Administrativni odbor Skupštine Crne Gore raspravljaće danas o formiranju Anketnog odbora koji treba da istraži slučaj „Možura“. Branka Bošnjak iz poslaničkog kluba Demokratski front-PzP zasad je predložena za predsjednicu, a na današnjoj sjednici će biti saopšteno da li ima i drugih predloga.
Anketni odbor treba da prikupi informacije o postupanju crnogorskih državnih organa i drugih aktera u projektu izgradnje vjetroelektrane Možura, a nakon sprovedene parlamentarne istrage, Odbor će izvještaj dostaviti Skupštini Crne Gore na usvajanje.
Odbor koji će imati 12 članova nije formiran, a za istragu je dat rok od četiri mjeseca, sa mogućnošću da bude produžen, a rokovi za istragu počeće da teku danom formiranja.
Projekat Možura se pominje u istraživanju o korupciji na Malti tamošnje novinarke Dafne Kaurana Galicije, koja je nastradala u eksploziji auto-bombe oktobra 2017.godine. Vjetroelektrana Možura kod Ulcinja, vrijednosti od oko 90 miliona eura, puštena je u rad sredinom novembra 2019. godine, u vrijeme dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).
Možura se sastoji od 23 vjetrenjače, a godišnje proizvodi oko 120 GWH energije, saopšteno je tada iz Vlade.
Naveli su da je investiciju realizovala malteška državna kompanija Enemalta i kompanina Malta Montenegro Wind Park, a da je glavni izvođač radova bila kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering.
Ugovorom o zakupu zemljišta, vjetroelektrana treba da pređe u trajno vlasništvo države Crne Gore 2035. godine.
U južnim predjelima Crne Gore jutros se saobraća po suvim putevima, a u sjevernim i centralnim zbog niskih temperatura ima poledice, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su upozorili na učestale pojave odrona, pa savjetuju opreznu vožnja prilagođena trenutnom stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Saobraćaj je u prekidu za sva vozila na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Dobrilovina.
Na putu Šavnik-Žabljak nije dozvoljeno kretanje kamionima sa prikolicom i šleperima.
Tunel Vrmac na magistralnom putu M-1 dionica Kotor-Krtolska raskrsnica biće zatvoren do 14. februara zbog sanacije kanalizacionog kolektora. Za vrijeme obustave može se koristiti alternativni put Kotor-Trojica-Radanovići.
Zbog rekonstrukcije dijela magistralnog puta M-4 centar Tuzi (od skretanja za Šipčanik do planiranog kružnog toka-Faza 1) obustavljen je saobraćaj za sve vrste vozila. Saobraća se lokalnim putevima.
Na magistralnom putu Podgorica-Bioče saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremena obustava ne duža od 15 minuta, zbog izgradnje bulevara Vilija Branta.
Na magistralnom putu M-5, dionica Rožaje – Špiljani zbog rekonstrukcije puta saobraća se naizmjenično.
Na magistralnom putu Rožaje-Berane, u mjestu Baza, vozila saobraćaju jednom trakom naizmjenično.
Na magistralnom putu M-11 Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica, u mjestu Donja Lastva, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnim signalizacijom.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
„Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra“, naveli su iz AMSCG.
Kako su objasnili, na auto-putu je obavezno da svako vozilo ima zimsku opremu.
Nastavlja se potraga za preživjelima. Poslati su spasioci iz 65 država. Sirijska vlada je prvi put zatražila pomoć od Evropske unije, saopšteno je iz Evropske komisije.
Pomoć Turskoj i Siriji najavljena je iz Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije, a EU organizovaće donatorsku konferenciju radi sakupljanja sredstava za postradala područja.
Stradalo najmanje 15.383 ljudi
Broj mrtvih nakon katastrofalnog zemljotresa koji je u ponedjeljak potresao Tursku i Siriju povećao se na najmanje 15.383, saopštile su turske i sirijske vlasti.
Turska agencija za katastrofe i vanredne situacije saopštila je da je u toj zemlji poginulo 12.391 ljudi i da se broj nastradalih povećao za 3.000 za nekoliko sati.
