Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi danas, na vanrednoj sjednici, da razmatraju Predlog izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djetnošću.
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, koji je u četvrtak saslušavao ministra pravde Marka Kovača i predstavnike državnih institucija povodom izmjena Zakona, predložiće Skupštini da se ne glasa o tom Predlogu.
Vlada je Predlog zakona utvrdila u decembru prošle godine, a zahtjev da se taj akt razmatra na posebnoj sjednici Skupštine podnio je premijer Dritan Abazović.
Predloženim zakonom propisano je da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupno procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada EUR, ako je potvrđena optužnica za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
Vlada je u međuvremenu utvrdila amandmane na Predlog izmjena Zakona kojima je predviđeno da se postupak trajnog oduzimanja imovinske koristi može pokrenuti i nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage, kada postoji dovoljan stepen sumnje da je ona stečena kriminalnom djelatnošću.
Potparolka Evropska komisija (EK) Ana Pisonero rekla je da je EK zabrinuta zbog potencijalnog usvajanja izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću jer su ignorisane njene preporuke.
Crna Gora je informisala predstavnike EU da je po pitanju ekonomskog državljanstva Poseban program ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore zvanično završen 31. decembra 2022. godine, što je, kako su kazali, na liniji preporuka EK o rizicima koje ovaj program nosi sa sobom“. Ta informacija navedena je u Izvještaju sa 12 sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, održanog 25. januara u Briselu, u hibridnom formatu. Vlada je taj izvještaj objavila sinoć.
Kako se navodi u tom dokumentu, delegacija EU je na sjednici Odbora pozvala Crnu Goru da obezbijedi neophodna finansijska sredstva za implementaciju Šengenskog akcionog plana i poboljšanje granica.
„Iako vizna politika još nije usklađena s evropskom, delegacija EU je pozdravila posljednje aktivnosti preduzete na tom planu, posebno kada je riječ o uspostavljanju viznog režima s Kubom i ponovnog uvođenja viza za državljane Ujedinjenih Arapskih Emirata. Apostrofiran je značaj ukidanja šeme ekonomskog državljanstva, uz obrazloženje da ono predstavlja rizike za izvršenje teških krivičnih djela“, piše u izvještaju sa sjednice odbora.
Crnogorska delegacija je posebno ukazala na novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji MUP-a, koji između ostalog predviđa povećanje broja radnih mjesta u Sektoru granične policije za 168 u odnosu na prethodni.
„Infrormisali su i o konkretnim aktivnostima preduzetim na planu usklađivanja nacionalne vizne politike s evropskom. U pogledu ekonomskog državljanstva, crnogorska delegacija je informisala da je Poseban program ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore zvanično završen 31. decembra 2022. godine, što je na liniji preporuka EK o rizicima koje ovaj program nosi sa sobom“, navodi se u izvještaju Vlade.
Podsjetimo, jedan od najeksplicitnijih zahtjeva Evropske komisije prošle godine prema Crnoj Gori bilo je ukidanje ekonomskog državljanstva.
Te šeme, po ocjeni Brisela, povećavaju rizik po bezbjednost država EU jer se ovo državljanstvo može iskoristiti kako bi se izbjegla viza za ulazak u EU. To su i migracioni rizici, ali i rizici po pitanju korupcije, organizovanog kriminala i pranja novca.
Ovaj program ,inače, podrazumijeva dodjelu crnogorskog državljanstva strancima koji u Crnu Goru ulože između 250.000 i 450.000 eura.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni.
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu i umjerenu visoku oblačnost, prenosi MINA.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u većini kontinentalnih predjela umjeren do jak mraz, a na sjeveru, ujutru, moguća magla.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 17 do jedan, najviša dnevna od minus tri do 12 stepeni.
