Home Blog Page 2096

Naučnici upozoravaju: Zemlji prijeti „fosfogedon”

0

​Pretjerana upotreba fosfora iscrpljuje zalihe koje su ključne za globalnu proizvodnju hrane, pridonoseći na taj način klimatskoj krizi.

Zemlji prijeti „fosfogedon“, upozoravaju naučnici, izražavajući strah da bi zloupotreba fosfora mogla rezultirati nestašicom fosfatnih đubriva koja bi poremetila globalnu proizvodnju hrane.

Pretjerana upotreba fosfora iscrpljuje zalihe koje su ključne za globalnu proizvodnju hrane, pridonoseći na taj način klimatskoj krizi, prenosi „The Guardian“.

Istovremeno proces ispiranja fosfatnih đubriva s polja zajedno s otpadnim vodama, koje se zatim ulivaju u rijeke, jezera i mora, rezultira rasprostranjenim cvjetanjem algi i stvaranjem vodenih mrtvih zona koje ugrožavaju riblji fond, upozorili su naučnici.

Uz to, pretjerana upotreba ovog elementa povećava oslobađanje metana širom planeta, istovremeno utičući na pojačano globalno zagrijavanje i na sve veću klimatsku krizu koju uzrokuje emisija stakleničkih gasova, prenosi „Hina“.

Vučić: Nisam ni potpisao, ali ni usmeno izjavio da prihvatam sporazum

0

Predsjednik kaže da je juče održana runda dijaloga koju su evropski i svjetski moćnici napravili medijski prominentnom i važnom.

„Razgovori nikada nisu laki ni jednostavni, pošto je riječ o stranama koje su suprotstavljene, i imaju najčešće suprotstavljene interese. Ja ću danas pročitati cio aneks, ukazati na pravnu prirodu i govoriti o svemu što se događa, ali ne samo oko KiM, i pokušaću da objasnim ljudima gdje se danas nalazimo i šta je to što radimo“, kaže on.

Vučić ističe da smo prošli kroz teške dane, i bili izloženi lavini neistina i u svijetu, i u zemlji.

„Mnogi kod nas se nadaju najgorem rješenju za svoju zemlju, jer što gore po zemlju to bolje po njih. Dakle, pročitaću vam prvo cio aneks, a onda ću objasniti šta je to što mi radimo, oko čega smo se saglasili i oko čega se nismo saglasili“, dodaje predsjednik Srbije.

Vučić je potom pročitao tekst aneksa.

„Ovaj Aneks čini sastavni dio Ugovora. Tzv. Kosovo i Srbija u potpunosti se obavezuju da će poštovati sve članove Sporazuma i ovog Aneksa, i sprovesti sve svoje obaveze koje proizilaze iz Sporazuma i ovog Aneksa ekspeditivno i u dobroj vjeri. Strane primaju k znanju da će Sporazum i Aneks za implementaciju postati sastavni djelovi odgovarajućih procesa pridruživanja Kosova i Srbije EU. Strane napominju da će EU posrednik odmah nakon usvajanja Sporazuma i ovog Aneksa započeti proces izmjena mjerila za Poglavlje 35 za Srbiju zbog obaveza koje proizilaze iz Sporazuma i ovog Aneksa. Agenda kosovske Specijalne grupe za normalizaciju će podjednako odražavati nove obaveze koje ima tzv. Kosovo, a koje proizilaze iz Sporazuma i ovog Aneksa. Strane su saglasne da hitno prihvate Deklaraciju o nestalim licima, kako je dogovoreno u okviru Dijaloga uz posredovanje EU. Da bi se primenio član 7, tzv. Kosovo odmah pokreće pregovore u okviru Dijaloga uz posredovanje EU o uspostavljanju specifičnih aranžmana i garancija za obezbeđivanje odgovarajućeg nivoa samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu, u skladu sa relevantnim prethodnim sporazumima iz dijaloga koje je utvrdio EU posrednik“, kazao je on.

