Osnovni državno tužilaštvo u Podgorici provjerava izjavu premijera Dritana Abazovića koji je kazao da je u zatvoru prijećeno Radu Miloševiću. To je za portal Dan potvrdio rukovodilac ODT Podgorica i tužilac Duško Milanović.
Abazović je jutros, u izjavi za medije, kazao da je u zatvoru Radu Miloševiću prijetio „Mario Milošević“.
Podsjetimo, iz SDT-a je ranije saopšteno da je Specijalno policijsko odjeljenje lišilo slobode bivšeg direktora Uprave prihoda i carina zbog osnova sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Milošević je inače početkom oktobra bio priveden u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja po nalogu ANB-a i SDT-a, zbog sumnje da je bio u organizovanom lancu koji je krao i švercovao dio cigareta, koje je država ljetos zaplijenila u Slobodnoj carinskoj zoni Luke Bar.
Jači je pogodio Kurilska ostrva jutros zorom, u 5.56 časova, a za nijansu slabiji Ural, planinski region.
Teritoriju Rusije jutros su pogodila dva snažna zemljotresa jedan od 5,6 a drugi od 5,3 stepena po Rihteru, prenose Novosti.
Jači je pogodio Kurilska ostrva jutros zorom, u 5.56 časova, a za nijansu slabiji Ural, planinski region.
Kurilska ostrva su vulkanski arhipelag u ruskoj Sahalinskoj oblasti. Prostiru se dužinom od 1.300 kilometara od japanskog ostrva Hokaido do poluostrva Kamčatka, razdvajajući Ohotsko more od sjeverozapadnog Pacifika.
Ovom arhipelagu pripada 56 ostrva. Na njemu postoji 39 aktivnih vulkana.
Površina ostrva je 10.355 km². Na Kurilskim ostrvima živi oko 16.700 ljudi i većina se bavi ribarstvom. Ostrva su u prošlosti bila pod vlašću Rusije i Japana dok ih je posle Drugog svetskog rata sve zauzela Crvena armija i pripojila Sovjetskom Savezu.
Japan je u diplomatskom sporu sa Rusijom jer smatra da mu pripadaju ostrva: Iturup, Kunašir, Šikotan i još nekoliko manjih ostrva.
Naredna tri dana izaćićemo sa našim kandidatom za predsjedničke izbore, saopštio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković.
DPS još nije odabrala/objavila ime kandidata za predsjedničke izbore jer su, navodi Vuković, dali šansu onome što je bilo očekivanje dijela javnosti, a to je potencijalni kandidat bude nestranačka ličnost.
“Uradili smo istraživanje javnog mnjenja, rezultati su pokazali da kandidati koji su najčešće pominjani kao nestranački, između ostalih Milica Pejanović, u ovom trenutku nemaju mobilizacijski potencijal koji bi nam garantovao uspjeh”, kazao je Vuković gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M.
Da bi se postigla mobilizacija u prvom krugu, bolje je ponudi više kandidata, smatra Vuković.
“Činjenica da ćemo imati dva ili više kandidata može imati veći stepen moblizacije tog biračkog tijela”, naglašava on.
Ističe da je lokalnim izborima u Podgorici rezultat koalicije oko DPS-a nije bio na nivou očekivanog iako je, kaže, bio dobar.
“Partije više rade na terenu kad rade za sopstevene političke interese”, dodao je.
Vjeruje da će kandidat DPS-a ući u drugi krug i pobijediti.
Koncept uključuje stvaranje „solarnog štita“ u svemiru tako što bi se sa Mjeseca iskopavale milioni tona njegove prašine, a zatim bi se ta prašina „balistički izbacila“ i djelimično blokirala dolaznu sunčevu svjetlost.
Naizgled neobičan koncept, iznijet u novom istraživačkom radu, uključivao bi stvaranje „solarnog štita“ u svemiru tako što bi se sa Mjeseca iskopavale milioni tona njegove prašine, a zatim bi se ta prašina „balistički izbacila“ do tačke u svemiru od oko milion i po kilometara od Zemlje, gdje bi plutajuća zrna djelimično blokirala dolaznu sunčevu svjetlost.
