Premijer Dritan Abazović kazao je kako bi Duško Knežević bio zanimljiv svjedok saradnik u Crnoj Gori.
„Lično, iako su to nadležnosti drugih institucija mislim da bi Knežević bio zanimljiv svedok saradnik, za sve što je i ranije iznio u javnosti, a što je dosta uzburkalo i političke vode i dao doprinos nekoj vrsti istine. Mislim da ako bi imao taj status, ne pretendujem, to bi bilo jako zanimljivo, jer se to desilo u periodu kad su se desile brojne privatizacije u Crnoj Gori“, rekao je Abazović.
Turska je godinama iskušavala sudbinu, jer nije primenjivala savremene građevinske propise, dok je dozvoljavala, a u nekim slučajevima i ohrabrujući, bum nekretnina u područjima podložnim zemljotresima, kažu stručnjaci.
Eksperti za geologiju i inženjering su upozoravali na nemar u primjeni propisa mnogo prije ovonedjeljnog razornog zemljotresa u kome je sravnjeno sa zemljom na hiljade zgrada i poginulo više od 21 hiljada ljudi u Turskoj i Siriji.
„Ovo je katastrofa izazvana lošom gradnjom, a ne zemljotresom“, rekao je za AP Dejvid Aleksander, profesor planiranja u vanrednim situacijama na Univerzitetskom koledžu u Londonu.
Opšte je poznato da su mnoge zgrade u oblastima pogođene posljednjim zemljotresom izgrađene od nekvalitetnog materijala i metodama koje često nijesu bile u skladu sa vladinim standardima, rekao je Eiup Muhcu, predsjednik Komore arhitekata Turske.
„Građevinski fond u tom području bio je slab i nestabilan, uprkos realnosti zemljotresa“, kazao je Muhcu.
Problem je uglavnom ignorisan, kažu stručnjaci, jer bi njegovo rješavanje bilo skupo, nepopularno i sputavalo građevinski sektor kao pokretača ekonomskog rasta u zemlji.
Naravno, uzastopni zemljotresi koji su srušili ili oštetili najmanje 12.000 zgrada bili su izuzetno snažni i njihova snaga je uvećana, jer su se desili na malim dubinama.
Prvi zemljotres jačine 7,8 stepeni po Rihterovoj skali dogodio se u 4:17 ujutro, zbog čega je ljudima bilo još teže da pobjegnu iz svojih zgrada dok se zemlja snažno tresla.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je priznao „nedostatke“ u odgovoru na zemljotres.
Stručnjaci kažu da iako Turska na papiru ima građevinske propise koji ispunjavaju standarde za zaštitu od zemljotresa, oni se veoma rijetko primjenjuju.
„Oni koji su bili nemarni, krivi i odgovorni za razaranja nakon zemljotresa snosiće posljedice“, rekao je ministar Bekir Bozdag.
Međutim, nekoliko eksperata je reklo da svaka ozbiljna istraga o uzrocima slabog sprovođenja građevinskih propisa mora da ozbiljno obuhvati politiku Erdogana, kao i regionalnih i lokalnih zvaničnika, koji su nadgledali i promovisali građevinski bum koji je pomogao u pokretanju ekonomskog rasta.
Vladina agencija 2018. priznala da je oko 13 miliona stanova građeno van propisa
Neposredno prije posljednjih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj 2018. godine, vlada je predstavila sveobuhvatan program za amnestiju kompanija i pojedinaca odgovornih za određena kršenja građevinskih propisa u zemlji.
Plaćanjem kazne, prekršioci bi mogli da izbjegnu obavezu da zgrade dovedu u sklad sa pravilima. Takve amnestije su koristile i prethodne vlade uoči izbora.
Kao dio tog programa amnestije, vladina agencija odgovorna za sprovođenje građevinskih propisa priznala je da više od polovine svih zgrada u Turskoj — što čini oko 13 miliona stanova — nije u skladu sa propisanim standardima.