Predsjednik je skrenuo pažnju na deo „relevantnim prethodnim sporazumima iz dijaloga“.

„Strane su saglasne da u roku od 30 dana uspostave Zajednički odbor za monitoring, kojim predsedava EU. Sprovođenje svih odredbi će biti obezbeđeno i nadgledano od strane Zajedničkog odbora za praćenje. Da bi se primenio član 9, EU će organizovati donatorsku konferenciju u roku od 150 dana kako bi se uspostavio investicioni i finansijski paket pomoći za tzv. Kosovo i Srbiju. Pomoć neće biti dodeljena pre nego što EU utvrdi da su sve odredbe Sporazuma u ​​potpunosti sprovedene. Tzv. Kosovo i Srbija se slažu da će svi članovi biti primenjeni nezavisno jedan od drugog. Redosled stavova ovog Aneksa ne dovodi u pitanje redosled njihovog sprovođenja. Tzv. Kosovo i Srbija se slažu da neće blokirati primenu nijednog člana (tačke). Sve diskusije u vezi sa implementacijom Sporazuma odvijaće se u okviru Dijaloga koji vodi EU. Tzv. Kosovo i Srbija su primile k znanju da svako nepoštovanje svojih obaveza iz Sporazuma, ovog Aneksa ili prethodnih sporazuma o dijalogu može imati direktne negativne posledice po njihove procese pristupanja EU i po pitanju finansijske pomoći koju dobijaju od EU.

On ističe da je ovo za nas, u uslovima gde ne postoji ništa lako, ne posebno teško.

– Biće mnogo težih stvari u budućnosti, za šest meseci ili godinu dana. Za nas je bitno da ne zavisimo samo od dobre volje Prištine, što je pozitivna promena, već i od onoga koliko smo mi spremni da određene stvari uradimo. Tu govorim o evropskom putu – ističe on.

Predsednik kaže da nije potpisao pre svega zato što je Srbija priznata država, a dok Kosovo nije priznata država.

– Ne želim da pravim međunarodno-pravne sporazume sa Republikom Kosovo. Kao predsedniku, čak su i moje izjave obavezujuće, i zato pažljivo biram reči. Ja posle svakog samita i susreta nedvosmisleno govorim o crvenim linijama, koje se tiču suprotstavljanju priznanja Kosova, i prijemu u UN. I danas to kažem, da niko ne bi mogao da pomisli da nametne pravnu obavezu Srbiji – kaže Vučić.

On dodaje da zato nije ni potpisan sporazum, a ni aneks, ali je Srbija spremna da radi na implementaciji do svojih crvenih linija.

– Dakle, član Bečke konvencije kaže sledeće: „Dodatni problem je što član 7 Bečke konvencije utvrđuju da verbalna saglasnost šefa države ima obaveznost.“ Naravno, uvek manje nego potpis, ali ima vrednost. Zato sam odbijao da prihvatam glagolske imenice poput prihvatanje, ni adoption, ni acceptance, ni acknowlegment – ističe predsednik.

Vučić dodaje da prihvatamo koncept, da ćemo raditi na implementaciji, i da hoće da ljudi u Srbiji znaju kako se vodi računa o interesima zemlje.

– Ja ne ponavljam stvari zato što sam glup ili ne znam šta radim, već zato što dobro znam šta radim. Sada dolazimo do jednog člana koji je važan za sve, a to su nestale osobe.

Većina u Njemačkoj protiv zabrane novih automobila na benzin

0

Više od dvije trećine Nijemaca, njih 67 odsto, protivi se evropskoj zabrani novih automobila s unutrašnjim izgaranjem od 2035.

Četvrtina podržava takve planove, pokazalo je istraživanje DeutschlandTrenda, prenosi SEEbiz, javlja Mina biznis.

