Od sredine 2019. do 2021. bračni par i njihov ljubimac odsjeli su u jednom hotelu s pet zvjezdica u Njemačkoj, a da nisu platili nijedno noćenje.
Sada suprug (60) mora da odgovara pred okružnim sudom u Vizbadenu za tešku prevaru. Troškovi smještaja iznosili su ukupno 140.000 eura. Muškarac je platio prve račune od oko 5600 eura, nakon čega je ostavio otvorene sve ostale račune, piše Fenix magazin.
Zaposleni u hotelu rekao je da se dugogodišnji gost često žalio na razne nedostatke. Navodno je u njegovoj sobi bilo miševa, orasi su pobuđali, a supruga optuženog pronašla je crva u salati. Osim toga, optuženi je tvrdio da boluje od raka i da se liječi u Vizbadenu.
Muškarcu je ulazak u hotel zabranjen tek nakon što se promijenila uprava hotela, kada je otkriveno da u njemu žive besplatno.
“Biste li se molili da se pronađe tijelo? Mi to činimo kako bismo predali tijelo porodici”, rekao je vozač buldožera Akin Bozkurt dok je njegova mašina uklanjala dijelove ruševine uništene zgrade u gradu Kahramanmarasu.
“Izvadite tijelo ispod tona ruševina. Porodice čekaju s nadom. Oni žele imati ceremoniju ukopa. Oni žele grob”, dodao je Bozkurt.
Prema islamskoj tradiciji, mrtve treba ukopati što je prije moguće. Načelnik turske uprave za katastrofe i hitne slučajeve (AFAD) Yunus Sezer objavio je da će potraga i spašavanje uglavnom završiti večeras.
Više od 46.000 ljudi poginulo je nakon što je potres pogodio Tursku i Siriju 6. februara. Očekuje se da će broj žrtava porasti jer se sada zna da je oko 345.000 stanova u Turskoj uništeno, a mnogi se još vode kao nestali. Ni Turska ni Sirija nisu objavile koliko se ljudi još vodi kao nestalo nakon potresa.
“Niko nije živ”
U jednom od posljednjih pokušaja izvlačenja ljudi, 12 dana nakon potresa, timovi su rukama čistili ruševine u Antakyi. Psi tragači i termalne kamere otkrili su znakove života kod dvoje ljudi, rekli su spasioci, ali nešto poslije ponoći, osam sati nakon operacije, timovi su prekinuli spašavanje.
“Niko nije živ. Mislim da više nema ljudi koje možemo spasiti”, rekao je Mujdat Erdogan, član AFAD-a.
Spasioci iz Kirgistana pokušali su spasiti sirijsku petočlanu porodicu iz ruševina zgrade u Antakyi na jugu Turske.
Troje ljudi, uključujući i dijete, spašeno je živo. Majka i otac su preživjeli, no dijete je kasnije umrlo od dehidracije, rekao je spasilački tim. Starija sestra i blizanac nisu preživjeli potres.
“Čuli smo povike dok smo kopali. Kad pronađemo ljude koji su živi, uvijek smo sretni”, rekao je za Reuters Atay Osmanov, član spasilačkog tima.
Deset vozila hitne pomoći čekalo je u obližnjoj ulici koja je bila blokirana za saobraćaj kako bi se omogućila spasilačka akcija.
Spasioci su tražili potpunu tišinu dok su se timovi penjali na vrh ruševine zgrade u kojoj je porodica pronađena kako bi osluškivali zvukove pomoću elektronskog detektora. Dok su se spasilački napori nastavljali, jedan je radnik povikao u ruševine: “Duboko udahni ako čuješ moj glas!”
“Vrijeme ističe, a mi trebamo još novca”
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 26 miliona ljudi širom Turske i Sirije treba humanitarnu pomoć. U Siriji, koja je prijavila više od 5800 smrtnih slučajeva, Svjetski program za hranu (WFP) rekao je da vlasti na sjeverozapadu zemlje blokiraju pristup tom području.
Većina žrtava u Siriji nalazi se na sjeverozapadu, području koje kontrolišu pobunjenici u ratu sa snagama lojalnim predsjedniku Bašaru al-Asadu.