Slični potresi već su viđeni u Japanu 1940-ih i Indoneziji 2004. i 2005., no između zemljotresa su prošli mjeseci
Harold Tobin, profesor na Odsjeku za nauku o Zemlji na Univerzitetu u Vašingtonu i direktor Northwest Pacific Seismic Network, objasnio je magnitudu i prirodu zemljotresa u Turskoj, prenosi Avaz.ba.
Magnituda potresa bila veća od predviđene
Istakao je kako je Turska jedna od zemalja koje su najsklonije zemljotresima, a da su dva zemljotresa zaista bili snažni.
– Ovo nisu samo najveći zemljotres koje smo doživjeli posljednjih godina u Turskoj, već i najveći potresi u svijetu u posljednjem vijeku ili više u stambenim područjima – rekao je Tobin i dodao:
– Očekivali su se zemljotresi u ovoj regiji, ali je magnituda potresa bila veća od predviđene. Mislim da se tako veliki potres na rasjednoj liniji istočne Anasolije nikada nije dogodio u istoriji. Naknadni zemljotresi koji su zahvatili druge regije na rasjednoj liniji, samo devet sati kasnije, bili su bez presedana. Povezani s potpuno drugom crtom. Ova linija bio poznat i prije, ali zemljotresi ove magnitude nisu. Nažalost, kombinacija ovo dvoje je strašna tragedija. Prvi zemljotres prouzrokovao je mnogo štete, ali drugi je razorio cijelo područje – objasnio je profesor.
Anatolijska ploča pomjerena tri metra
Osvrćući se na informaciju da je Anatolijska ploča nakon zemljotresa pomjerila za tri metra Tobin je rekao da je Anatolija zapela između dvije rasjedne linije.
– U zemljotresu koji se dogodio stotinama godina kasnije, centimetrička kretanja pretvorila su se u metre.
Tobin je objasnio naučne činjenice iza pomjeranja.
– Afrika se pomiče prema sjeveru, Saudijska Arabija gura zemlju prema istoku, zbog čega se ploče pomiču vrlo sporo. Ovo pomicanje je centimetar svake godine, ali ove su ploče zapele između linija rasjeda. Znate što se dogodi kada pokušate gurnuti težak komad namještaja, prvo se opire, ne miče se. To stvara napetost u zemljinoj kori, ali zatim oslobađa svu svoju energiju za minutu ili više kada se dogodi zemljotres. Nekoliko metara pomaka se dogodilo duž ovih rasjeda. To je bila akumulirana napetost stotinama godina tektonskih pokreta ploča – kazao je Tobin.
Slični potresi već su viđeni u Japanu 1940-ih i Indoneziji 2004. i 2005., no između zemljotresa su prošli mjeseci.
– Međutim, dva zemljotresa ove magnitude u manje od 24 sata bila su gotovo bez presedana. Mislim da ovako nešto nismo vidjeli od izuma seizmoloških instrumenata – prenosi Daily Sabah.
Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković biće kandidat te stranke na predsjedničkim izborima, saopštio je lider SDP-a Raško Konjević.
On je u emisiji “Načisto” na Televiziji Vijesti kazao da se pokazalo da je opozicija zakasnila sa inicijativom oko zajedničkog kandidata i da ne bi imalo vremena da se takav kandidat, koji bi bio nestranačkog tipa, promoviše na adekvatan način.
Konjević je dodao da je zbog toga dogovoreno da svaka partija, koja to želi, ide sa svojim kandidatom, prenosi portal Vijesti.
“Kandidat će biti Draginja Vuksanović Stanković koja je 2018. godine bila kandidat za predsjednicu Crne Gore”, rekao je Konjević.
On je rekao da Vuksanović Stanković ne promoviše nacionalističke politike i da se za korišćenje termina „posrbice“ izvinila crnogorskoj javnosti.
Konjević je ocijenio da bi Milica Pejanović Đurišić bila dobar zajednički kandidat opozicije, zahvaljujući bogatom političkom iskustvu.