Najveću podršku zabrani imaju mlađi ljudi i oni s formalnim visokim obrazovanjem. Kad je riječ o stranačkim simpatizerima, tek većina onih koji glasaju za Zelene podržavaju planove EU.

Pregovarači Evropskog parlamenta i zemalja EU jesenas su se dogovorili da se od 2035. u Uniji mogu registrovati samo novi automobili koji ne emituju štetne gasove.

Međutim, Njemačka i nakon toga želi da dopusti nove automobile s motorima s unutrašnjim izgaranjem koji koriste vještačka goriva proizvedena zelenom strujom, takozvana e-goriva.

Milatović glasao u Podgorici

0

Kandidat za predsjednika Evrope sad Jakov MIlatović obavio je svoju građansku dužnost u 10 sati. 

Svoje biračko pravo je iskoristio u Sportskom i kulturnom centru Univerziteta Crne Gore, u blizini studentskih domova. 

Na glasanje je došao sa suprugom. 

Mitropolit Joanikije glasao na Cetinju

0

Mitropolit Crnogorsko-primorski Joanikije iskoristio je jutros svoje biračko pravo.

Mitropolit je na Cetinju glasao. 

Ibrahimović oborio dva rekorda i ušao u istoriju

0

“Roso-neri” su poraženi na gostovanju Udinezeu rezultatom 3:1, ali se možda čak više piše o Šveđaninu i njegova dva rekorda koja je oborio jednim golom.

Naime, pogotkom sa “bijele tačke” u četvrtom minutu nadoknade prvog poluvremena Ibra je postao najstariji strijelac u istoriji Serije A.

Dao je gol sa 41 godinom i 166 dana, prestigavši legendarnog Alesandra Kostakurtu koji je do sada držao rekord sa 141 danom života manje.

Ali, to nije sve, pošto je Ibrahimović sa pomenutom starošću postao najstariji kapiten u istoriji Milana.

Snažan zemljotres u Ekvadoru, poginulo najmanje 12 osoba

0

„U ovom trenutku imamo 12 mrtvih“ i jedna osoba je povrijeđena, saopštilo je predsjedništvo Ekvadora na Tviteru, navodeći i da je u potresu pričinjena materijalna šteta.

Zemljotres se dogodio u subotu u 12.12, po lokalnom vremenu, sa epicentrom u opštini Balao i na dubini od 44 kilometra.

Potres je izazvao paniku među ljudima. Kuće su se urušile u nekoliko gradova, a najviše je pogođena Kuenka.

Zemljotres je pogodio i susjedni Peru, ali nema podataka ni o žrtvama ni o šteti.

Upozorenje na cunami nije izdato.

Sunčeva svjetlost je najbolji izvor vitamina D, liječi depresiju, upale

0

Sunčeva svjetlost proizvodi serotonin

Mnogi ljudi će reći da se osjećaju neproduktivno kada je tmuran dan, a da su srećni i energični kada je sunčano. To je zbog serotonina. Izloženost sunčevoj svjetlosti može poboljšati vaše raspoloženje, smanjiti simptome depresije i tjeskobe te povećati osjećaj sreće i blagostanja, piše Klix.ba. 

Sunčeva svjetlost nam pomaže da spavamo

Ako ste ikada uzimali melatonin za spavanje, razmislite o jutarnjem suncu. Kada su ljudi ujutro izloženi sunčevoj svjetlosti, njihova noćna proizvodnja melatonina se javlja ranije, a noću lakše utonu u san. Izlaganje sunčevoj svjetlosti pomaže regulisati cirkadijalni ritam, a smanjuje i nesanicu.

Sunčeva svjetlost poboljšava seksualno i reproduktivno zdravlje

Bilo da želite da podstaknete libido ili zatrudnite, vitamin D i sunčeva svjetlost neophodni su za reproduktivno zdravlje. Izloženost ultraljubičastom svjetlu povećava novo testosterona kod muškaraca, a nivo vitamina D može biti povezan s jajnicima i nivoom reproduktivnih hormona kod žena.