Predložene metode geoinženjeringa uključuju pumpanje slane vode u oblake, kako bi oni bolje reflektovali sunčevu svjetlost ili postavljanje čestica leda u oblake kako bi se spriječilo da zarobe toplotu.
„Zaista uzbudljiv dio naše studije bila je spoznaja da su prirodna lunarna zrna prašine prave veličine i sastava za efikasno rasipanje sunčeve svjetlosti sa Zemlje. Pošto je potrebno mnogo manje energije da se ova zrna lansiraju sa površine Mjeseca, u poređenju sa lansiranjem na Zemlji, ova ideja se zaista isticala kao bolja”, rekao je Ben Bromli, teorijski astrofizičar sa Univerziteta Juta, koji je vodio istraživanje objavljeno u časopisu “Plos Climate”.
Bromli i još dvojica istraživača razmatrali su različite osobine, uključujući ugalj i morsku so, koje bi mogle da zatamne sunce za čak dva odsto ako se ispaljuju u svemir. Tim se na kraju složio da bi to moglo da se uradi sa prašinom pronađenom na Mjesecu, iako bi milioni tona morali da budu minirani, prosijani i utovareni u balistički uređaj, kao što je elektromagnetni šinski pištolj, i ispaljeni u svemir svake godine kako bi se održao ovaj solarni štit .
“Dovođenje ove rudarske opreme na Mjesec bio bi značajan projekat. Mogao bi zahtijevati pozicioniranje nove svemirske stanice u oblasti koja se zove L1 Lagrangeova tačka, koja se nalazi između Zemlje i Sunca, kako bi preusmjerili pakete prašine na orbite koje bi mogle da obezbijede sjenku što je duže moguće”, kazao je Bromli.
Pojasnio je da bi takav pristup djelovao kao „fino podešen prekidač za zatamnjivanje, ostavljajući našu planetu netaknutom“.
Naučnici objašnjavaju da bi mjesečeva prašina morala da se neprestano gura u svemir, kako bi se spriječilo globalno zagrijavanje ili bi se rizikovao takozvani „šok prekida“ pri čemu se privremeno hlađenje naglo zaustavlja i Zemlja počinje opet da se brzo zagrijava.
Bromli je insistirao na tome da naučnofantastična ideja istraživanja nije zamjena za primarni zadatak smanjenja emisija koje zagrijavaju planetu.
„Ovo nije alternativa za smanjenje emisija gasova staklene bašte na Zemlji. Ovo jeste jedno od rješenja, ali treba da istražimo sve mogućnosti, u slučaju da nam treba više vremena da obavimo posao ovdje kod kuće”, kazao je.
“Poigravanje” sa klimom, uključujući pokušaje da se reflektuje sunčeva svjetlost, je kontroverzan i još uvijek relativno marginalni odgovor na klimatsku krizu. Ipak, ovi predlozi su stekli određenu pažnju usred sve češćih upozorenja da zemlje ne smanjuju emisije dovoljno brzo da bi spriječile katastrofu. Stoga je američka vlada pokrenula istraživački projekat oko tog koncepta prošle godine.
“Ovaj predlog o mjesečevoj prašini je zabavna, naučno zanimljiva spekulacija i malo je vjerovatno da će biti sprovedena u praksi”, ocijenio je stručnjak za pravo životne sredine na Univerzitetu Kalifornija Ted Parson.
Protivnici solarnog geoinženjeringa, bilo na Zemlji ili u svemiru, tvrde da je to beskorisno i potencijalno opasno odvraćanje pažnje od hitnog imperativa prelaska sa sagorijevanja fosilnih goriva.
„Ideja da se kopaju mjesec ili asteroidi blizu Zemlje kako bi se vještački blokirali djelovi sunčeve svjetlosti nije rješenje za tekuću i intenzivirajuću klimatsku krizu. Ono što je potrebno je ogromno smanjenje emisija gasova staklene bašte, koje zahtijevaju brz tehnološki napredak i globalnu društveno-ekonomsku tranziciju.
Iskopavanje Mjeseca nije odgovor koji nam treba”, rekao je profesor upravljanja globalnom održivošću na Univerzitetu u Utrehtu Frank Birman.
