Home Blog Page 2061

Pronađene opojne droge, uhapšeni državljani Rusije i Ukrajine

0

U TIVTU

Tivatska policija je, u petak, uhapsila državljanina Ukrajine V.M. (33) i ruskog državljanina E.K. (34) zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanje u promet opojnih droga, dok je protiv M.J. (32) iz Budve podnešena prekršajna prijava, saopšteno je iz Uprave policije.

Tivatska policija je, ističu, postupajući na osnovu naredbe sudije sa istragu, izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi V.M. (33) državljanin Ukrajine.

Pretresom je, kako kažu, policija pronašla i oduzela pištolj i 30 komada municije u ilegalnom posjedu, oko 112 grama opojne droge marihuana, manju količinu kokaina i vagu za precizno mjerenje.

„Pripadnici policije su kontrolisali vozilo u naselju Kava u kojem se nalazio E.K. (34) državljanin Ruske Federacije, kojom prilikom su pronađene manje količine marihuane i kokaina. Potom je, po naredbi nadležnog sudije, izvršen pretres stana i drugih prostorija koje koristi ovo lice, kojom prilikom je pronađeno oko 26 grama marihuane“, ističu u saopštenju.

Osim toga, u naselju Ostrvo Cvijeća policija je, ističu, kontrolisala vozilo u kojem su se nalazila dva lica, kojom prilikom je kod M.J. (32) iz Budve pronađeno jedno pvc pakovanje sa sadržajem opojne droge kokain težine oko 10,2 grama.

„O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se V.M. i E.K. uhapšen zbog sumnje da je su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok se u odnosu na pronađeni kokain kod lica M.J. izjasnio da se ne stiču elementi krivičnog djela“, ističu iz Uprave policije.

Protiv lica V.M. podnijeta je, kako kažu, i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Policija je, poručuju iz Uprave policije, protiv M.J. podnijela prekršajnu prijavu zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprječavanju zloupotreba droga.

Kovačević uručio priznanja vatrogascima koji su učestvovali u spasilačkoj akciji u Turskoj

0

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević upriličio je prijem za 11 pripadnika Službe zaštite i spašavanja koji su bili u Turskoj u akciji izvlačenja stradalih i povrijeđenih u centru Kahramanmaraša, grada u Turskoj za koga se smatra da je najviše razoren u zemljotresu. Na svečanom prijemu spasiocima su uručena priznanja i simbolične novčane nagrade za pokazanu profesionalnost i humanost.

Kovačević je tom prilikom kazao da je lokalna samouprava imala obavezu da vrednuje ono što su naši vatrogasci uradili u prethodnom periodu.

„Odlazak u Tursku bila je zajednička akcija Opštine i Službe zaštite i spašavanja, u kojoj smo mi imali lakši dio posla – da odobrimo njihov odlazak. To je bila njihova inicijativa, jer su željeli da idu i pomognu ljudima koji su se nalazili u nevolji, što su i uradili, a mi smo imali potrebu da kažemo svima da to vrednujemo kao Opština i da se divimo njihovoj hrabrosti i humanosti. Oni koji su po nekoj obavezi išli tamo i morali da odu svakako su za poštovanje, a postupak onih koji su samoinicijativno željeli da idu i pomognu nešto je što još više treba cijeniti. Mi smo odlučili da im to vrednujemo i da im se zahvalimo što su na najbolji mogući način prezentovali našu opštinu i našu zemlju, kao zemlju velikih, hrabrih i humanih ljudi“, poručio je Kovačević.

Komandir Službe Slavko Tadić zahvalio se predsjedniku na podršci koju, kako kaže, neizmjerno daje od prvog dana svog mandata.

„Upravo smo od predsjednika Kovačevića dobili obećanje da ćemo nabaviti pse tragače i dodatnu opremu koja nam nedostaje. Za ovaj period nove lokalne uprave predsjednik Kovačević čini sve što nam treba – nabavili smo novu opremu i sve ostalo što nam je bilo neophodno. Zahvaljujem se, takođe, i svim privrednicima koji su pomogli pri odlasku u Tursku, ali prvenstveno mojim kolegama vatrogascima, koji su pokazali da imamo kapaciteta i profesionalizma da odgovorimo nesreći koja je zadesila Tursku“, zaključio je Tadić.

Sjutra konsultativna saslušanja kandidata za izbor tri člana Sudskog savjeta

0

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu počeće sjutra konsultativna saslušanja 11 kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove za izbor tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Saslušanja će, kako je ranije najavljeno, biti završena u četvrtak.