Vrste prekršaja koje je u tom izveštaju navelo Ministarstvo životne sredine i urbanizacije bile su širokog spektra, uključujući kuće izgrađene bez dozvola, zgrade u kojima su neovlašćeno dodavani spratovi ili prošireni balkoni, kao i postojanje takozvanih skvoter kuća, odnosno nekvalitetnih i ilegalnih građevina, u kojima žive porodice sa niskim prihodima.
U izvještaju nije precizirano koliko je zgrada prekršilo propise koji se odnose na zaštitu od zemljotresa.
„Građevinska amnestija ne znači da je zgrada čvrsta“, rekao je 2019. Murat Kurum, čelnik Ministarstva životne sredine i urbanizacije.
Komora geoloških inženjera Turske je objavila 2021. je seriju izvještaja u kojima je upozorila na stanje postojećih zgrada i nove gradnje u oblastima koje su sravnjene u zemljotresu ove nedjelje, uključujući Kahramanmaras, Hataj i Osmanije.
Komora je pozvala vladu da sprovede studije kako bi osigurala da su zgrade u skladu sa pravilima i izgrađene na sigurnim lokacijama.
Godinu dana ranije, Komora je objavila izvještaj kritikujući politiku „građevinske i amnestije u sirotinjskim četvrtima“ kao opasnu, upozoravajući da bi „ravnodušnost prema bezbjednosnoj kulturi u cilju zaštite od katastrofa“ dovela do stradanja koja se mogu spriječiti.
Od 1999. godine, kada su dva snažna zemljotresa pogodila sjeverozapad Turske, u blizini Istanbula — u jačem je poginulo oko 18.000 ljudi — građevinski propisi su pooštreni i proces urbane obnove je u toku.
Ali, ta poboljšanja se izvode sporo, posebno u siromašnijim gradovima.
„Graditelji obično koriste materijale slabijeg kvaliteta, angažuju manje profesionalaca da nadgledaju projekte i ne pridržavaju se raznih propisa da bi smanjili troškove“, kaže Muhcu, predsjednik Komore arhitekata u zemlji.
Kupovan „građevinski mir“ da se osiguraju glasovi
On je rekao da je takozvani „građevinski mir“ od strane turske vlade uveden prije opštih izbora 2018. kao način da se osiguraju glasovi, u stvari, legalizovao nesigurne zgrade.
„Plaćamo to hiljadama mrtvih, uništavanjem hiljada zgrada i ekonomskim gubicima“, rekao je Muhcu.
Čak i nove stambene zgrade koje se oglašavaju kao bezbjedne bile su razorene u zemljotresu.
U provinciji Hataj, gdje su žrtve bile najveće, a aerodromska pista i dvije javne bolnice su uništene, preživjeli Bestami Džoskuner je rekao da je video mnoge nove zgrade, čak i „blistave“ nove zgrade koje su se srušile.
U Antakiji, istorijskom gradu u Hataju, srušila se zgrada od 12 spratova sa 250 stanova koja je završena 2013. godine, ostavljajući nebrojeni broj mrtvih ili još uvijek zarobljenih živih.
Rezidencija „Ronesans“ se smatrala jednom od „luksuznih“ zgrada u toj oblasti, prema izvještajima turskih medija, a na društvenim mrežama je reklamirana kao „djelić raja“.
Uništena je i zgrada u Antakiji „Guclu Bahce“, koja je počela da se gradi 2017. i otvorena sa velikom pompom 2019. godine na ceremoniji kojoj su prisustvovali gradonačelnik Hataja i drugi lokalni zvaničnici, navodi se na sajtu za provjeru činjenica Dogrulukpaii.
U Malatiji, potpuno novi Asur stanovi — koji se reklamirani kao otporni na zemljotres — pretrpjeli su štetu u prvom zemljotresu, ali su stanovnici ostali nepovrijeđeni.
Neki stanari koji su se vratili u zgradu da pokupe stvari uspjeli su da pobjegnu kada je došlo do drugog potresa, zbog čega je zgrada skliznula na jednu stranu, prema video snimku prikazanom na TikTok-u i potvrđenom veb-sajtom Teiit za provjeru činjenica.