Bošnjačka stranka treba ozbiljno da razmisli o tome da ima svog kandidata na predsjedničkim izborima ali i da se, ukoliko do toga ne dođe, na organima stranke, nakon ozbiljne analize kandidata, zauzme stav o eventualnoj podršci jednom od kandidata, u skladu sa programskim opredjeljenjima, saopšteno je iz ove partije.
Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, zajedno sa potpredsjednicima Damirom Gutićem i Jasminom Ćorovićem, kao sa i članovima Predsjedništva BS, obišao je prethodnih dana opštinske odbore u Rožajama, Bijelom Polju, Plavu i Gusinju, gdje su prisustvovali sjednicama proširenih sastava izvršnih odbora. Kako se navodi, na sastancima su analizirani rezultati lokalnih izbora i postizbornih aktivnosti u odborima, kao i aktuelna politička situacija u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na predstojeće predsjedničke i očekivane parlamentarne izbore, kao i o namjeri kompletiranja Ustavnog suda bez sudija – Bošnjaka.
Konstatovano je da je Bošnjačka stranka zabilježila značajan rast u opštinama u kojima je samostalno nastupala na izborima i da taj trend i na državnom nivou pokazuju sve relevantene ankete.
„U pogledu izbora za predsjednika Crne Gore zaključeno je da treba ozbiljno razmisliti o tome da Bošnjačka stranka ima svog kandidata na izborima ali i da se, ukoliko do toga ne dođe, na organima stranke, nakon ozbiljne analize kandidata, zauzme stav o eventualnoj podršci jednom od kandidata, u skladu sa programskim opredjeljenjima Bošnjačke stranke i njihovim političkim programima i dosadašnjim političkim djelovanjem“ piše u saopštenju.
Kada je u pitanju izbor sudija Ustavnog suda nepodijeljeno je mišljenje da je skandalozno da se, nakon što su bez Bošnjaka formirani Sudski i Tužilački savjet te Vrhovni i Apelacioni sud, Ustavni sud formira bez Bošnjaka i da je to poruka aktuelne parlamentarne većine Bošnjacima u Crnoj Gori da nisu ravnopravni građani svoje države, i da za njih ima mjesta u državnim organima i organima sudske vlasti samo ako su po volji te većine.
Zaključeno je da Bošnjačka stranka i bošnjački narod ne smiju pristati da im bilo ko nameće “poslušne i konstruktivne” predstavnike, te “da ćemo ih ili birati sami ili ih nećemo smatrati svojim legitimnim predstavnicima i nećemo im davati podršku” kao i da bošnjački predstavnici u Skupštini Crne Gore ne smiju odustajati od ustavnih prava i postignutih standarda i praksi.
Rukovodstvo BS-a (Foto: BS)
Opštinski odbori dali su punu podršku predsjedniku i Predsjedništvu Bošnjačke stranke da nastave da vode odmjerenu, ispravnu i nezavisnu politiku u interesu bošnjačkog naroda i svih građana Crne Gore, njene evropske perspektive i građanskog koncepta države, a koja je rezulturala rastom povjerenja u Bošnjačku stranku.
Narednih dana Predsjedništvo BS-a će nastaviti sa obilaskom ostalih opštinskih odbora širom države.
Na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu tokom konsultativnog saslušanje povodom izmjena Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ministar pravde Marko Kovač kazao je da je postupak donošenja tog akta tekao transparentno. Predstavnici tužilaštva i sudstva iznijeli su niz primjedbi na neke od predloženih odredbi zakona. Izvršna direktorica MANS-a zaključila je da ako je do sada mislila da su propusti iz neznanja, sada je sigurna da su izmjene napravljene namjerno, da bi se pojedini zaštitili i da ne bi vratili imovinu državi.
Predloženim zakonom propisano je da se od učinioca krivičnog djela može oduzeti imovina ako je stečena kriminalnom djelatnošću, a njena ukupno procijenjena vrijednost iznosi najmanje 50 hiljada eura, za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.