Za članove Sudskog savjeta kandidati su Danilo Ćupić, Ilija Darmanović, Dragoljub Strugar, Ivan Drobnjak, Elvis Duraković i Miodrag Iličković.

Zakonske uslove ispunjavaju i Marko Ivanović, Ivan Kadić, Fikret Kurgaš, Dražen Medojević i Miloš Vukčević. Javni poziv za izbor tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika raspisan je 30. decembra prošle godine.

Poslanici crnogorskog parlamenta izabrali su u septembru za člana Sudskog savjeta Radoja Koraća, dok ostali predloženi kandidati nijesu dobili potrebnu podršku.

Đukanović: Nakon konsolidacije izvršne vlasti radićemo na dostizanju standarda da Crna Gora bude prva sljedeća članica EU

0

Sigurno ćemo nakon konsolidacije izvršne vlasti reaktivirati sve svoje potencijale na reformama i na dostizanju standarda koji će nas preporučiti da kroz regularnu politiku regate Crna Gora bude prva sljedeća članica EU. Vjerujemo da je to jedini dobar izbor za uspostavljanje pouzdanije stabilnosti u našem regionu. Bez pouzdane stabilnosti nije realno govoriti ni o ekonomskom, ni o demokratskom razvoju, a vjerujem da je tu pretpostavku mnogo lakše moguće postići ukoliko se krećemo u okviru evropskih integracija, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tokom današnje zvanične posjete Bugarskoj.

Ovo je uzvratna posjeta nakon prošlogodišnje posjete predsjednika Rumena Radeva Crnoj Gori. Dakle, prije svega pada u oko frekvencija susretanja uključujući i susrete na predsjednčkom nivou, što vjerujem šalje jasnu poruku o kvalitetu političkih i kvalitetu međudržavnih odnosa između naše dvije zemlje.

Smatram da je to obaveza današnjih generacija ljudi koji obavljaju javne poslove u našim dvijema državama, i dodatno zahvaljujući geopolitičkim okolnostima koje su dovele do agresije Rusije na Ukrajinu sa nesumnjivim refleksijama na susjedne regione počev od regiona Balkana. Takođe, htio bih da kažem da smo veoma ponosni na istorijski temelj crnogorsko-bugarskih odnosa, ali i na ono što su učinci generacija iz ovog vremena, tako da danas svjedočimo da imamo veoma razvijene i prijateljske međudržavne odnose između Crne Gore i Bugarske, a uz to i partnerske odnose, imajući u vidu da je Crna Gora od 2017. godine članica NATO saveza, Bugarska je postala prije toga, tako da ostvarujemo saradnju u bilateralnoj ravni. Predsjednik Radev je govorio u regionalnoj ravni, ali i u okviru globalnih organizacija kao što su evropske organizacije, kao što je NATO savez i vjerujem da imamo razog da budemo ponosni na kvalitet saradnje koju ostvarujemo u svim tim okvirima.

Htio bih da potvrdim samo kratko, to što je predsjednik Radev već kazao, kada je bilateralna ravan u pitanju, mislim da imamo veoma dobre rezultate u saradnji u oblasti odbrane, unutrašnjih poslova, kulture, takođe i u raznim drugim oblastima, ali smo i kroz današnji razgovor identifikovali mogućnosti za unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i to u vrlo konkretno u sektorima. Vjerujem da ćemo iz zaključaka našeg današnjeg razgovora imati podsticaj i impulse dvijema vladama, bez obzira što kuburimo sa stabilnošću izvršnih vlasti u objema državama posljednih godina, ali vjerujem da će i to biti samo prelazni period i da ćemo nakon zakazanih izbora u Bugarskoj, a očekujem da uskoro zakažemo i prijevremene parlamentarne izbore u Crnoj Gori, dakle i nakon tih izbora doći do stabilnijih vlada koje će moći da ozbiljno porade na na nekim impulsima za dugoročni razvoj ekonomske saradnje kao važnog temelja ukupnih međudržavnih odnosa između naše dvije zemlje.