Sunčeva svjetlost smanjuje upalu

Sunčeva svjetlost ima protuupalne učinke na tijelo, što može pomoći u smanjenju rizika od hroničnih upalnih bolesti kao što su artritis i astma. Redovito izlaganje sunčevoj svjetlosti povezano je s manjim rizikom od kardiovaskularne bolesti i dijabetesom.

Sunčeva svjetlost poboljšava određena stanja kože

Budući da sunčeva svjetlost smanjuje ukupnu upalu, sunčeva svjetlost takođe može pomoći u smanjenju upale na površini kože kao što su stanja poput psorijaze, ekcema ili akni. Vitamin D proizveden izlaganjem sunčevoj svjetlosti pomaže u promicanju sposobnosti kože da zacijeli.

EPCG: Spremna instalacija prvih megavata solarne elektrane na krovu Željezare

0

Plan je da se u krugu fabrike u prvoj godini postavi elektrana od deset MW, ali i da se uporedo radi i na razvijanju proizvodnje metalnih konstrukcija, prensi portal RTCG.

Nepun mjesec od otvaranje Željezare atmosfera je radna oko fabrike i u njoj. Za sada oko 200 radnika sređuje fabrički krug i sa puno elana čeka dalje poteze novog menadžmenta.

„Kad vidimo neku budućnost onda elan postoji, ništa nije teško“, kazao je radnik EPCG Zdravko Todorović.

Ratko Gardašević, takođe radnik, navodi da im je vrijeme prošlo brzo.

„Prošlo nam je vrijeme brzo, radno je kao što vidite, svakodnevno, akcenat je dat na čišećenje kruga fabrike i sređivanje hala. Takođe i ostali prateći radoovi što prate ove pripreme za neki novi početak nekih novih djelatnosti“, naveo je Gardašević.

Prioritet menadžmenta je što hitnija izgradnja solarne elektrane snage deset MW u fabričkom krugu. Projekat je spreman, a prvi megavati biće isporučeni sa krova neakadašnjeg pogona Vučionice.

„Nadamo se da ako budemo brzo radili, da ćemo za neka tri do četiri mjeseca, baš u punoj sezoni sunca i insolacije imati elektranu na mreži i početi prihodovati značajna sredstva od nje“, rekao je predsjednik Borda direktora EPCG –Željezara Nikšić Marko Perunović.

Izvršni direktor EPCG–Željezara Nikšić Đorđije Đukanović saopštio je da za elektranu koju bi instalirali od deset MW to bio prihod od oko dva miliona EUR godišnje.

„Za elektranu koju bi instalirali od deset MW to bi bio neki prihod od oko dva miliona EUR godišnje, čime bi apsolutno mogli da servisiramo radnu snagu. Znači taj dio bi išao kao neka sigurnost fabrike a ostalo bi dolazilo kroz nove vrijednosti i programe“, kazao je Đukanović.

U menadžmentu tvrde da se radi i na drugim programima i djelatnostima. Tako će se u pogonu nekadašnjeg Radventa uskoro proizvoditi metalne konstrukcije različitih namjena.

„Bili smo u Srebrnici i Konjicu gdje postoje savremene cinkaone. Znači, cinkovanje cemo raditi za potrebe EPCG za izradu dalekovoda, stubova, koje možemo mi da radimo, sve metlane stubove koje traže. U fazi smo nabavke opreme za proizvodnju bankina jer ide nova faza autoputa tako da nismo čekali nego smo odmah ušli u aktivnosti“, saopštio je Đukanović.

Perunović je objasnio da će podkonstrukcije koje će koristiti za krovove hale Vučionice pozajmiti od EPCG koja već to ima na svom stanju da bi što prije završili posao.