Ukupan broj poginulih u Siriji je najmanje 2.992, prenosi Si-En-En.
U Turskoj je povređeno 62.914 ljudi, saopštila je agencija, prenosi Rojters.
Dječak srpskog porijekla među žrtvama zemljotresa
Među žrtvama razornog zemljotresa u Turskoj je i osmogodišnji dječak srpskog porijekla, rečeno je Tanjugu iz izvora turskih vlasti.
Navodi se da je dječakov otac srpski državljanin, a majka turska državljanka.
Snimci iz vazduha pokazuju da je autobus udario direktno u zgradu dnevnog boravka, javljaju strane agencije.
„Ovo je užasna tragedija“, a vozač autobusa, zaposlen u transportnom preduzeću Lavla, lišen je slobode, rekao kvebečki ministar unutrašnje bezbjednosti Fransoa Bonardel, (François Bonnardel).
Policija je okružila mjesto nesreće, izbezumljeni roditelji pristižu da vide šta im je sa djecom, a premijer Kanade Džastin Trido (Justin Trudeau) rekao je da „pomno prati situaciju“.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović, saopštio je da se povećanje od 20 odsto može očekivati već na martovskim platama zaposlenih u kategoriji „D“ javnog sektora. Povišice se, kako je istakao u emisiji „Stav“, na TVCG, ne odnose na rukovodeći kadar.
Uskoro predlog seta poreskih zakona
Damjanović je saopštio i da će Parlamentu uskoro predložiti set poreskih zakona, koji uključuje izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću. Kazao je i da će taj zakon „zagrebati“ u sivu ekonomiju, ilegalna poslovanja i različite dugogodišnje šeme…
Rekao je i da ćemo krajem godine, nakon izmjena i dopuna zakona, imati i novi zakon, koji će donijeti najmodernija rješenja, kao i balans između industrije, prohtjeva i potreba države.
„Ne smijemo da postanemo kockarsko društvo, a bogami to djelimično već jesmo“, istakao je ministar.
Cilj je da, kako je kazao, normalnom i modernom poreskom politikom izvučemo maksimum, a da postoji industrija i da legalni priređivači u zoni igara na sreću nađu svoj interes na tržištu.
(Foto: RTCG)
Ministar ističe da politička situacija nije stabilna, ali da je kroz komunikaciju sa kolegama u parlamentu uspio da se „ne doliva ulje na vatru“ i, kako je kazao, stabilne finansije i jačanje ekonomije ne miješaju sa politikom.
Za čvršće integracije regiona
U kontekstu Damjanovićevog boravka u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i susreta sa specijalnim izaslanikom, Gabrijelom Eskobariom, ministar je istakao da kod njih postoji želja da Crnu Goru posmatraju kao dio integralnog tržišta na Zapadnom Balkanu, koje će biti primamljivo investitorima.
„Ne smeta mi da bez granica idem u Beograd, Skoplje, Tiranu… Ja sam za što čvršće integracije u regionu, kako god se zvale… Pa, da vidimo možemo li zajedno“, odgovor je ministar na pitanje da li je za projekat Otvorenog Balkana. Crna Gora, dodao je, treba da bude predvodnik te regionalne saradnje, kao zemlja koja ima najbolje odnose sa susjedima.
Kolektivni ugovori se „zaokružuju“
Damjanović je istakao povećanje plata u javnom sektoru od 20 procenata obuhvata kategoriju D, uključujući Javni servis, službenike i namještenike… Povećanje se, istakao je, ne odnosi na rukovodeći kadar.
„Sektor obrazovanja je najbrže ispregovarao granske ugovore. Suština je da se ti granski kolektivni ugovori moraju sklopiti da bi, kroz povećanje koeficijenata, povećanje zarada stupilo na snagu. Osim povećanja, granski kolektivni ugovori se, pored povećanja plata, odnose i na stause zvanja, dežurstva, stambenih zadruga… Zaokuružuju se ti kolektivni ugovori, moguće da će do polovine februara biti završeni za upravu, pravosuđe i kulturu, te da će 1. marta dio plate biti uvećan, a najkasnije, martovske plate biće uvećane, po predviđenom“, kazao je Damjanović u emisiji „Stav“.