Htio bih, takođe, da istaknem da je Crna Gora veoma zahvalna Bugarskoj na podršci našem evropskom putu. Crna Gora je država koja je nakon obnove nezavisnosti jasno deklarisala svoju namjeru da bude dio evropske i evroatlantske zajednice. Prvi cilj smo ostvarili. Crna Gora je odgovorna članica NATO saveza. Na putu ka drugom cilju smo odmakli ispred ostalih aspiranata za članstvo tako što smo već godinama stopostotno usaglasili vanjsku i bezbjednosnu politiku sa EU, uključujući i odnos prema najaktuelnijem pitanju: ruske agresije na Ukrajinu i tako što smo otvorili sva pregovaračka poglavlja. Nažalost, politika proširenja je zahvaljujući različitim okolnostima uzastoju već nekoliko godina. Vjerujem da je kriza u Ukrajini djelovala otrežnjujuće, vjerujem da je naglasila geopolitički značaj politike proširenja. Vjerujem da će to otvoriti izglednije šanse svim zemljama našeg regiona da uskoro nastave pregovaračke procese i da uskoro ostvarimo svoje ciljeve, a to je članstvo u porodici ujedinjene Evrope. Jako je važno da nas na tom putu podržavaju oni koji nas najbolje znaju. Ovaj region iz kojeg ja dolazim, region Zapadnog Balkana, Bugarska kao susjed jako dobro poznaje i zbog toga i njen glas u EU ima posebnu specifičnu težinu. Zahvalan sam na dosadašnjoj podršci i očekujem da se ta podrška nastavi. Ono što mogu kazati da ćemo sigurno nakon konsolidacije izvršne vlasti reaktivirati sve svoje potencijale na reformama i na dostizanju standarda koji će nas preporučiti da kroz regularnu politiku regate Crna Gora bude prva sljedeća članica EU. Vjerujemo da je to jedini dobar izbor za uspostavljanje pouzdanije stabilnosti u našem regionu. Bez pouzdane stabilnosti nije realno govoriti ni o ekonomskom, ni o demokratskom razvoju, a vjerujem da je tu pretpostavku mnogo lakše moguće postići ukoliko se krećemo u okviru evropskih integracija.

Takođe želim da, kako je to učinio i predsjednik Radev, afirmišem važnost crnogorske participacije u okviru NATO akcije, pojačana budnost kroz učešće naše vojne formacije, upravo ovdje u Bugarskoj, u jednoj multinacionalnoj grupi, vjerujem da to nakon iskustva kojeg smo imali i ostvarili u Avganistanu, Kosovu, na raznim drugim adresama, gdje je NATO prisutan, da sada na istoku Evrope želimo da doprinesemo boljoj zaštiti evropskog sistema vrijednosti, evropskog jedinstva, evropskih interesa koji su na udaru. Kao što vidimo Ukrajina nije samo meta kao država. U Ukrajini su mete i evropski sistem vrijednosti i evropsko jedinstvo i mislim da je jako važno da to razumijemo i da svako doprinosi da sačuvamo ono što su i naše vrijednosti i naši interesi kako bi Evropa u budućem geopolitičkom raspletu sačuvala svoju konkuretnost i relevantnost. To je interes ne samo svake države u Evropi, to je interes svakog građanina Evrope. Svi smo Evropljani, neko je dio EU, neko nije dio EU, ali svi smo dio evropskog kontinenta i svi smo dio evropske kulture i u tom smislu naši fundamentalni interesi su isti i bolje ćemo ih ostvariti ako se bolje razumijemo i ako iskrenije sarađujemo.

Mislim da saradnja koju njeguju Crna Gora i Bugarska u kontinuitetu može poslužiti kao primjer i vjerujem da će biti podsticaj i drugim državama našeg regiona da se bolje usredsredimo na svoje evropske interese i da dinamičnije i kvalitetnije radimo na reformama kako bi ostvarili svoje ciljeve.

Zaključujem da je Crna Gora zahvalna Bugarskoj na ekspertskoj i političkoj podršci na našem evropskom putu, na razvojnoj pomoći koju koristimo i vjerujem da će sve to doprinositi i ostvarenju zajedničkih ciljeva i unapređenju povjerenja, unapređenju kvaliteta naše saradnje i vjerujem da će ta saradnja iz godine u godinu biti na sve višem nivou. Dakle, koristim priliku da se predsjedniku Radevu još jednom zahvalim na pozivu, na jednoj izuzetnoj dobrodošlici, na prijateljstvu koje ispoljava tokom dosadašnjeg toka naše posjete i da izrazim nadu da će ova posjeta, takođe, predstavljati jedan važan impuls daljem unapređenju prijateljstva i međudržavne saradnje između naše dvije zemlje.

Meloun: Čast je biti na Ol staru, ali je ovo najgora košarkaška utakmica ikad odigrana

0

Trener Denvera Majkl Meloun, koji je sinoć predvodio ekipu Lebrona Džejmsa na Ol star meču, rekao je da nikada lošija utakmica nije odigrana.

Janisov tim pobijedio je Lebronov 184:175 u Solt Lejk Sitiju.