“Vrijeme ističe, a nama ponestaje novca. Naša operacija košta oko 50 miliona dolara mjesečno, tako da, osim ako Evropa ne želi novi talas izbjeglica, trebamo dobiti potrebnu podršku”, rekao je direktor WFP-a David Beasley.
Hiljade Sirijaca koji su potražili utočište u Turskoj od građanskog rata vratile su se u svoje domove u ratnoj zoni, barem za sada.
Zeleno svjetlo da pravni zastupnik kompanije podnese krivičnu prijavu SDT-u na čijem je čelu Vladimir Novović, dao je Odbor direktora, a na teret Kažanegri stavlja se krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.
Kažanegru, kako piše u prijavi u koju su Vijesti imale uvid, sumnjiče da je krajem decembra 2017. godine prekoračenjem svog ovlašćenja nanijela imovinsku štetu Budvanskoj rivijeri u iznosu od 1,14 miliona eura.
Navodno, Kažanegra je, kao izvršna direktorica, zaključila u ime Budvanske rivijere, a bez odobrenja Odbora direktora, ugovor o pristupanju dugu kao obezbjeđenje kreditu od četiri miliona eura, koje je kompanije Euromix Trade uzela od Investiciono-razvojnog fonda (IRF).
Ona u subotu nije odgovorila na pitanja Vijesti.
U krivičnoj prijavi detaljno se pojašnjava navodni poslovni odnos Budvanske rivijere i kompanije Euromix Trade oko gradnje hotela Cristal Rivijera u Petrovcu.
Milojko Spajić se sam zapetljao u vrzino kolo i namjestio na peterac svim pucačima, a te vrste kod nas nije nikada falilo, ocijenio je lider Ujedinjene i njihov kandidat za predsjednika Crne Gore Goran Danilović.
On je naveo da ne želi da se bavi njegovim izjavama, „rečenostima, nedorečenostima i prerečenostima“, ali je odluka Državne izborne komisije sramna i jadna.
– U konačnom, ta odluka je neustavna i nezakonita, jer DIK nije nikakav Sud časti pa da cijeni istinitost Spajićevih iskaza, nego je dužan da poštuje propise ove države, pa makar odavno bila ponižena i mnogim propisima, komisijama i ljudima. Ovakvim glasanjem DIK može da diskvalifikuje koga god i prije izbora da odluči ko će biti predsjednik Crne Gore. Svi kandidati za predsjednika morali bi da osude ovaj način diskvalifikacije, ne zato što treba braniti Milojka Spajića koji sebe napada iz svih oružja, nego zato što je sramno da o tome odlučuje DIK. Ko govori istinu, a ko laže, mora da odluči narod, građanin, a ne Komisija, naglasio je Danilović.
Kako je istakao, to što je Đukanović čekao ishod odlučivanja da bi se kandidovao jasno govori o čemu se radi.
– Kao političaru koji je i sam kandidat žao mi je što u trci neće učestvovati jedan od najpopularnijih jer nije stvar u tome da neko od nas pobijedi u što slabijoj konkurenciji, nego da pobijedi časno i ljudski. Sramota je da u utakmici može učestvovati Đukanović, po treći put, i da je poželjan kandidat, a da se ostalima prave nezakonite zamke i smicalice. Bilo bi najpoštenije, ako se ovako nastavi, da DIK prosto proglasi pobjednika prije nego i počne zvanična kampanja – ako Đukanović još uvijek nema mig od evroatlanskih partnera, onda je idealan Filip Vujanović, prihvatiće, samo da ga malo pogura većina iz Komisije, zaključio je on.
Veleprodajna cijena gasa, mjerena referentnim terminskim ugovorom na nizozemskoj platformi TTF, spustila se ispod 50 eura po megavat satu, prvi put od avgusta 2021. godine.
Poslijepodne, megavat satom se trgovalo po 49,29 eura, prenosi Hina, pozivajući se na agenciju dpa.
Na kraju avgusta prošle godine premašila je 300 eura, zbog krize u snabdjevenosti ruskim gasom.