Erdogan hvalio građevinski bum u posljednje dvije decenije
Razaranja širom Turske dolazi u osjetljivom trenutku za predsjednika Erdogana, koji se suočava sa neizvesnim ishodom parlamentarnih i predsjedničkih izbora u maju usred ekonomskog pada i visoke inflacije.
Erdogan redovno hvali građevinski bum u zemlji u posljednje dvije decenije, uključujući nove aerodrome, puteve, mostove i bolnice, kao dokaz svog uspjeha u više od dvije decenije na vlasti.
Tokom obilaska razorenog područja u srijedu i četvrtak, Erdogan je obećao da će obnoviti uništene zgrade u toku godine.
„Znamo kako da radimo ovaj posao“, rekao je on.
„Mi smo vlada koja se dokazala po ovim pitanjima,“ dodao je turski predsjednik.
Spasioci koji su izvukli bebu, odmah su ga umotali u termo ćebe. Na fotografijama koje su obišle svijet, vidi se i njegova uplakana majka koju su spasioci iznijeli na nosilima zbog moguće povrede kičme.
(VIDEO) Rescue teams pull alive a newborn baby and her mother from quake debris in Türkiye pic.twitter.com/sfOpuGOkeS
— ANADOLU AGENCY (@anadoluagency) February 10, 2023
Zdravstveno stanje mame i bebe nije poznato, kao ni kako su uspjeli da prežive u urušenoj zgradi.
Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, čiji timovi učestvuju u akciji spasavanja ljudi zatrpanih u ruševinama izazvanim razornim zemljotresom u ponedjeljak, napisao je na Tviteru da su beba i majka izvučeni iz ruševina u Samandagu.
Kako mediji navode, mali Jagiz je pola svog života proveo u ruševinama.
Zemljotres koji je odnio više od 22.000 života dogodio se u ponedjeljak 06.02. Dječak je rođen krajem januara ili na samom početku februara, a obzirom da je nekoliko dana po rođenju bio u bolnici sa majkom, najveća prirodna katastrofa koja je pogodila Tursku zatekla ga je možda i prvog dana po dolasku u svoj dom.
To je u Bojama jutra rekao v.d. direktora Fonda PIO Ranko Aligrudić.
Rekao je da cifre nisu konačne i da to ne mogu biti dok se ne izvrši isplata penzija.
“Može se desti da imamo priliv novih penzionera sa malo povećanim iznosima koji mogu da povećaju taj prosjek. Ovo je prvo redovno usklađivanje, propisano zakonom, a biće ih još dva”, rekao je on.
Objašnjava da se usklađivanja vrše na osnovu statističkih podataka koje objavljuje Monstat – indeksa rasta potrošačkih cijena i indeksa rasta zarada.
“Uporedni period je prethodni kvartal u odnosu na kvartal koji mu prethodi. To je kratak period”.
Rekao je i da će sasvim biti isplate jednokratne pomoći za one sa najnižim primanjima u iznosu od 250 eura, novcem koji će dati EU.
“Čim ti novci budu operativni Fond PIO je spreman da ih pusti u isplatu”, naveo je Aligrudić.
„U završnoj fazi, sa dobijenim građevinskim dozvolama, nalaze se fotonaponske elektrane sa instalisanom snagom preko 400 megavata“, rekao je Bekteši novinarima.
Kako je istakao, to je rekordan broj fotonaponskih elektrana koje će se graditi u Sjevernoj Makedoniji do sada.
Bekteši je napomenuo da je interesovanje za izgradnju solarnih elektrana znatno povećano, posebno nakon što su olakšani uslovi i postupci za dobijanje dozvola.
Zamjenik predsjednika Pokreta „Evropa sad“ i kandidat za gradonačelnika Glavnog grada Jakov Milatović poručio je da su se stvorili uslovi za početak rada za bolju i ljepšu Podgoricu.
On je na Fejsbuku objavio zajedničku fotografiju iz jednog lokala sa Jelenom Borovinić-Bojović, Lukom Rakčevićem i Danilom Šaranovićem – nosiocima lista na prethodnim Lokalnim izborima u Podgorici.