“Čast mi je biti ovdje, biti dio ovog sjajnog vikenda i voditi ove sjajne igrače, ali je ovo najgora košarkaška utakmica ikad odigrana. Nekoliko igrača je željelo da odigra pravu košarku, ali većina to nije ispratila”, rekao je Meloun i dodao:

“Priredili su šou za navijače, ali je ovo bila teška utakmica za izdržati i neću lagati kada kažem šta zaista mislim. Ne znam kako, ali nešto se mora promijeniti. Embid i Irving su nešto pokušavali, borili su se i pokušavali igrati odbranu…”

Šćekić-Timonije: Izrada Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti pri kraju

0

Izrada Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti je pri kraju, a tim aktom u značajnoj mjeri biće unaprijeđena zdravstvena zaštita za sve kategorije stanovništva, kazao je resorni ministar Dragoslav Šćekić.

Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, Šćekić je razgovarao sa francuskim ambasadorom u Podgorici Kristijanom Timonijeom.

„Resor zdravlja, u saradnji sa svim zdravstvenim institucijama, privodi kraju izradu Nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim će se u značajnoj mjeri unaprijediti zdravstvena zaštita za sve kategorije stanovništva i vratiti empatija prema pacijentu, koji će biti u centru sistema“, rekao je Šćekić.

On je naveo da je tim zakonskim tekstom predviđeno formiranje dva regionalna zdravstvena centra za sjevernu i južnu regiju, i to u Beranama i Kotoru, kako bi se građanima omogućilo da i kompleksne i sofisticirane dijagnostičke i terapijske procedure dobiju u mjestu stanovanja.

Šćekić je dodao da je u završnoj fazi i izrada strategije razvoja zdravstvenog sistema, koja će sadržati osnovne smjernice za kvalitetnije i sveobuhvatnije pružanje zdravstvene zaštite.

On je Timonijeu zahvalio za pomoć koju je Francuska tokom COVID19 pandemije opredijelila za zdravstveni sistem Crne Gore.

Iz Ministarstva su kazali da je poručeno da je saradnja Crne Gore i Francuske u oblasti zdravstva stabilna i kontinuirana i da kvalitetni odnosi dvije države pogoduju njenom nastavku i unapređenju kroz različite vidove pomoći i podrške.

„Šćekić je upoznao Timonijea o aktivnostima i reformi koja se sprovodi u zdravstvenom sistemu Crne Gore s posebnim akcentom na višemilionska ulaganja u infrastrukturu, ali i tehničko-tehnološko i kadrovsko jačanje kapaciteta sistema zdravlja, koji su godinama bili zanemarivani“, navodi se u saopštenju.

Timonije je pohvalio i podržao napore zdravstvenih vlasti ka uspostavljanju višeg kvaliteta u pristupu zdravstvenoj zaštiti.

On je poručio da na tom putu Francuska stoji otvorena i prijateljski opredijeljena da pomogne u svim oblastima koje Crna Gora opredijeli kao prioritet, bilo da se radi o edukaciji kadrova, ili pomoći koja podrazumijeva dopremanje medicinske opreme i aparata.

„Na današnjem sastanku bilo je riječi i o projektu Svjetske banke „Fond za pandemiju“, vrijednom 300 miliona EUR, na koji imaju pravo da apliciraju sve zaniteresovane zemlje sa projektima koji mogu da se finansiraju iz tog Fonda“, dodaje se u saopštenju.

Šehović: Opozicija da se okupi oko kandidata koji može da pobijedi, odluka DIK-a o Spajiću razumljiva, ali ne likujemo zbog toga

0

Socijaldemokrate od početka insistiraju na stavu koji je i jasan i logičan i državno odgovoran, budući da se snažno zalažemo da sve opozicione građanske i evropske političke strukture okupe oko kandidata koji može da pobijedi na predsjedničkim izborima, kako bi ta pobjeda označila početak političkog zaokreta u Crnoj Gori koji nam je nakon dvije i po godine političke agonije i razaranja države i društva kojoj svjedočimo više nego potreban, kazao je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Damir Šehović, gostujući u emsiji „Znam da znaš“ na Gradskoj televiziji.

On je ocijenio da, svako drugačije ponašanje u odnosu na to koje zagovaramo je naravno legitimno, ali nama nedovoljno politički razumljivo. Spajić je sopstvenim činjenjem sam sebe diskvalifikovao iz trke za predsjednika države, tako da zbog odluke Državne izborne komisije (DIK) ne likujemo, ali je razumijemo,

„Svako „strančarenje“ unutar opozicije u susret predsjedničkim izborima je nepotrebno, jer ne ide u prilog konačnom cilju, a to je pobjeda, u koju ako ne u prvom, a ono svakako u drugom krugu vjerujemo. Očekuje nas na tu temu još jedan završni razgovor na nivou lidera opozicionih partija u naredna dva dana, nakon čega ćemo saopštiti konačnu odluku, a SD će konačan stav formalizovati na sjednici Glavnog odbora zakazanoj za subotu“, saopštio je Šehović.

