od 2016. godine do 2020. godine nije bilo plana rjepavanja stambenih potreba funkcionera.
„Ni za jednu odluku o dodjeli kredita funkcionerima nema stručnih procjena Uprave za imovinu. Treža stvar, zaposleni mora da obavlja poslove od posebnog interesa za državu i ima dobre zasluge. Ni za jednog zaposlenog nije traženo da dostavi rezultate svog rada niti je napravljena procjena“, kazao je Radonjić.
Pojasnio je da su krediti odobravani savjenticima i onima sa najnižom stručnom spremom, što svakako ne odgovara smislu i duhu odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera.
Naglasio je da je dio poslanika takođe dobio te kredite, a ne može se govoriti po kojim mjerilima se može ocjenjivati rad i učinak, ili značaj, poslanika.
To što je odluke komisije koja je rješavala stamebna pitanja odobrovala Vlade predsjednike i čplanove komisije ne oslobađa moguće odgovornosti.
Apelovao je da se poštuje pretpostavka nevinosti, te da SDT postupa imajući u vidu osnove sumnje.
Predsjednik Administrativnog odbora Dragan Krapović predstavio je zahtjev SDT-a, istučući da očekuje da odluka poslanika bude utemeljena na zakonu i dobroj praksi.
SDT je zatražilo odobrenje krivičnog gonjenja Predraga Boškovića, Dragice Sekulić, Suzane Pribilović, Ivana Brajovića i Damira Šehovića.
Na sjednicu su pozvani glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i državni tužilac Vukas Radonjić.
„Saglasno Poslovniku Skupštine Crne Gore, o održavanju sjednice Odbora obaviješteni su i poslanici čije se pitanje imuniteta razmatra“, kaže se u sazivu.
U dopisu SDT-a dostavljenom Skupštini navodi se da je u tom tužilaštvu formiran predmet po krivičnoj prijavi Vlade od 13. oktobra.
SDT formiralo je predmet protiv Boškovića, Sekulić, Pribilović, Brajovića i Šehovića, kao i protiv Budimira Šegrta, Sanje Vlahović, Suada Numanovića, Dražena Miličkovića zbog sumnje da su zloupotrebili službeni položaj prilikom rješavanja stambenih potreba funkcionera Vlade.
Zbog sumnje da su učinili isto krivično djelo SDT je formirao predmet i protiv Osmana Nurkovića, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića.
U dopisu Skupštini navodi se da je razmatranjem krivične prijave utvrđeno da postoji odgovarajući stepen sumnje da su prijavljeni, od 2016. do 2020. godine, učinili to krivično djelo, donoseći odluke o rješavanju stambenih potreba funkcionera suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera Vlade.
„I tako prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, drugima pribavljali imovinsku korist koja prelazi iznos od 30 hiljada eura“, kaže se u dopisu.
Iz SDT-a su naveli da, s obzirom na to da pojedini poslanici uživaju imunitet, zbog čega se protiv njih ne može pokrenuti krivični postupak, niti odrediti pritvor bez odobrenja Skupštine, dostavljaju zahtjev da Skupština da odobrenje za krivično gonjenje Boškovića, Brajovića, Šehovića, Sekulić i Pribilović.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar predložio je danas amandman na izmjene Zakona o zaposlenima u javnom sektoru kojima se predviđa mogućnost dodatka na osnovnu zaradu do 45 odsto za poreske i inspektore koji se bore protiv sive ekonomije.
Konatar navodi da su zarade koje ostvaruju poreski inspektori i oni koji se bave suzbijanjem sive ekonomije, preniski u odnosu na značaj koji njihov rad ima u pogledu suzbijanja nelegalnog poslovanja i ostvarivanja većih prihoda države od naplate poreza i doprinosa.
„Poboljšanje materijalnog statusa inspektora od presudnog je značaja za njihovu motivaciju da savjesno i odgovorno obavljaju inspekcijski nadzor i da se izbjegne rizik podložnosti korupciji“, ističe Konatar i dodaje da samo profesionalnim pristupom u radu inspektori mogu dati nemjerljiv doprinos na uvođenje nesavjesnih privrednika u legalne tokove, čime će znatno uticati na povećanje budžetskh prihoda.
