Iz Ministarstva zdravlja „Danu“ je saopšteno da će u narednom periodu mijenjati pravila za participacije, odnosno učešće osiguranika u troškovima liječenja.
Iz tog resora nam je potvrđeno da su održali sastanak sa predstavnicima Fonda za zdravstveno osiguranje i Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, na kome je odlučeno da se krene u izradu novog akta kojim će biti regulisane participacije.
– Mogu se očekivati određene izmjene u tom pogledu u narednom periodu, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena – odgovorili se iz ministarstva na pitanja „Dana“ da li je došlo do izmjena zakonskih i podzakonskih akata, odnosno da li planiraju izmjenu regulative.
Pacijenti koji su se u posljednje vrijeme obraćali našoj redakciji tvrde da su im u Domu zdravlja i KCCG naplaćivali participaciju, što ranije nije bio slučaj.
Kategorije izuzete od plaćanja participacije
Članom 17 ovog zakona od plaćanja participacije oslobođeni su djeca iz člana 10 ovog zakona, žene u toku trudnoće, porođaja i godinu dana nakon porođaja, osigurana lica starija od 65 godina života, davaoci organa, tkiva i ćelija u svrhu liječenja, dobrovoljni davaoci krvi koji su krv dali više od deset puta, korisnici socijalno-zaštitnih prava i članovi njihovih porodica, ako nijesu osigurani po drugom osnovu, korisnici najniže penzije u Crnoj Gori za prethodnu kalendarsku godinu, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike i članovi njihovih porodica, ako nijesu osigurani po drugom osnovu, borci, vojni invalidi, civilni invalidi rata, korisnici prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja boraca, kao i članovi njihovih porodica, ako nijesu osigurani po drugom osnovu (iz člana 6 stav 1 tač. 4 i 10 i stav 2 ovog zakona 10), slijepa i gluvonijema lica i lica sa autizmom i osigurana lica za liječenje osnovnog oboljenja i stanja, i to: malignih bolesti, hemofilije, šećerne bolesti, cistične fibroze, intelektualnog invaliditeta sa IQ 69 i manje, psihoze, epilepsije, multipla skleroze, mišićne distrofije, cerebralne paralize, paraplegije i kvadriplegije, hronične bubrežne insuficijencije (dijaliza), sistemskih autoimunih bolesti, HIV i zaraznih bolesti, hepatitisa B i hepatitisa C, urođenih nedostataka gornjih ili donjih ekstremiteta i smetnji u razvoju, podsjetili su iz resora na čijem je čelu Dragoslav Šćekić.
Iz ministarstva na čijem je čelu Dragoslav Šćekić nijesu precizirali zbog čega će mijenjati ova pravila, niti koje kategorije osiguranika će biti obuhvaćene tim izmjenama.
Oni su podsjetili da je članom 15 Zakona o obaveznom osiguranju propisano da osigurano lice učestvuje u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite za pregled, liječenje i dijagnostiku na primarnom nivou zdravstvene zaštite, za izdavanje ljekova u apoteci, pregled, liječenje i dijagnostiku na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, bolničko liječenje, medicinska sredstva koja se ugrađuju u ljudski organizam, medicinsko-tehnička pomagala, promjenu pola koja je izvršena u skladu sa ovim zakonom, specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju, liječenje hiperbaričnom oksigenom terapijom, prevoz sanitetskim kolima koji nije hitan, troškove smještaja i ishrane pratioca djeteta od 15 do 18 godina života u bolnici ili u ustanovi za specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju i liječenje u inostranstvu.
Iz Ministarstva zdravlja su pojasnili da je Fond zadužen da propiše bliže uslove za ostvarivanje prava iz stava 1 ovog člana, uz saglasnost tog resora.
Zdravstvene usluge iz stava 1 ovog člana i iznos participacije, kao i način plaćanja participacije, propisuje Vlada Crne Gore, na predlog ministarstva. Treba ukazati da se participacije naplaćuju već nekoliko decenija, te da navedeni institut nikada nije izbačen iz upotrebe.
Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore, na čijem je čelu doktor Vuk Kadić, pitanja smo poslali 9. februara, a iz njihove PR službe juče nam je saopšteno da su proslijeđena sektoru koji se bavi ovim pitanjem.
“Shodno kretanju budžetskog deficita i otplate duga, nedostajuća sedstva u 2023. projektuju se na 715,8 milijardi eura, 842,14 miliona eura u 2024. i 1.196.560.000 eura u 2025. godini”, navodi se u tom dokumentu.