Govoreći o odluci DIK-a da odbije kandidaturu Milojka Spajića, Šehović je kazao da Spajić ne bi zbog takve odluke trebao da traga za krivcima niti u DIK-u niti u nadležnim državnim organima Srbije, niti u bilo kojoj političkoj partiji pojedinačno, budući da je on isključivi krivac zbog sopstvene eliminiacije iz izborne trke, budući da je jedino on odgovoran zbog toga što se kandidovao za predsjednika ove uprkos činjenici da je tuđu državu svojim potpisom priznao kao svoju.

Predsjednik SD-a je takođe istakao da izbori predstavljaju jedini, na Ustavu i zakonu zasnovan način za izlazak iz društveno-političkog tumaranja koje je od 2020. godine prisutno u Crnoj Gori.

„Dosta je bilo eksperimentisanja sa državom. Toga je svjesna i domaća i međunarodna javnost, tako da su izbori nužna posljedica političkog haosa koji je zaopčela Krivokapićeva a nastavila Abazovićeva Vlada, i kompletna parlamentarna većina, koja to više očigledno nije. Nastavak životarenja smijenje Vlade, koju po zvaničnim podacima podržava tek nešto iznad 2% naših građana je smiješan. Rekonstrukcija smijenjene Vlade bi bila komična, jer bi to bilo isto kao da pacijenta koji je preminuo nastavljate da ljekovima liječite. Dok bi izbor nove Vlade na osnovu neustavnog Zakona o predsjedniku bio primjer ne samo urušavanja pravnog poretka koji je kompletna domaća i međunarodna zajednica oštro i jasno osudila, nego i igranje sa zdravim razumom“, zaključio je Šehović.

Knežević o današnjem suđenju za državni udar: DF=DPS, tako vam se usirilo

0

Predsjednik Demokratske narodne partije i jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević komentarisao je današnje suđenje za državni udar koje je, podsjećamo, odloženo za april.

„I tako…šest godina na optuženičkoj klupi. U međuvremenu, robija 2018, stavljanje u zatvor 2019, kućni pritvor 2020, hapšenje majke i brata“, prisjetio se Knežević.

„DF=DPS. Tako vam se usirilo“; zaključio je on.

Podsjetimo, suđenje optuženima za lažni državni udar 2016. godine odloženo je za 10. april.

Odlaganje je dogovoreno kako bi se novoangažovani advokat Branke Milić upoznao sa spisima predmeta i optuženu Branku Milić pripremio za odbranu u ponovnom postupku.

Bjelopoljac osumnjičen da je pretukao sugrađanina: Udarao ga pesnicama i nogama

0

Bjelopoljcu R.F. nakon saslušanja tužiteljka Jelena Vučetić odredila je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je pretukao sugrađanina Lj.Z, saopšteno je iz bjelopoljskog Osnovnog tužilaštva.

“Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, Uprava policije podnijela je krivičnu prijavu protiv R.F. zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo – teška tjelesna povreda”, navodi se u saopštenju.

Iz krivične prijave proizilazi da je osumnjičeni 18. februara, oko 18 časova, u mjestu Zaton, teško povrijedio Lj.Z.

U krivičnoj prijavi se između ostalog navodi da je R.F.više puta pesnicama udarao Lj.Z. u predjelu glave, nakon čega je oštećeni pao na pločnik,

Iako je Lj.Z. pao osumnjičeni R.F. je nastavio da ga udara pesnicama i nogama po cijelom tijelu.

Američki predsjednik Džozef Bajden stigao je danas u iznenadnu posjetu Kijevu

0

Američki predsjednik Džozef Bajden stigao je danas u iznenadnu posjetu Kijevu

Vijest o njegovom dolasku objavljena je na društvenim mrežama, a potvrdio je i ukrajinski poslanik Oleksi Gončarenko.

Ovo je Bajdenova prva posjeta Kijevu u funkciji predsjednika Sjedinjenih Država, i to u trenutku dok je zemlja u ratu sa susjednom Rusijom.

Upravo iz tog razloga, ne očekuje se da će Bajden ostati u Kijevu više od par sati, ali je u svakom slučaju ova iznenadna posjeta ocjenjena kao istorijska. Između ostalog, jer se dešava u nedjelji kada je Rusija napala Ukrajinu prije tačno godinu dana.