Vlada je u međuvremenu utvrdila amandmane na Predlog izmjena Zakona kojima je predviđeno da se postupak trajnog oduzimanja imovinske koristi može pokrenuti i nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage, kada postoji dovoljan stepen sumnje da je ona stečena kriminalnom djelatnošću.
Kovač je kazao da je novina i uvođenja Zaštitnika imovinsko pravnih interesa u čitav koncept oduzimanja imovine.
“U središtu pažnje nije osoba, već je fokus na samoj imovini”, kazao je Kovač, pa će, kako kaže, fokus biti na utvrđivanju toga da li je imovina stečena na zakonit način.
“Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa neće raditi istragu u pogledu bilo kojeg lica već će provjeravati imovinu”, naveo je Kovač.
Ne smata da Zaštinik u stručnom smislu nema kapaciteta da vodi ove postupke.
“Mislim da će postupci u ovom slučaju biti mnogo jednostavniji nego što se to predstavlja”, kazao je Kovač i dodao da će tužilaštvo voditi cijeli postupak finansijske istrage.
Generalni sekretar Vlade Boris Marić smatra da je ovakav zakon neophodan crnogorskom pravosudnom sistemu, da bi koncept pravde mogao da oživi.
„Znam da su neka od ovih rješenja izazov za institucije, ali je i ovdje u prvom planu volja i na koji način će se dalje razvijati institucije“, kazao je Marić.
Srce ovog mehanizma je kako kaže – finansijska istraga.
„Tužilačka organizacija treba posebno da povede računa o efektima finansijske istrage koja treba da bude osnov dokaznog postupka da bi se uspjelo“, poručio je Marić.
Pravni ekspert SE Milorad Marković kazao je da je učestvovao u izradi izmjena i dopuna ovog Zakona.
Marković je pojasnio da se u finansijskoj istrazi ne ispituje krivica lica, već imovina i utvrđuje se da li je ona u disproporciji sa njegovim primanjima.
Pojasnio je i da Ustav zabranjuje retroaktivnu primjenu zakona.
„To znači ako bi uvodili novi sistem i zakon to bi značilo da bi mi taj zakon ne bi mogli primjenjivati retroaktivno“, saopštio je Marković i dodao da su zbog toga urađene izmjene zakona.
Kazao je i da je u parničnom postupku teret dokazivanja na licu čija se imovina ispituje.
„Važeći zakon je imao jednu anomaliju tj. predugo trajanje krivičnog postupka i morala se čekati pravosnažna presuda da bi se pokrenuo postupak. Eksperti EK, kako kaže, ovaj model oduzimanja imovine ocijenili su veoma pozitivim i da su stavljene određeno rezerve. Kako dodaje i ovaj model oduzimanja može imati probleme u primjeni.
„Primjena ovog zakona podrazumijeva i ljudske resurse i sve druge kapacitete policije, tužilaštva i svih drugih organa“, kazao je Marković.
Specijalni tužilac Miloš Šoškić saopštio je da nam treba efikasan i efektivan zakon, sa brzim postupcima koji će rezultirati oduzimanjem nezakonite imovine. U tom kontekstu kazao je i da postojeći zakon nije efikasan.
Šoškić je iznio niz primjedbi na predložene izmjene zakona.
„Ovaj zakon je jako važan i mislim da određuje u kom pravcu ćemo da idemo kao društvo, ne tiče se bilo čijeg mandata i ovaj Zakon mora da nas sve naživi i pošalje poruku da niko ne može da ima nezakonito stečenu imovinu“, poručio je Šoškić.
Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić kazao je da je riječ o veoma važnom zakonu, koji je potreban u borbi protiv kriminala i korupcije.
Kaže i da u Višem sudu kroz mjere tajnog nadzora čuju kako se upravo kroz imovinu pokušava prikriti korist stečena nelegalnim putem.
Savić je saopštio i da je pred Višim sudom bilo 20-ak predmeta proširenog oduzimanja imovine.
“Samo su četiri slučaja bila značajnija, ostali su bili bagatelni i bojim se da će tako i ostati”, saopštio je Savić.