„Uprkos svim opstrukcijama, stvorili su se uslovi da zajedničkim snagama, onako kako građani očekuju od nas, konačno krenemo da radimo za bolju i ljepšu Podgoricu“, napisao je Milatović na Fejsbuku.
Iako je prvobitno objavljeno da je u zajedničkoj akciji albanske i crnogorske policije i tužilaštava dvije države zaplijenjeno 430 kilograma kokaina, a uhapšeno i deset državljana Albanije, zapravo je otkiveno 485 kilograma droge. U pitanju je akcija koja je sprovedena u novembru prošle godine, kada je prvobitno objavljeno da je nađeno 430 kilograma. Albanski mediji sada donose djelove ekspertskog izvještaja, koji pokazuje da je preko Luke Bar u Albaniju prebačeno 485 kilograma kokaina iz Kolumbije.
Crnogorska policija utvrdila je da se kokain nalazi u pošiljci organskog đubriva – koje je još u julu stiglo u Luku Bar iz kolumbijske luke Buenaventura brodom „Monte Cervino“ – zaplijenjen je u u Albaniji. Policija je ovu akciju nazvala „Port“.
Međutim, prema ekspertskom izvještaju, kokain je prvo iz Kolumbije otišao u Grčku, potom u Luku Bar a onda u Albaniju.
Kontejner, u kojem se nalazilo organsko đubrivo raspoređeno na 20 paleta, je “kroz Crnu Goru bio u tranzitu, dok je krajnja destinacija bila Albanija”, navedeno je u saopštenju Uprave policije Crne Gore u novembru prošle godine.
Deset državljana Albanije uhapšeno je na teritoriji te zemlje „zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”.
U akciji je, prema navodima crnogorske policije, zaplijenjeno i više komada oružja.
Ova zapljena kokaina posljednja je u nizu sličnih akcija policije, u kojima je u više navrata pronađena velika količina ove opojne droge.
U januaru 2022. vlasti su realizovale zapljenu pola tone kokaina iz Ekvadora, koji su crnogorski nadležni organi pronašli u jednom od kontejnera sa bananama upućenim ka Podgorici.
U avgustu 2021. policija je zaplijenila rekordnih 1,4 tone kokaina u jednoj privatnoj kući u Zeti u blizini Podgorice.
Pušenje marihuane na ulici u Četvrti crvenih fenjera u glavnom gradu Holandije – Amsterdamu, uskoro će biti ilegalno prema novim propisima koje su objavile gradske vlasti.
Zakoni će stupiti na snagu sredinom maja i imaju za cilj poboljšanje uslova života stanovnika koji su se dugo žalili ponašanje turista.
Seksualne radnice će takođe morati da zatvaraju lokale u tri noću.
Lokalni mediji preneli su da su skoro svi odbornici podržali ove mere kojima bi se umanjili problemi sa kojima se susreću stanovnici.
Gradsko veće je u četvrtak takođe saopštilo da će radno vreme restorana i barova petkom i subotom biti ograničeno na najkasnije do dva sata iza ponoći, te da novi posetioci neće moći u staru gradsku četvrt posle jedan noću.
Prodaja alkohola u marketima, prodavnicama pića i kafićima u Četvrti crvenih fenjera je nelegalna od četvrtka do nedelje posle četiri sada popodne.
Gradski savet će sada tražiti od prodavaca da za to vreme potpuno uklone alkohol iz izloga ili ih sakriju od pogleda prolaznika.
Konzumiranje alkohola je nezakonito na većini javnih mesta u Amsterdamu.
Prestonica Holandije je poznata po kofi-šopovima, kafićima gde se prodaje marihuana, koji privlače milione turista godišnje.
Ali lokalni stanovnici se žale da privlače i ulične dilere i da zloupotreba droge i alkohola povećava stopu kriminala.
Prema važećim zakonima u Holandiji, posedovanje, proizvodnja ili trgovina drogom je krivično delo.