Slučaj koncesija „Džek potu“
Milena Petričević, bivša v.d. direktorice Uprave prihoda i carina (UPC), saopštila je u prošlonedjeljnoj emisiji „Stav“ da je Damjanović doveo u zabludu cijeli državni sistem po pitanju koncesije kazinu „Džek pot“, i da postoje brojna pitanja u tom slučaju na koje on treba da odgovori.
Ministar je na to odgovorio:
„Zakon je jasan i eksplicitan i on kaže da se koncesije izdaju na deset godina, uz plaćanje jednokratne naknade od dva miliona, može produžiti jednom u pet godina, bez plaćanja naknade. Koncesionar se, nakon pet godina, obraća zahtjevom za produženje, što niko nikad nije tražio… Uredno mu je ukazano da je to nezakonito, nakon čega dolazi do promjene u Upravi za prihode i formiraju se neke radne grupe, koje su izdržale sve pritiske i izašle sa jasnim stavom – nema produženja još pet godina.“
Damjanović je dodao da su se nakon toga rokovi i dalje produžavali, i omogućavalo da koncesionar nastavi sa radom, uz minimalnu naknadu, da bi 15. novembra Privredni sud donio odluka da se prestane sa radom.
„Neizmjerno sam ponosan i zahvalan na načinu kako sam ispraćen iz Uprave za prihode i carinu. Odaću i ja priznanje zaposlenima u Upravi, većinom časnim i odgovornim ljudima. Izdržala je Uprava sve i izdržaće“, poručio je Damjanović.
U kontinentalnim predjelima očekuje se umjeren do jak mraz, a na sjeveru tokom jutra ili prijepodneva moguća je magla ili niska oblačnost
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura biće deset stepeni.
U kontinentalnim predjelima očekuje se umjeren do jak mraz, a na sjeveru tokom jutra ili prijepodneva moguća je magla ili niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti ponegdje umjeren do pojačan, dok se jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar očekuje tokom jutra na jugoistoku države.
Jutarnja temperatura od 18 ispod nule do jedan, najviša dnevna od minus pet do deset stepeni.
Plavljanima E.Lj. (18) i E.H. (39) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da su izvršili obljubu nad djetetom u produženom trajanju.
E.H. sumnjiči i za krivično djelo dječja pornografija.
U rješenju se navodi da im je pritvor određen zbog težine djela, uticaja na svjedoke i postojanja opasnosti od bjekstva, a sumnja se da su krivična djela izvršili dok je oštećena osoba imala 13 godina.
Odluku o pritvotu je donio sudija za istragu Višegg suda u Bijelom Polju Vukomir Boković postupajući po naredbi za sprovođenje istrage Državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu Hasana Lukača.
Da je prihvaćen poziv Demokratske Crne Gore za objedinjavanje građanskih snaga i zajednički nastup na predsjedničkim izborima, sve bi vjerovatno bilo završenio već u prvom krugu, kazao je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić, gostujući u emisiji “Kontak” RTV Nikšić.
Ako ovakav redosled stvari bude, onda će kandidat Demokrata ući u drugi krug predsjedničkih izbora, poručio je Bečić.
“U ovoj sada situaciji koju imamo i koja se nazire sa različitih strana vrlo je vjerovatno očekivati drugi krug predsjedničkih izbora. Demokratska Crna Gora ozbiljno prilazi svakom poslu. Sve što smo uradili u politici je urađeno na način da možemo da izađemo i pogledamo u oči crnogorske građane. Ako ovakav redosled stvari bude, a očigledno smo prinuđeni na to zbog odbijanja Pokreta “Evropa sad” da zajednički nastupimo na predsjedničkim izborima, onda će kandidat Demokrata ući u drugi krug”, poručio je Bečić.