Izrazio i je veliku skepsu u odnosu na to kako će se primjenjivati neke odredbe.
„Čini mi se da je sistem komplikovan i negdje u svijetu nemamo ovakav sistem“, kazao je Savić.
Na konsultativno saslušanje pozvani su predstavnici Specijalnog državnog tužilaštva, Agencije za sprječavanje korupcije i zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Poziv je upućen i direktorici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Vanji Ćalović Marković, zastupnici Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentini Pavličić, generalnom sekretaru Vlade Borisu Mariću, kao i nezavisnim ekspertima, predstavnicima Udruženja pravnika, Ministarstva finansija, Akcije za ljudska prava.
Odbor je ostavio mogućnost da se i druge nevladine organizacije i pojedinci prijave za učešće u konsultativnom saslušanju.
Direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković je ukazala da ni za jednu od tri verzije ovog teksta nije bilo javne rasprave i nema mišljenja organa koji bi trebalo da ga sporovode, a kamoli javnosti.
„Ukazivala sam više puta na konfuziju oko krivičnog i parničnog postupka i sve probleme koje to može da izazove oko procesiutranja i u prvoj fazi postupka, a veći problem je što su ostavljena velika diskreciona prava tužiocima da odluče da li će i u kojim slučajevima da koriste ovaj zakon. Zatim zaštitniku imovinsko pravnih odnosa omogućavaju dodatno da odluči da li će, iako je tužulaštvo procijenilo da postoje sumnje na nezakonito bogaćenje, da pokrene postupak i to sve u roku do 60 dana, inače su ta lica abolirana „, kazala je Ćalović Marković.
Svi se, ističe, slažu da je potrebno uvesti novi postupak otimanja imovine, ali on mora biti kompatibilan sa drugim zakonima ove države. Kako je dodala uz slabe kapacitete nadležnih organa uspjeti da se sve okonča za 60 dana je gotovo nemoguće.
Kaže da Ministarvo uporno daje netačne inforamcije i hoće da ubijedi da ministar pravde bolje zna od predstavnika EU hoće li države članice sarađivati sa nama, ako usvojimo jedinstevi sistem oduzimanja imovine na svijetu, za koji oni nikad nijesu čuli.
„Ministar nije rekao da će da postoje problemi u toj saradnji, ali to me ne iznenađuje jer čovjek koji bi predložio zakon kojim se aboliraju svi koji su sticali imovinu 90-tih nema problema ni na ovaj način da nas dovodi u zabludu“, kaže direktorica MANS-a.
Iznenadila je, kaže Pavličić koja treba da nas zastipa i Strazburu, a koja je pročitala da je Evropska komisija rekla da hidbridni režim građanskog i krivičnog zakonodavstva nije neophodno problematičan, ali je propustila da kaže da iza toga stoji zarez, a ne tačka. Iza zareza je sve suprotno onome što je kazano.
„Tamo piše da hibridni režim nije neophodno problematičan, ali mora da ima proceduralne zaštite upisane u praksi Evropskog suda za ljudska prava i uzme u obzir očekivanu efikasnost zakona u specifičnom crnogorskom kontekstu. Procjena eksperata ukazuje na ozbiljne rizike u toku implemetacione faze. Kažu nemojte da ga usvajate, vratite ga na javnu raspravu, uskladite sa međunarodnim standardima, jer u suprotnom neće biti moguća međunarodna saradnja. A ja vam tvrdim da je 99 odsto, nezakonito stečene imovine na ime firmi iz inostransta, zato je ta saradnja ključna“, poručila je Ćalović Marković.
Treba nam zakon kakav ima Italija, i teret dokazivanja treba da bude na optuženom.
„Našli ste najgori način da se borite sa tim problemom i ako sam ranije mislila da je neznanje, sada sam sigurna da je u pitanju namjera da se neka lica, pa i iz ministrove okoline zaštite i ne vrate imovinu državi. Da je drugačije bilo bi javne rasprave ranije. Bolje može i mora, i vi ste nam to obećaali“, poručila je ona ministru.