Polazeći od kretanja prihoda i rashoda, budžetski deficit u srednjem roku kreće se, kako navode, u rasponu od 364,9 miliona eura ili 5,9% BDP-a u 2023. do 427,8 miliona eura ili 6,2% BDP-a u 2025.
“Otplata duga na niou javne potrošnje u 2023. godini iznosi 350,1 miliona eura ili 5,7% BDP-a sa tendencijom rasta u srednjem roku na 768,09 miliona eura ili 11,1% BDP-a u 2025. godini”, piše u vladinom dokumentu.
Na drugoj strani, kako se navodi, shodno fiskalnom okviru za period 2023 – 2025. godinu, javne finansije u 2023. ostaju pod snažnim uticajem rasta budžetskih izdataka uslovljenim prije svega rastom mandatorne budžetske potrošnje, pa je u skladu sa zakonskim rješenjima predviđeno uvećanje sredstava za socijalna davanja, penzije, više izdvajanja sredstava za Fond zdravstva, sredstva za isplatu naknada za novorođenčad, veća izdvajanja za kapitalni budžet, ako se izuzme izdvajanje za autoput, kao i uvećanje sredstava za oblast poljoprivrede, prosvjete, nauke, sporta.
“Pored navedenih izdvajanja, odgovoran pristup upravljanju javnim finansijama u 2022. godini stvorio je pretpostavke za uvećanje zarada zaposlenih u javnom sektoru u 2023. godini koji će pratiti stopu inflacije”, stoji u programu rada Vlade Crne Gore za ovu godinu.
Tu je bila prisutna i fondacija Novaka Đokovića koju je predstavljala njegova supruga Jelena, a Novakov predmet bio je dio humanitarne aukcije, prenosi „Nova.rs“.
Bila je u pitanju njegova uramljena majica sa potpisom koja je dostigla izuzetno veliku cijenu.
Jedna dama u crvenoj haljini kako ju je predstavio novinar Aleksandar Stojanović koji je bio voditelj ove priredbe odlučila je da licitira čak 11.000 eura i osvoji ovu vrijednu uspomenu.
Novakova fondacija odlučila je da sav novac od prodaje ove Novakove majice ide u svrhu opremanja vrtića na Kosovu i Metohiji.
Novak i Jelena su tako nastavili da pokazuju veliko srce iz pomoć najugroženijim mališanima na Kosmetu.
“Postupajući po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za uvoz ljekova koji nemaju dozvolu za stavljenje u promet, a u skladu sa Zakonom o ljekovima, Institut je izdao saglasnost za ljekove Kaftrio i Kalydeco (Trikafta), koji se koriste u terapiji cistične fibroze”, ističu u saopštenju.
Prethodno je, podsjećaju iz Ministarstva zdravlja, Komisija Ministarstva zdravlja koja se bavi rijetkim bolestima omogućila uvođenje lijeka Trikafta našim pacijentima oboljelim od cistične fibroze, budući da se radi se o lijeku koji nije registrovan u Crnoj Gori.
“Terapija je odobrena za ukupno 19 pacijenata koji su prošli sve neophodne kontrolne preglede prije uvođenja lijeka u terapiju. Lijek je odobren za primjenu za sve pacijente uzrasta do 18 godina, njih 16 i za tri odrasla pacijenta”, zaključuju u saopštenju.
Vremena su se promijenila, pa sada mnogi pronalaze alternativu u vidu ovsenog ili bademovog mlijeka. Čini se da nekima više nije omiljen napitak uz doručak, užinu ili pred spavanje, ali hajde da provjerimo da li ga je ipak dobro piti za jačanje kostiju.
Mlijeko nije toliko blagotvorno kao što se misli
Na Univezitetu Harvard je 1997. godine sprovedeno istraživanje koje je pratilo život čak 77.000 medicinskih sestara tokom 10 godina.
Prikupljeni podaci nijesu pokazali značajnu razliku u zdravlju kostiju kod žena koje su pile jednu ili više šolja mlijeka nedjeljno, u odnosu na druge koje nijesu.
Sa druge strane, u Švedskoj su 2014. godine dobijeni rezultati dugogodišnje studije, prema kojima kravlje mlijeko možeda bude štetno za organizam. Suprotno ustaljenom vjerovanju, jedna šolja dnevno ovog napitka dovodi se u vezu sa lomom kostiju i preranom smrću.
Naravno, rezultate istaživanja uvjeek treba uzeti sa rezervom, jer svačiji organizam drugačije reaguje na hranu i spoljne faktore.