Odgovarajući na pitanje da li će on biti kandidat Demokratske Crne Gore na predsjedničkim izborima 19. marta, ili će eventualno ponuditi nestranačku ličnost, Bečić je kazao da će konačnu odluku donijeti Glavni odbor na sjednici koja bi trebalo uskoro da bude održana.
Samo nekoliko sati posle razornog zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju, lažni i obmanjujući sadržaji počeli su da kruže internetom.
Ljudi su podelili fotografije i snimke nastale prilikom ranijih katastrofa u drugim državama, uz tvrdnje da je to šteta prouzrokovana zemljotresima u ponedeljak.
Izdvojili smo neke od primera koji su privukli najviše pažnje na internetu.
Nuklearna elektrana
U jednoj objavi, koju je podelio verifikovani korisnik Tvitera, tvrdi se da se prikazuje eksplozija nuklearne elektrane usled zemljotresa u Turskoj.
Video je imao više od 1,2 miliona pregleda.
U tvitu je, takođe, pisalo: „Nije potvrđeno, da li je ovo stvarno?“
To nije bio prikaz turske nuklearne elektrane kako eksplodira.
Pomoću internet pretraživača je utvrđeno da su se ovi prizori i ranije pojavljivali na internetu.
Nastali su posle eksplozije u Bejrutu, u avgustu 2020, u kojoj je poginulo najmanje 200 ljudi.
Tviter je naknadno dodao belešku ispod objave, u kojoj je naglasio poreklo snimka.
Urušavanje zgrade
U ponedeljak je u ranim jutarnjim časovima objavljen snimak, uz tvrdnju da je prikazano urušavanje zgrade u Turskoj.
Video je prikupio više od milion pregleda na Tviteru.
Pretragom ključnih kadrova iz ovog snimka na Guglu, otkriveno je da je video nastao prilikom urušavanja zgrade na Floridi, u junu 2021.
Taj snimak se tada naširoko delio na društvenim mrežama.
Cunami pogađa obalu
Omid Đalili, britansko-iranski komičar, na Tviteru je podelio video uz reči da je to cunami, koji je pogodio obalu Turske posle zemljotresa.
Snimak je pogledan skoro 300.000 puta.
Na snimku se vidi kako veliki talas odnosi zgrade pored plaže dok ljudi beže.
Ponovo je pretragom kadrova na internetu otkriveno da je to snimak iz septembra 2018. godine, nastao u Indoneziji.
Na snimku su prikazane posledice zemljotresa jačine 7,5 stepeni po Rihterovoj skali, koji je pogodio ostrvo Sulavesi i izazvao cunami prilikom kog je oštećen priobalni grad Palu.
Pošto su drugi korisnici Tvitera ukazali na grešku, Đalili je podelio još jednu objavu.
„Shvatio sam da ovo nisu jučerašnji snimci iz Turske.
„Ovo sam tvitovao kasno uveče, u emotivnom stanju, a video sam našao kod izvora koji su uglavnom pouzdani“, naveo je on.
Urušavanje skele
U još jednoj objavi na Tviteru, okačen je snimak na kom skele sa višespratnice padaju na zemlju.
U tvitu se lažno tvrdi da je to izazvano zemljotresom u Turskoj.
Snimak je podeljen na više platformi i prikupio je stotine hiljada pregleda.
Ovaj snimak je zapravo iz Japana i nastao je 2016. godine.
Postavio ga je isti korisnik koji je podelio i fotografije zabeležene posle eksplozije u Bejrutu.
Fotografija psa
Fotografija psa kako leži na ruševinama, a čija šapa je pored ruke koja viri iz betonskih ploča, objavljena je posle potresa.
Nju je pratio natpis „srceparajuća fotografija dana“.
Fotografija je do sada pregledana više od 1,4 miliona puta.
Pretragom pomoću besplatne Gugl lens tehnologije, utvrđeno je da se ista slika nalazi na sajtu za prodaju fotografija, uz opis: „Pas pazi na povređene ljude u ruševinama posle zemljotresa“.
Na sajtu piše da je fotografija nastala 18. oktobra 2018, što dokazuje da nije u vezi sa zemljotresom koji je pogodio Tursku ove nedelje.