Poslanica SNP-a Milosava Paunović je pitala Ćalović Marković ko je to uzeo pare devedesetih iz SNP-a.
“Ne stoje ove bajke ko je to krao iz SNP-a pa se sada štiti kako to kaze Ćalović Marković”, dodala je ona.
Ćalović Marković poslanici Paunović je odgovorila da je Milo Đukanović krao devedesetih kao lider jedinstevene partije.
„Vi dolazite iz partije nove vlasti, ne znate. Vi se bavite MANS-om, a ne nijednim čovjekom iz prethodne vladavine od 30 godina, koji je stekao stotine miliona”, odgovorila je direktorica MANS-a.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela nove odluke o kadrovskim rješenjima u nekoliko instutucija. Između ostalih sa mjesta člana Upravnog odbora Službenog lista smijenjen je Refik Bojadžić, a na njegovo mjesto imenovana Mišela Manojlović, koja je postavljena i za članicu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije. Sa mjesta člana Izvršnog odbora Nacionalne turističke organizacije Crne Gore smijenjen je Damir Davidović, a novi član tog tijela je Lazar Miranović.
Vlada je donijela i Rješenje o razrješenju člana Nadzornog odbora JU Službeni list Crne Gore Miomira Jakšića, kao i Rješenje o imenovanju Rajka Radonjića za novog člana ovog Odbora.
Iz Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Crnogorski operator tržišta električne energije“ razriješeni su Branislav Dačević, Aleksandar Đurišić i Dragana Vujović, a imenovani Andrej Raspopović, Luka Jovanović i Nermin Škretović.
Za državnog sekretara u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede postavljen je Marko Radonjić.
Kako navode u saopštenju, Vlada je donijela i Rješenje o razrješenju članice Upravnog odbora Fonda rada Suzane Radulović, i imenovala Marinu Jovanović.
(Foto: gov.me)
Donijeto je i rješenje o razrješenju Savjeta za reviziju u sastavu: Ana Krsmanović, predsjednica, Valentina Ivanović, zamjenica predsjednice, i članice Katarina Bulatović, Stoja Roćenović i Azra Šehović, a imenovani Minas Trubljanin, predsjednik, Ana Lalević Filipović, zamjenica predsjednika, i članovi Tamara Ivković, Vladimir Đurišić i Marina Albijanić.
Vlada je razrješila i članicu Upravnog odbora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore Rumnicu Kostić, a imenovala Danila Kaluđerovića.
Prestao je i mandat generalnom direktoru Direktorata za kapitalne investicije u kulturi i kreativne industrije u ranijem Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Igoru Rakčeviću.
Vlada je donijela i rješenja o prestanku vršenja dužnosti v.d. generalne direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija Milene Mijović Durutović, kao i za v.d. generalne direktorice Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija Dobrile Vlahović.
Donijeto je i Rješenje o određivanju Milene Mijović Durutović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture i medija, a Dobrile Vlahović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija.
Boban Jovović imenovan je za državnog sekretara u Ministarstvu javne uprave, sa Sava Rašović za sekretara Ministarstva sporta i mladih. Zoran Jojić postavljen je na mjesto generalnog direktora Direktorata za sport u Ministarstvu sporta i mladih. Takođe je donijeto Rješenje o određivanju Martina Ljuljđuraja za v.d. generalnog direktora Direktorata za mlade u istom ministarstvu.
Vlada je predlažila Skupštini akcionara Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo, da za člana Odbora direktora Instituta izabere dr Draška Raškovića.
Donijeto je i Rješenje o razrješenju člana Upravnog odbora Instituta za ljekove i medicinska sredstva Marka Stoiljkova, kao i Rješenje o imenovanju Saše Uskokovića za novog člana ovog Odbora.