BBC je jednom prilikom objavio tekst u kome stoji da mlijeko ne mora nužno da bude uzročnik krhkih kostiju ili drugih zdravstvenih problema. Stoga, ljudi koji već pate od preloma mogu slobodno da piju mlijeko i nadaju se da će im pomoći. Treba napomenuti da osobe koje piju jogurt i jedu sir nijesu u rizičnoj grupi kada su kosti u pitanju, naprotiv.
Korišćenje suplemenata može biti dragocjeno za zdrave kosti
Važno je da unosite dovoljno kalcijuma, kako bi vaše kosti bile jake. Međutim, to ne znači da treba da se oslonite samo na mlijeko kao jedini izvor. Razvoj kostiju i izostanak osteoporoze zavise od vašeg opšteg stanja organizma, ne od količine mlijeka koju pijete.
Dobro je pozabaviti se poremećajima u ishrani, ukoliko ih imate, zatim unositi dovoljno vitamina D, izbjegavati pušenje i konzumiranje alkohola, imati izbalansiranu ishranu, i obratiti pažnju na kalcijum.
„The National Academy of Sciences“ preporučuje unos 1.000 miligrama kalcijuma dnevno, za osobe uzrasta od 19 do 50 godina, odnosno 1.200 miligrama za starije osobe.
Prema nekim izvorima, jedna šolja mlijeka dnevno ne može da naškodi, ali je treba kombinovati sa suplementima, kao što su vitamin D i K. piše „The List“, prenosi City Magazine.
NVO ‘GRUPA GRAĐANA BU2’ ove godine, 2023.godine – predstaviće se javnosti sa projektom „TVOJIH 5 MINUTA“. Cilj projekta je da u Budvi pokrenemo pitanje rodne ravnopravnosti, kroz niz aktivnosti u koje će trajati dva mjeseca i da otvorimo dijalog o potrebi kreiranja lokalnog akcionog plana za rodnu ravnopravnost, kancelarija za prevenciju nasilja u porodici i pružanje psihosocijalne pomoći žrtvama nasilja.
Zamišljeno kao mjesto susreta i mjesto dijaloga, „TVOJIH PET MINUTA“ će okupiti značajan broj eminentnih intelektualki, javnih djelatnica, umjetnica i političarki na tribini će između ostalih svoje učešće uzeti Maja Vukićević potpredsjednica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, Sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Danijela Došljak, voditeljka radija Budve Aleksandra Pavićević, magistrica za ljudske resurse, državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete Crne Gore Milijana Vukotić – Jelušić, Dragana Kažanegra – Stanišić diplomirana ekonomistkinja i odbornica u lokalnoj skupštini opštine Budva, magistricom dramskih i audiovizuelnih umjetnosti glumica, portparolka DNP Crne Gore Jovana Todorović.
Sjednicu je vodio Predsjednik Odbora Ranko Jovović uz podršku sekretarke Sanje Marković, a u radu su pored članova, učestvovali i ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, državni sekretar Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Armend Milla, predsjednik Upravnog odbora JP za upravljanje morskim dobrom Blažo Rađenović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Ana Tripković Marković sa saradnicima, direktor Nacionalnih parkova Vladimir Martinović, te predstavnici Ministarstva ekologije i prostornog planiranja, Uprave za inspekcijske poslove i lokalnih turističkih organizacija.
Predsjednik Odbora, Ranko Jovović, kazao je da je, po poslednjim podacima Monstata, u kolektivnom smještaju u 2022.godini boravilo 1.165.975 gostiju, što je za 60% više u odnosu na 2021. godinu ili ostvarenje od 90% u odnosu na 2019. Ostvareno je 4.315.694 noćenja, što je za 46% više u odnosu na 2021. godinu ili više od 92% u odnosu na 2019.
Jovović podsjeća da iako je zimska turistička sezona na ski centrima u Crnoj Gori ove godine kasnila zbog nedostatka snježnih padavina, turistička privreda je spremno dočekala goste i posjeta je zadovoljavajuća.
„Trend pozitivnih pokazatelja u januaru slijede Kolašin i Žabljak, gdje je posjeta posebno dobra tokom vikenda. Ako dodamo da su i na Ski centru Vučje zadovoljni posjetom, možemo konstatovati da ovogodišnja zimska sezona, daje dobre rezultate – istakao je Jovović. Sve manifestacije koje su planirane realizovaće se u predviđenom roku. Iako je planirano da skijaška sezona traje do 15. marta s obzirom na visinu snijega na skijalištima, očekuje se produžetak zimske sezone do kraja marta, koja će po kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima biti uspješna“, naveo je Jovović.