Međutim, upotreba droge za osobe starije od 18 godina nije krivično delo.
Iako je nelegalno prodavati ili posedovati drogu, Holandija ima „politiku tolerancije“ koja dozvoljava kafićima da prodaju marihuanu pod strogim uslovima.
Pored novih zakona, gradsko veće Amsterdama će na proleće pokrenuti kampanju „kloni se“ ciljajući na turiste koji putuju u prestonicu Holandije zbog droge, alkohola i seksa.
Dugogodišnji inspektor Uprave prihoda i carina (UPC) Z.P. uhapšen je 10. novembra prošle godine zbog sumnje da je uzimao mito i „zatvarao oči“ na krađu cigareta.
„Vijeće Vrhovnog suda u sastavu sutkinje Seke Piletić kao predsjednice Vijeća i sutkinja Svetlane Vujanović i Milenke Seke Žižić kao članica Vijeća, okrivljenom Z.P. je produžilo pritvor zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a, stav 2 u vezi stavova 1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gore i produženo krivično djelo primanje mita iz člana 423, stav 1, u vezi člana 49 Krivičnog zakonika Crne Gore“, navodi se u saopštenju Vrhovbog suda.
Iz suda podsjećaju, okrivljenom Z.P. pritvor je određen Rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 12. novembra 2022. godine, a produžen Rješenjem Višeg suda u Podgorici 09. decembra 2022. godine, tako da je po zadnjem pritvoru trajao do 10. februara 2023. godine.
Od juče, 8. februara, opcija „kupi dodatnog člana“ biće dostupna i za korisnike u Kanadi, Novom Zelandu, Portugalu i Španiji. Članovi Standard ili Premijum paketa u tim zemljama sada mogu dodati jedan podnalog za jednu do dve osobe izvan svog domaćinstva.
„Netfliks nalozi trebalo bi da se dele u jednom domaćinstvu, među ljudima koji žive na istom mestu kao i vlasnik naloga. Ljudi koji nisu u vašem domaćinstvu moraće da otvore svoj nalog, kako bi gledali Netfliks“, navela je kompanija u odeljku sajta za korisničku podršku.
U slučaju da ljudi koji od korisnika pozajmljuju lozinku ne otvore svoj Netfliks nalog, kompanija će im blokirati pristup nakon nekoliko dana, ali predstavnik Netfliksa nije naveo o kom broju dana je reč.
Oni koji budu koristili lozinku uprkos Netfliksovoj zabrani, dobiće najpre upozorenje da treba da otvore svoj nalog ili da ih vlasnik naloga ovlasti kao dodatnog korisnika, naravno, uz nadoknadu – 7,99 kanadskih dolara, 7,99 novozelandskih dolara ili 3,99 evra u Portugalu, a 5,99 evra u Španiji.
Prošle nedelje objavljeno je da će korisnici morati da se jednom mesečno loguju na svoj nalog od kuće, kako bi potvrdili svoju „primarnu lokaciju“, ali je kompanija naknadno saopštila da se ta informacija odnosila samo na pretplatnike iz Perua, Čilea i Kostarike, gde se testiraju različite mogućnosti.
Netfliks procenjuje da više od 100 miliona domaćinstava širom sveta gleda Netfliks ne plaćajući nikakvu pretplatu, zahvaljujući opciji deljenja lozinke, a kompanija u tome vidi priliku za povećanje godišnje zarade.
Međutim, dosadašnja istraživanja pokazuju da će Netfliks ovom strategijom teško privoleti ovu kategoriju ljudi da počnu da plaćaju pretplatu.
Pema analitičaru firme „Jefferies“ Endrjuu Verkvicu, čak 62 procenta ispitanika koji su pozajmljivali Netfliks lozinku od prijatelja, reklo je da bi prestalo da koristi platformu ukoliko im ta mogućnost bude ukinuta.
Samo deset posto rekli je da bi otvorilo svoj nalog po ceni od 9,99 dolara mesečno, a 35 procenata reklo je da bi zamenilo Netfliks drugim servisom.