Premijer Dritan Abazović pozvao je Sektor za privredni kriminal Uprave policije da uđe u Glavni grad, koji je označio aktivnim učesnikom devastacije na obalama rijeke Morače. On je, na današnjoj sjednici Vlade, istakao da je trajektna linija Kamenari-Lepetani od sada pod kontrolom države, te da „nema ništa protiv da prevoz bude besplatan, dok se ne riješi pitanje koncesija“. Popis stanovništva u Crnoj Gori, kako je odlučeno, održaće se od 1. do 15. novembra ove godine.
Državni telekomunikacioni operater?
Vlada Crna Gore zadužila je šest osoba da pripreme preliminarnu informaciju o mogućnostima osnivanja državnog telekomunikacionog operatera.
„Crna Gora, preko CEDIS-a, već ima instaliranu mrežu preko koje može da se instalira telekomunikaciona kompanija. CEDIS ima ponudu postojećih operatera da to izda na 10-20 godina. Da li da pravimo našeg operatera i zaradimo ili da ustupimo za manje pare drugima“, obrazložio je Abazović.
Predložio je da se, za početak, formira radna grupa od šest ljudi.
„Oni bi napravili informaciju šta mi imamo od infrastrukture, koliko bi investicija koštala državu, dokle bi se moglo i šta bi bili konačni benefiti… Ako vidimo da to ima nekog smisla, možemo da idemo dalje“, dodao je Abazović.
Abazović: Osnivanje državnog telekomunikacionog operatera pozitivno bi uticalo i na privatne. Država ovim ništa ne gubi…
Ocijenio je da bi osnivanje državnog telekomunikacionog operatera pozitivno uticalo i na privatne.
Dodao je da država ovim ništa ne gubi, a da je ideja dobra.
„Ne vidim kako ovo ne bi bilo super profitabilno, osim ako se nešto loše uradi, pa taj servis ne bude kako treba. Vidim veliku mogućnost“, istakao je predsjednik Vlade.
Ministar finansija, Aleksandar Damjanović, ocijenio je ideju dobrom i istakao da su u ključnim državama EU telekomunikacione usluge „pod državnim skutima“.
„Neka se na osnovu preliminarnih informacija pokaže da li da idemo dalje sa projektom“, kazao je ministar.
„Sektor za privredni kriminal da uđe u Glavni grad“
Premijer je pozvao Sektor za privredni kriminal Uprave policije da uđe u Glavni grad.
„Glavni grad je aktivni učesnik devastacije na obalama Morače i aktivni učesnik sabotaže uklanjanja ilegalnih objekata. Ovo što se dešava je bruka“, kazao je Abazović.
U pitanju je, kako je dodao, ponižavanje države.
„Ko nije odlučan da radi u skladu sa zakonom, slobodan je da ide kući“, poručio je premijer.
Dodao je da na stotine krivičnih prijava niko nije procesurirao, 90 u ovoj i prošloj godini…
„Ne znači da se nešto neće promijeniti, idemo jedan po jedan problem, vrlo sam optimističan, prošli smo agendu, a sada idemo na lijepe stvari. U državi su ostale samo tri-četiri kritične tačke, potom ćemo da pričamo o razvoju. Nama trabaju ljudi koji su odlučni“, saopštio je predsjednik Vlade.
„Pomorski saobraćaj ne može da radi van zakona“
Vlada je na predlog Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) usvojila Informaciju o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za trajektnu liniju Kamenari-Lepetani. Stavljen je van snage zaključak iz 2019. godine kojim je trajekt Kamenari – Lepetane dat na upravljanje kompaniji „Pomorski saobraćaj“.
Premijer je istakao da u papirima trajektne linije Kamenari-Lepetani nema, te da Morsko dobro upravlja samo pristaništima. Istakao je da su „od ovog momenta Kamenari-lepetani pod kontrolom države“.