Zbog toga ne treba, kaže, štedjeti na uvećanju zarada inspektora koji se bave kontrolom naplate poreza i doprinosa.
Konatar zaključuje da je ova Vlada posvećena borbi protiv korupcije i sive ekonomije, a jedan od prvih koraka svakako jeste jačanje nadležnih institucija, obezbjeđivanje adekvatnih uslova za rad i uvećanje zarada poreskih inspektora i onih koji se bave suzbijanjem sive ekonomije.
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović uputila je dopis predsjednici Ustavnog odbora Skupštine Simonidi Kordić, u kome je ukazala da je, imajući u vidu sveukupnu političku i institucionalnu krizu u zemlji, neophodno da Ustavni odbor, koji ima već zakazanu sjednicu za petak, maksimalno ažurno i ekspeditivno započne i sprovede proceduru novog javnog poziva za izbor sudija Ustavnog suda.
Đurović je ocijenila da je potrebno da predlog teksta javnog poziva bude pripremljen za sjednicu kako bi mogao biti utvrđen na toj sjednici i dostavljen „Službenom listu“ i štampanom mediju radi objavljivanja, saglasno Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore.
Takođe, predsjednica Skupštine je sugerisala predsjednici Ustavnog odbora da razmotri mogućnost da se za novi javni poziv koriste najkraći rokovi propisani Zakonom, dakle 15 dana, čime se ne bi izgubilo na transparentnosti, s obzirom da je informacija o postupku izbora sudija Ustavnog suda široko rasprostranjena u javnosti i vrlo prisutna u medijima i kod potencijalno zainteresovanih kandidata.
Osim toga, predsjednica Đurović je istakla da bi se, nakon završenog javnog poziva, efikasnim radom prilikom obavljanja intervjua i formiranja predloga prema Skupštini, moglo značajno doprinijeti ubrzanju postupka izbora sudija.
Podsjećajući da je 19. januar 2023. godine posljednji rok za raspisivanje izbora za predsjednika Crne Gore, da u jednom broju opština nije došlo do konstituisanja novih lokalnih vlasti saglasno rezultatima izbora od 23. oktobra pod izgovorom da se čekaju odluke Ustavnog suda, predsjednica Đurović je ukazala da to dodatno govori o hitnosti kompletiranja Ustavnog suda.
Predsjednica Skupštine je podsjetila i na činjenicu da je kompletiranje Ustavnog suda neophodno i zbog brojnih postupaka iz oblasti zaštite drugih prava građana koji se obraćaju toj insituciji, kao i prava na djelotvoran pravni lijek u našem pravnom sistemu.
Na kraju, predsjednica Đurović je ukazala da se sa velikom pažnjom očekuje odlučivanje Ustavnog suda o saglasnosti sa Ustavom više zakonskih projekata i ocjene ustavnosti postupaka pojedinih institucija.
„Ovim činom, predsjednica Đurović je dala svoj maksimalan doprinos u pravcu ubrzanja ponovnog pokretanja procesa izbora kandidata za sudije Ustavnog suda i pokazala odlučnost da i dalje radi na rješavanju ovog pitanja koje je glavni kamen spoticanja na evropskom putu naše države“, navodi se u saopštenju Skupštine Crne Gore.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović optužio je bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i biznismena Ranka Ubovića da žele njegovu likvidaciju.
Lazović, Ubović i kompanija Bemaks su tužbama od Abazovića zatražili po 21.000 eura zbog povrede prava ličnosti. Abazović ih je ranije optuživao da su umiješani u šverc cigareta.
Abazović je danas, na konferenciji za novinare sa šefom diplomatije Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem, kazao da oni ne žele novac jer im ne trebaju pare.
„Ja sam svoje tvrdnje iznio, u jednom dijelu potvrdio ih je Europol, a nadam se da će ih potvrditi i SDT. Ti ljudi žele moju likvidaciju, ali zakasnili su. Rekao sam ranije da ili će oni doći do mene ili ja do njih, a za njih je sada kasno. Navijam za ruku pravde i za mene, ali i za njih. Ako sud presudi u njihovu korist platiću nadoknadu“, poručio je Abazović.
Kazao je da mu je velika čast što je upro prstom u vrh kriminalne piramide u Crnoj Gori i što je pogodio ljude direktno u žilu kucavicu.