Evropske vlade požurile su da napune skladišta pred zimu, pozivajući građane na štednju.
Brojne kompanije obustavile su proizvodnju kako bi smanjile potrošnju, a i potražnja za grijanjem bila je prigušena, zahvaljujući blagoj zimi, pa su se zalihe zadržale na visokom nivou.
DIK sinoć nije utvrdio kandidaturu Spajića za predsjednika Crne Gore.
“Komisija je morala da odlučuje o dokazima i činjnicama, koje su dostavljene shodno Zakonu i koji su na pravnoj snazi u trenutku odlučivanja, a to su javne isprave kao dokazna sredstva”, napisao je Blažić na Facebooku.
On je istakao da je DIK morala da uradi to, a ne da hipotetički nagađaju šta bi neki organ mogao ili trebao da uradi i kako bi trebalo oduzimati državljanstvo zbog zakonske zabrane dvojnog dežavlajnstva ili eventualne zabrane dvojnog prebivališta
Blažić je naglasio da u postupku odlučivanja DIK-a o kandidaturama za predsjednika ima dosta spornih stvari, kako u Ustavu tako i u zakonima, a posebno u načinu pribavljanja ocjene “dokaza” i odlučivanju Komisije.
Kako je istakao, Ustav jasno propisuje samo materijalno pravne uslove za kandidatuturu građana za predsjedničke izbore i to državljanstvo Crne Gore i prebivalište deset godina u posljednjih 15, i nijedan više uslov.
“Pri tome ustavotvorac nije dispozitivnom normom dao ovlašćenje zakonodavcu da uređuje dodatne uslove, već je propisao dostavljanje potrebne dokumentacije kandidatu u vidu javnih isprava”, rekao je Blažić.
Blažić je pojasnio da Ustav ne propisuje kao uslov “samo” crnogorsko državljanstvo, što znači da neko može imati i drugo državljanstvo i da ono nije ustavna smetnja za kandidaturu.
“Drugo je pitanje Zakona o državljanstvu i mogućnosti da se oduzme crnogorsko državljanstvo onome ko ima i drugo državljanstvo, ali je to poseban upravni postupak koji vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova”, rekao je Blažić.
Kako je kazao, neko je državljanin sve dok se izvršnim (konačnim) rješenjem Minstarstva ne oduzme crnogorsko državljanstvo.
Blažić je istakao da je cenzus prebivališta kandidata u Crnoj Gori nužno od deset godina u posljednjih 15, što znači da neko može da ima prebivalište od 2008. do 2019. godine, a da od 2019. nema prebivalište, ali ispunjava uslov za kandidaturu.
“Poseban sistemski problem je partijska struktura DIK-a, što je potpuno neustavno jer je DIK državni, a ne partijski organ, samim tim se otvara pitanje konflikta interese i nužnosti izuzeća članova komisije iz “partija” da odlučiju o kandidatima svoje i drugih konkurentskih partija na izborima”, naveo je Blažić.
Komisija je, ističe on, morala da odlučuje o dokazima i činjenicama, koje su dostavljene shodno Zakonu i koji su na pravnoj snazi u trenutku odlučivanja, a to su javne isprave kao dokazna sredstva.
“A ne da hipotetički nagađaju šta bi neki organ mogao ili trebao da uradi i kako bi trebalo oduzimati državljanstvo zbog zakonske zabrane dvojnog dežavlajnstva ili eventualne zabrane dvojnog prebivalista”, rekao je Blažić.
On je objasnio da su to posebni upravni postupci koje vode resorna ministarstva, a koji nemaju veze sa izbornim postupkom, osim što odluka ministarstva može u nekim situacijama uticati na odluku o kandidaturi u izbornom postupku.
“Posebna je priča prerkoračenje ovlšćenja DIK-a da traži podatke od inostranih oragana jer se zna kako se i kome pruža medjunarodna pravna pomoć, a naročito kada se činjenice o kandidaturi utvrđuju dominantno na osnovu izdatih javnih isprava organa vlasti”, istakao je Blažić.