„Moramo da donesemo nove zaključke. Pomorska sigurnost se ne odnosi na saobraćaj, odnosno upravljanje lukama. Neko mora dobiti koncesiju, do tada, 45 dana može da ostane ovakakv status ako Pomorski saobraćaj bude želio… Nakon tog roka, Morsko dobro mora da preuzme upravljanje trajektnom linijom, ako se to ne desi ranije do završetka procesa koncesije, koje shodno zakonu, može dobiti bilo ko“, poručio je Abazović.
Jedna privatna kompanija, dodao je on, spremna je da besplatno ustupi korišćenje plovila, kako bi se odbvijao saobraćaj u prelaznom periodu.
„Pomorski saobraćaj ne može da radi van zakona Crne Gore. I ne može za pristaništa od 200.000 eura da drži liniju koja donosi nekoliko miliona eura i totalne monopole“, istakao je Abazović.
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ana Novaković Đurović, istakla je da se stavlja van snage zaključak Vlade iz 2019. godine, kojim je produžen ugovor iako nije bila data koncesija.
Abazović (Foto: gov.me/screenshot)
Ministar Damjanović je kazao da će novi koncesionari vjerovatno smanjiti cijene prevoza trajektom, na šta je premijer kazao da „nema ništa protiv da, dok se ne riješe koncesije, prevoz bude besplatan“.
„I sa manjim cijenama prevoza, država se će više prihodovati nego do sada“, dodao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.
Državni sekretar u MKI Admir Šahmanović kazao je da će dodjelom koncesije stvoriti uslovi da država kroz naplatu naknade počne da ostvaruje prihode.
Dukley marina ima rok od sedam dana da oslobodi Luku Budva
Preduzeće Morsko dobro obavijestiće Dukley marinu o raskidanju ugovora o korišćenju Luke Budva i dati im rok od sedam dana da je oslobode, kako bi njom, do završetka procedure za dodjelu koncesije, upravljala budvanska opština, odlučila je danas Vlada.
Vlada je na sjednici dala saglasnost na Predlog sporazuma o ustupanju na korišćenje Luke Budva, koji su zaključili Morsko dobro i Opština Budva.
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ana Novaković Đurović, kazala je da je Morsko dobro u januaru dostavilo tom resoru, radi dobijanja saglasnosti Vlade, Predlog sporazuma o ustupanju Luke Budva, smatrajući da su se stekli uslovi za njegovu realizaciju.
Abazović: Sljedeći četvrtak, ako sami ne oslobode, Morsko dobro preuzima marinu u Budvi
“Privredni sud je usvojio prigovor Morskog dobra i ukinuo prethodno rješenje tog suda, kojim je bila donesena privremena mjera koja je zabranila korišćenje dijela izgrađene obale i akvaprostora Luke Budva”, rekla je Novaković Đurović.
Time su se stekli uslovi da se realizuje sporazum i Luka Budva ustupi na korišćenje Opštini Budva, do završetka koncesionog postupka.
“Predviđeno je da sporazum stupa na snagu danom davanja saglasnosti na sjednici Vlade i traje do završetka procedure za dodjelu koncesije”, dodala je Novaković Đurović.
Premijer Dritan Abazović kazao je da će Morsko dobro učiniti javnim raskid ugovora o korišćenju Luke Budva sa Dukley marina i dati im otkazni rok od sedam dana.
“Sljedeći četvrtak, ako sami ne oslobode, Morsko dobro preuzima marinu u Budvi. Neka se raspiše koncesija, neka uzme bilo ko, ali na zakonit način. Do tada, država stavlja šapu na sve. Nećemo dozvoliti da niko više ponižava državu Crnu Goru, niti da državu bača pod noge. Ni privatniku, ni javnom preduzeću, ni službeniku, ni inspektoru, ni policajcu, nikome”, poručio je Abazović.
On je rekao da država ima pravo, kao i sve ostale zemlje, da upravlja svojom imovinom.
“Naša je obaveza da se staramo o državnoj imovini”, zaključio je Abazović.
Rukovodstvo BS-a (Foto: BS)
(Foto: gov.me)
Abazović (Foto: gov.me/screenshot)