„Sve ostale konstrukcije, čelične, za elektrane na zemlji, kao i podkonstrukcije radićemo u svojoj konstruktivnoj radionici“, rekao je Perunović.

Ono što je jasno da se čelik do daljneg neće proizvoditi u nekadašnjoj fabrici čelika.

„Bazna proizvodnja je nešto to nam i po zakonskoj regulativi i u samom procesu terenutno nije u fokusu. U fokusu su nam je što više novih radnih mjesta da bi čitav ovaj dio grad preživio a i sami Nikšić“, kazao je Perunović.

Nakon devet mjeseci borbe i protesta, i decenija neizvjesnosti, radnici novoj upravi daju novu šansu.

„To što se bude tražilo od nas radićemo kvalitetno, koliko znamo, ali vidim da smo spremni da odradimo veliki dio posla“, naveo je Gardašević.

Izgradnja soalrne elektrane koštaće oko deset miliona EUR, a novac će biti obezbijeđen kroz kreditno zaduženje. EPCG je kupila Željezaru od Turaka za 20 miliona EUR.

Džejms Bond i Čarlijeva fabrika čokolade više neće biti isti: Politička korektnost „prekraja“ klasike književnosti

0

Ipak, više od trideset godina od njegove smrti, njegov britanski izdavač „Puffin“ rešio je da prepravi njegove legendarne knjige kao što je „Čarli i fabrika čokolade“ i učini ih pogodnim za čitaoce osetljive na političku nekorektnost. Tako u novom izdanju „Čarlija i fabrike čokolade“, Avgustus Glup koji proždrljivo jede čokoladu, sada je samo „ogroman“ umesto „neverovatno debeo“. U „Tvitovima“ gospođa Tvit više nije „ružna i zverska“, nego samo „zverska“.

I mada je ovakva najava izdavača izazvala velika protivljenja javnosti, sada je objavljeno da će sličan „tretman“ dobiti i dela Ijana Fleminga, tvorca lika Džejmsa Bonda i to baš u godini kada se obeležava 70. godišnjica njegovog prvog romana iz tog serijala „Kasino Rojal“. Izmenjene knjige trebalo bi da budu objavljene u aprilu ove godine, a prema onome što se do sada zna, iako se u knjigama uklanjaju rasne odrednice i pogrdni nazivi za Afroamerikance, izgleda da će ostati aspekti u kojima se homoseksualnost naziva „upornim poremećajem“ i onaj da su „uspešne žene one koje ne rade muški posao“.

„Svaki autor bi rekao: ‘Ne'“

Za srpskog autora i izdavača Vladislava Bajeca, sagovornika Euronews Srbija, takva cenzura je neprihvatljiva i predstavlja ulazak u vreme „lažne demokratije, koja je sve, samo ne to“.

„Ja ne znam ko je taj vrhunski sudija koji je doneo zapravo ideju da se ovakve stvari u književnosti rade. Ja generalno smatram da su nedopustive. One po autorskom mišljenju svakog pisca koji biva žrtva ovakvog postupka je sigurno loša. Da je živ, bilo koji autor bi rekao: ‘Ne'“, kaže Bajec.

Dela Ijana Fleminga daju uvid u britansko društvo iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka. Bilo je to vreme kada je Britanija izlazila iz posleratne oskudice i počela da otkriva svet materijalnog. Postavlja se pitanje koliko se menjanjem teksta jedne knjige dira u autentičnost nekog vremena.

Pisac i prevodilac Đuro Radosavović smatra da su naknadne intervencije u bilo kom romanu „sulude“.

„Tu postoje samo dve varijante, ili zabraniti, pa onda biti cenzor ili pustiti do kraja da ide onako kako je napisano. Zalažem se za ovu drugu varijantu“, kaže Radosavović za Euronews Srbija.

Ipak, ljubitelji originalnih Flemingovih knjiga malo šta mogu da urade, jer su dozvole za izmene u njegovim tekstovima dali članovi njegove porodice, a time i vlasnici legata. Prema mišljenju Bajeca, oni time nisu obavili glavni zadatak koji im je poveren kao piščevim naslednicima.