Zemljotresi magnitude 7,8 i 7,5 pogodili su 6. februara u devet sati razmaka jugoistočnu Tursku i sjevernu Siriju, u njima je stradalo najmanje 33.185 ljudi prema podacima od nedjelje, a očekuje se da će broj znatno rasti kako timovi za potragu budu nalazili tijela pod ruševinama.
Eduardo Reinoso Angulo, profesor na Institutu za inženjerstvo na Univerzitetu Meksika rekao je da je vjerovatnoća da se nađu ljudi živi sada „vrlo, vrlo mala“.
Reinoso je glavni autor studije iz 2017. o smrti u zgradama pogođenim zemljotresima. On je rekao da vjerovatnoća za preživljavanje ljudi zarobljenih u ruševinama snažno pada poslije pet dana, a „blizu je nuli“ poslije devet dana, mada je bilo izuzetaka.
Sa njim se složio Dejvid Aleksandar profesor za planiranje u vanrednim situacijama i upravljanje na Univerzitetskom koledžu u Londonu, rekao je da je mogućnost izvlačenja živih ljudi iz ruševina sada „gotovo na kraju“.
On je rekao i da vjerovatnoća nije bila dobra od samog starta. Mnoge zgrade su tako loše izgrađene da su se srušile i raspale u male komade ostavljajući vrlo malo prostora dovoljno velikog da bi u njemu ljudi mogli da preživje.
Aleksander je rekao da gledajući snimke iz Turske i Sirije ne vidi se da su u srušenim zgradama ostavljeni prostori u koje ljudi mogu da se uvuku i zaklone.
Niske temperature dodatno su smanjile mogućnost preživljavanja. Temperature u toj oblasti padale su noću do minus šest stepeni Celziusa.
Nedelju dana od zemljotresa mnogi ljudi su i dalje bez skloništa na ulicama. Neki preživjeli još čekaju ispred srušenih zgrada da se tijela njihovih bližnjih izvuku.
U trci su aktuelni v.d. direktora Vladimir Bulajić, bivša v.d. direktorice Milena Petričević, Jelena Paović, Marko Miljanić, Almin Dacić, Goran Petrović i Siniša Raičević.
Konkurs je objavljen 20. januara, a rok za prijavu kandidata istekao je u četvrtak, 9. februara.
Komentarišući navode da su u zatvorskoj sobi bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića pronađeni telefoni, premijer Dritan Abazović kazao je da niko nije dobio mandat da radi protiv zakona, te da je cijela afera oko šverca cigareta za koje je Milošević optužen, uperena protiv predsjednika Vlade.
“Niko nije dobio mandat da bilo šta radi protiv zakona. Meni je od početka sve to sumnjivo. On nije sam, tamo je više osoba”, kazao je Abazović.
Abazović je kazao da mediji ne objavljuju da je Miloševiću prijetio osuđenik Mario Milošević.
“Sve što se dešava upereno je protiv mene i Vlade. Svi ostali ljudi su samo akteri koji omogućavaju da se ta igra igra. Ako bude pravde, ja očekujem da naši organi preko europola otvore pandorinu kutiju”, kazao je Abazović.
Istakao je da je cilj da se spriječi borba protiv organizovanog kriminala.
Policija je juče u Podgorici uhapsila osobu koja se sumnjiči za falsifikovanje novca.
– Naime, krivična prijava podnijeta je protiv D.B. (32) iz Podgorice zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje novca na način što je neovlašćeno pribavio i stavio u opticaj lažnu – falsifikovanu novčanicu od 50 eura na jednoj benziskoj stanici u Podgorici, na koji način je ostvario protivpravnu imovinsku korist- navode iz policije.
On je lišen slobode i uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu na dalje postupanje.
U manjem hotelu u Sarandi, na jugu Albanije, došlo je do eksplozije koja je srušila objekat, a pričinjena je i šteta na fasadama zgrada u blizini.
Povrijeđenih nema, pošto hotel ne radi tokom zime, prenosi Albenian post.
Portal navodi da za sada nema informacija o uzroku eksplozije i dodaje da od 2002. godine dva suvlasnika vode sudski postupak za vlasništvo nad hotelom.