On je takođe istakao uspješno sprovođenje besplatnog prevoza od Podgorice do ski centara Kolašin 1600, Žabljak i Vučje, koji su organizovali Turistička organizacija Glavnog grada, Nacionalna turistička organizacija i Privredna komora, u saradnji sa Skijalištima Crne Gore, a u cilju obogaćivanja ponude za turiste i građane Podgorice tokom zimskih mjeseci i generisanja što boljih rezultata zimske turističke sezone.
Potrebna dobra međuinstitucionalna saradnja
Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kazao je da je, imajući u vidu poseban značaj koji ljetnja turistička sezona ima za ekonomiju Crne Gore, njena kvalitetna i pravovremena priprema i promocija mora biti jedan od naših najvažnijih zadataka.
„Da bismo to postigli, potrebna je dobra međuinstitucionalna saradnja koju, vjerujem ostvarujemo, kako kroz rad ovog odbora tako i kroz rad Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje odvijanja turističkih sezona na nivou države“, istakao je on.
Đurović se osvrnuo i na aktuelnu zimsku sezonu, apostrofirajući da je, i pored toga što je snijeg pao u drugoj polovini januara, za svega desetak dana na skijalištu u Kolašinu prodato oko 12 i po hiljada ski pasova i karata za vožnju žičarom dok je za cijeli januar prošle godine prodato oko 14.400. Takođe, lani je u periodu od 1.-5. februara prodato blizu 1.500 ski pasova, a ove oko 2.800.
Prema njegovim riječima, visina snijega nam daje garanciju da će zimska sezona biti i duža, te da su impresije turista i više nego dobre.
„Ovi podaci vjerujem da govore da sezona nije izgubljena, nižemo rekordni uspjeh u prodaji i očekujemo da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu. Infrastruktura na ski centrima i pristupni putevi ostaju ozbiljan izazov na kojem Vlada intenzivno radi kako bi obezbijedila uslove za kvalitetniju i zaokruženu zimsku turističku ponudu“, naveo je on.
Kada je u pitanju ljetnja sezona, ministar je kazao da je u toku izrada Plana za njenu pripremu, koji se već duži niz godina radi u saradnji sa državnim organima, institucijama i lokalnim samoupravama.
Cilj je stvaranje preduslova za unaprjeđenje ambijenta poslovanja turističko-ugostiteljske privrede, ali i svih ostalih preduslova koje će za rezultat imati dostizanje prihoda od turizma na zadovoljavajućem nivou, ovakav plan će biti predmet rada Koordinacionog tijela.
Đurović je takođe istakao da je naša turistička privreda, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, u prethodnom periodu uzela učešće na značajnim međunarodnim sajmovima i berzama, Rigi i Tel Avivu, dok će sljedeće sedmice boraviti u Ljubljani, a krajem mjseca i na sajmovima turizma u Beogradu i Minhenu.
„Ono što nam je važno u narednom periodu je da otvorimo nova tržišta koja bi nadomjestila gubitak prometa sa tržišta Ukrajine i Rusije i smatram da bi u tom cilju trebalo dodatno intenzivirati aktivnosti na promociji države kroz digitalni marketing“, kazao je ministar.
Ministar ističe da je od izuzetne važnosti da se radi na aktuenim problemima kao što su smeće i buka, koji već godinama kvare utisak turista o našoj državi, te da tu moramo biti sinhronizovani sa lokalnim samoupravama, jer dosta zavisi i od njih.
„Naše težnje su da u svakom trenutku, bez obzira o kojem se periodu godine radilo, imamo ponudu koja može da zadovolji šaroliku klijantelu i da želimo da Crna Gora bude turistička destinacija 365 dana u godini, kojoj se gosti rado vraćaju“, poručio je Đurović.
Sekretarka Odbora turizima i ugostiteljstva, Sanja Marković predstavila je realizovane i planirane aktivnosti ovog odbora, posebno istakavši projekat na kojem se trenutno radi u saradnji sa GIZ-om, a odnosi se na radnu snagu u turizmu i pojednostavljenje sezonskog zapošljavanja.
„Urađena je sveobuhvatna studija gdje smo targetirali sve probleme i načine na koji ih treba riješiti, kako bi na što jednostavniji model došli do sezonskih radnika“, istakla je ona.
Predsjednik Upravnog odbora JP za upravljanje morskim dobrom, Blažo Rađenović kazao je da je u fokusu rada ovog tijela ljetnja turistička sezona, koja je od izuzetne važnosti za ukupno slivanje prihoda u budžet Crne Gore.