„Svaki trast ili institucija koja se bavi određenim knjigama i piscem koji više nije živ, u svojim statutima ima rečenicu da je ‘dužnost institucije da štiti i predstavlja radove tog i tog autora’. Dakle, već je prvi i osnovni zadatak te institucije zapravo neispoštovan“, ocenjuje Bajec za Euronews. 

Može li Bond postati žena?

Flemingova dela 2034. godine ulaze u javno vlasništvo tako da će se tek tada dobiti različite verzije njegovog teksta. Osim knjiga, promene će prema najavama pretrpeti i filmovi o najpoznatijem agentu. 

Predviđanja ko će biti sledeći Džejms Bond počela su već pre nekoliko godina kada su se u najužem izboru našli i glumci tamne puti, pa čak i po koja glumica.

Pisac i novinar Branko Rosić kaže da ga takve najave ne čude, ali da je protivnik takvih intervencija.

Meni je omiljeni crtani junak bio Dambo. Posle sam uvideo koliko sam naučio da poštujem različitost kroz Damba. On ima prijatelja malog miša, ima velike uši zbog kojih mu se podsmevaju… i onda deca kod sebe otkrivaju empatiju. Sad odjednom i Dambo je došao na tapet. To prelazi u krajnost koja je meni smešna“, ocenio je Rosić u razgovoru za Euronews Srbija.

Podsećamo, savremene analize animiranog filma „Dambo“ iz 1941. godine upućuju na stereotipno predstavljanje Afroamerikanaca kroz likove pojedinih životinja u crtaću, a reditelj Tim Barton koji je 2019. predstavio igranu verziju tog ostvarenja morao je da se nosi sa mnoštvom različitih zahteva za prepravke originala.

Foto; Printscreen/youtube

Na početku nekih poznatih Diznijevih crtanih filmova, kao što je priča o simpatičnom slončetu, ali i „Maza i Lunja“, „Mačke iz visokog društva“, „Knjiga o džungli“ i „Pesma sa juga“ već nekoliko godina stoji upozorenje sledeće sadržine: „Ovaj program sadrži negativne prikaze ili loš tretman ljudi ili kultura. Ti stereotipi su bili pogrešni tada, a pogrešni su i sada. Umesto da odstranimo ovaj sadržaj, mi želimo da priznamo njegov štetan uticaj, da učimo od njega i započnemo diskusiju koja će stvoriti inkluzivniju budućnost“.

Studio Vorner Bros je još ranije dobio upozorenja zbog „etničkih i rasnih predrasuda“ u nekim svojim crtaćima, pa je reagovao saopštenjem u kom se ističe: „Ovi crtani filmovi ne prikazuju današnju situaciju u društvu, već se emituju onako kako su prvobitno napravljeni, jer u suprotnom bilo bi isto kao kada bi se tvrdilo da ove predrasude nikada nisu postojale.“

Svi oni koji smatraju da su rasna, verska, nacionalna rodna ili bilo koja druga ravnopravnost vrhunske vrednosti, sigurno ne mogu imati ništa protiv ovih inicijativa. Ali da li će odnos prema rasnim, klasnim i seksualnim razlikama zaista promeniti ako se sadržaji „prekrajaju“ u duhu političke korektnosti?

Rosić smatra da bi takvo insistiranje na takvim retroaktivnim prepravkama moglo da bude kontraproduktivno.

„Već vidim diverzije, na primer, u nekim skandinavskim serijama obavezno se puši, čak i u seriji ‘Killing’ u prvoj sezoni, lik puši u Gradskoj kući, što ne može nigde već decenijama, a tamo pogotovo. Ali je verovatno režiser želeo da ubaci nešto ‘nekorektno'“, kaže sagovornik Euronews-a.