On je naveo da će posebno biti važno vidjeti obrazloženje DIK-a o odbijanju kandidature i koje ustavne i zakonske odredbe su bile povrijeđene da se kandidatura odbije.
U razgovoru za DW najavljuje odluku u narednih nekoliko dana.
„Ja sam već trideset godina u političkom životu Crne Gore. Valjda onaj ko radi jedan posao tri decenije, ima pravo da se osjeti umornim i ima pravo na rezon da bi možda i za društvo bilo bolje da tu bude novi kandidat“, rekao je Đukanović u Minhenu gdje ovih dana učestvuje na Konferenciji o bezbednosti.
„Sagledavamo ko je taj ko može najbolje pomoći da se Crna Gora nakon dvoipogodišnjeg lutanja vrati na stabilan kolosjek evroatlantskog razvoja“, dodao je predsjednik Demokratske partije socijalista.
Sporazum jedini put za Srbiju i Kosovo
Upitan šta bi savjetovao Beogradu i Prištini za nastavak dijaloga, Đukanović je rekao: „Nema drugog puta do puta sporazuma. Sve druge ideje poput održavanja zamrznutog konflikta su zapravo u funkciji doktrine destrukcije prema Evropi i prema Zapadnom Balkanu kao evropskom regionu.“
Đukanović misli da je pomak to što su obje strane prihvatile osnovni tekst francusko-njemačkog plana.
„Znam da će se narednih dana u Briselu nastaviti razgovori o pratećem dokumentu, planu implementacije. Nadam se da će i oko toga doći do sporazuma”, rekao je.
Đukanović je naveo da je posljednjih godina pao intenzitet politike proširenja EU, a „posljedično i reformski entuzijazam u svim državama regiona“.
“Ukrajina je skrenula pažnju na geopolitički značaj integracije Zapadnog Balkana i čini mi se da se Evropska unija vraća aktivnoj politici proširenja. Vjerujem da će to biti inspiracija novoj vladi, koju očekujem tokom ove godine u Crnoj Gori, da se posveti u punoj mjeri reformama i da u što kraćem roku ostvari svoj cilj”, rekao je on.
“Mislim da je to realno, mislim da Crna Gora ima najbolju predispoziciju da bude prva sljedeća članica Evropske unije”, uvjeren je Đukanović.
Vrijeme za mirovne inicijative u Ukrajini
Predsjednik Crne Gore je naglasio da je njegova zemlja stoprocentno uskladila politiku prema Rusiji sa Briselom, te da je uvela sankcije.
„Crna Gora nije neprijatelj Rusiji, Crna Gora je neprijatelj agresiji. Crna Gora je neprijatelj rušenju međunarodnog prava. Crna Gora je neprijatelj svim idejama kojim se želi ograničiti suvereni izbor budućnosti nezavisnim državama, u ovom slučaju Ukrajini”, kazao je on.
Na pitanje kada bi rat u Ukrajini mogao da se završi, Đukanović je rekao da to vjerovatno ne zna ni Vladimir Putin i da su prognoze nezahvalne.
“Mislim da se u ovom trenutku još uvijek ne radi sa potrebnom ozbiljnošću i ažurnošću na mirovnoj inicijativi. Ovo istovremeno želim da bude apel da se udruže sve konstruktivne međunarodne politike da pomognemo Ukrajini, pa i Rusiji, bez obzira što je u drukčijoj poziciji, u poziciji agresora, da se izađe iz tog ratnog sukoba i da se spreči dalja pogibija ljudi”, zaključio je Đukanović.
Nakon upitne odluke DIK-a da isključi jednog od kandidata za predsjednika Crne Gore, u cilju zaustavljanja daljeg manipulisanja, zbunjivanja i dovođenja u zabludu glasača Crne Gore – DEMOHRIŠĆANSKI POKRET POZIVA pobjednike izbora 30. 08. 2020. na dogovoroko zajedničkog kandidata koji će građanima jasno, precizno i nedvosmisleno ponuditi alternativu VEĆ POBIJEĐENOM DPS-u i osvojiti pobjedu u prvom krugu.