„Kada je infrastruktura u pitanju, više od 60% budžeta oprijedljeno je za investicije. Svi mi koji smo u sistemu institucija treba da damo svoj maksimum kako bi imali kvalitetnu ponudu i zadovoljili potrebe svih tržišta“, istakao je Rađenović, dodajući da moramo biti konkurentni i pratiti trendove.
Prema njegovim riječima, politika i menadžment ovog preduzeća, na čelu sa direktorom Mikeljijem, pokazali su pravi način postupanja i vođenja kada je JP za upravljanje morskim dobrom u pitanju.
„Svih ovih rezulatata ne bi bilo da nije bilo pomoći resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i saradnje na najvećem mogućem nivou, što je rezultiralo da imamo vrhunsku ponudu i dobru najavu turističke sezone“, kazao je Rađenović.
Vukašin Mijatović, JP za upravljanje morskim dobrom predstavio je aktivnosti ovog preduzeća koje su usmjerene na pripremu obalnog područja za ljetnju sezonu.
On je istakao da se aktivno radi na uređenju trenutnog stanja, hitnim sanacijama, rekonstrukcijama i adaptacijama, kao i realizovanju kapitalnih projekata, te razvojnim komponentama u dugoročnim planovima koji su strateški važni za naša obalska šetališta. Ukupno planirana sredstva za realizaciju investicija za 2023.godinu iznose cca 6.100.000,00 eura.
„Najbitnija stvar koju smo gledali da unaprijedimo jeste intenzivna komunikacija sa mjesnim zajednicama, građanima i zakupcima, kako bismo u trenutku planiranja budžeta imali presjek stanja za iduću godinu“, kazao je Mijatović, dodajući da će za uspješno sprovođenje svih kapitalnih projekata u što skorijem roku biti neophodno između 20 i 30 miliona eura.
Mijatović je, između iostalog, istakao investicije koje se odnose na izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju javne rasvjete na potezu od početka ulice kod bivšeg hotela Galeb do hotela Albatros u dužini cca 1.1 km , izradu idejnog rješenja za šetalište-lungomare na potezu od plaže Veliki pijesak do Ujtin potoka u dužini od cca 500m, te izvođenje radova za Naper Jaz, Opština Budva.
Privrednici su posebno pohvalili rad ovog preduzeća na revitalizaciji plaža i aktivnostima usmjerenim na očuvanje crnogorske obale, ali i da je neophodno voditi računa o sivoj ekonomiji i nelegalnim objektima na plažama.
Predstavnici resornog ministarstva kazali su da je formirana radna grupa koja će analizirati ove objekte, kao i studija lokacije Ada Bojana, koja bi trebalo da pruži dugoročni plan za taj prostor.
Mesi je predvodio Argentinu do titule na Mundijalu u Kataru, Mbape je stigao sa Francuzima do finala gde je postigao het-trik i najbolji je strelac turnira sa osam golova, a njih dvojica su u dresu Parižana osvojili titulu prvaka Francuske.
The finalists are in for each category for #TheBest FIFA Football Awards! 🏆
The winners will be announced at #TheBest ceremony on 27 February.
Benzema zbog povrede nije igrao u Kataru, ali je iza sebe imao fantastičnu klupsku sezonu i najzaslužniji je za Realovu 14. titulu šampiona Evrope i trofej u Španiji. Uz to, Francuz je osvajač Zlatne lopte za najboljeg igrača sveta.
Za najbolje fudbalerke nominovane su Engleskinja Bet Mid, Amerikanka Aleks Morgan i Aleksija Puteljas iz Španije, a pobednici će biti proglašeni 27. februara na ceremoniji u Parizu.
Pjesma je objavljena juče i pojaviće se na reizdanju njihovog kultnog albuma „Meteora“, koji uskoro puni 20 godina od objavljivanja.
Spot koji prati pjesmu je animiran i uključuje i preminulog pjevača.
„Pronaći pjesmu ‘Lost’ bilo je kao pronaći omiljenu fotografiju koju ste zaboravili da ste snimili, a kao da je čekala pravi trenutak da se otkrije“, napisao je Majk Šinoda na svom Twitter profilu.
Ipak, prošle godine je rekao fanovima da od benda ne očekuju nikakvu novu muziku nakon Beningtonove smrti. Na zvaničnoj stranici benda napisao je da nema turneja, nema muzike, a ni albuma u pripremi.
Bend je posljednji put nastupio 27. oktobra 2017. godine nedugo nakon smrti Beningtona, a zarađeni prihod otišao je u fond „One More Light“ koji je osnovan u njegovu čast.
