Inspekcija rada utvrdila je da je ToMontenegro prekršio zakon kada je zaposlio v.d. direktora Sašu Radovića, koji je godinu i po ranije uzeo otpremninu od Budvanske rivijere, saznaje TVCG.
To Montenegro će zbog toga biti kažnjen 1.000 eura, dok je kazna za predsjednika Odbora direktora Pavla Ljesara, kao odgovornog lica, 100 eura.
Iz UIP je TVCG rečeno da će rješenje i prekršajni nalog biti izdati početkom naredne sedmice. Nakon toga biće poznato hoće li Radović vratiti 76.000 eura otpremnine ili će raskinuti radni odnos sa nacionalnom avio-kompanijom.
Radović je uzeo 76.000 eura otpremnine iz Budvanske rivijere, a naveo je da nema obavezu da je vrati.
Tvrdi da je u junu 2021. prestala potreba za njegovim daljim angažovanjem u Budvanskoj rivijeri, te da mu je na osnovu toga isplaćeno 18 plata. On se poziva na Zakon o radu, prema kojem je godinu od dobijanja otpremnine mogao da se zaposli u drugoj državnoj firmi.
Sa druge strane, iz Budvanske rivijere su kazali da je Radović sa njima potpisao sporazumni raskid ugovora, zbog čega, prema zakonu, mora vratiti otpremninu. Dokaze o tome dostavili su inspekciji.
Broj poginulih u dva snažna zemljotresa, koja su 6. februara pogodila jugoistok Turske, porastao je na 42.310, saopštila je turska Agencija za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD).
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je tokom posjete pogođenim provincijama da je oko 115.000 ljudi povrijeđeno u zemljotresima, a da je 458.000 zgrada uništeno.
Prema turskoj Agenciji za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD), registrovano je 7.184 naknadnih potresa od prvog snažnog zemljotresa 6. februara.
Broj poginulih u Siriji premašio 8.500
Broj poginulih u zemljotresu u Siriji premašio je 8.500, saopštio je direktor SZO za hitne slučajeve u regionu istočnog Mediterana Rik Brenan.
Prema zvaničnicima SZO, broj umrlih i dalje raste. Prema posljednjim izvještajima, na teritoriji pod kontrolom vlade život je izgubilo oko 4.000 ljudi, dok je oko 2.500 povrijeđeno. Broj poginulih na sjeverozapadu Sirije je oko 4.500, a povrijeđeno je 7.500 ljudi.
Snažni zemljotresi, jačine 7,7 i 7,6 jedinica Rihterove skale pogodili su Tursku i Siriju 6. februara, poginulo je više od 42.000 ljudi. Samo dvije nedjelje kasnije dva snažna zemljotresa, jačine 6,4 i 5,8 jedinica po Rihteru pogodila su tursku pokrajinu Hataj, a kako su javili lokalni mediji, u tim zemljotresima je u Turskoj i Siriji poginulo najmanje 11 ljudi.
Potresi se osjetili u Egiptu, Izraelu, Kipru, Libanu i Siriji.
Son je na Olimpijskim igrama u Tokiju 2021. osvojio bronzu u kategoriji do 61 kilograma, a pored njega je suspendovano još petoro takmičara.
To je druga kazna za 24-godišnjeg Kazahstanca, koji je 2015. godine zbog dopinga bio suspendovan na sedam meseci.
Iz saveza (WFRK) su naveli da slučaj dopinga neće dovesti do oduzimanja olimpijske medalje Sonu, pošto je pozitivan bio na nacionalnom testiranju.
„Ovo testiranje van takmičenja je obavljeno šest meseci nakon međunarodnih takmičenja na kojima su sportisti učestvovali, tako da nije u pitanju brisanje njihovih rezultata ili vraćanje medalja. Ovo posebno želim da istaknem u vezi sa olimpijskom medaljom Igora Sona“, rekao je generalni sekretar WFRK-a Aldijar Nuralinov.
Kazahstan ima dugu istoriju dopinga u dizanju tegova. Centralnoazijskoj zemlji su oduzete medalje sa Olimpijskih igara 2008, 2012. i 2016. godine.
Na protivpravnu odluku DIK-a reagovali su građani sa preko 5000 potpisa za samo jedan dan, poručio je lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, aludirajući na odluku Državne izborne komisije da ne usvoji njegovu kandidaturu za predsjednika.
Kako je kazao, pravila DIK-a nisu za sve ista.
Na protivpravnu odluku DIK-a reagovali su građani sa preko 5000 potpisa za samo jedan dan.
Pravila DIK-a nisu za sve ista. Pokret Evropa sad! mora da prikupi duplo više potpisa. Ali zahvaljujući građanima, prekočićemo i ovu prepreku.
-Pokret Evropa sad mora da prikupi duplo više glasova. Ali zahvaljujući građanima, prekočićemo i ovu prepreku- istakao je Spajić uz poruku da nastavljaju sa prikupljanjem potpisa.
„Budući da je Vlada Crne Gore, nizom odluka u prethodnoj godini, iskazala spremnost da uveća i eventualno u potpunosti preuzme vlasništvo nad kompanijom ‘Luka Bar’ AD, kao i da, prema podacima sa Montenegroberze, postoji veliki odziv zainteresovanih ponuđača akcija manjinskih akcionara, čiji nalozi do danas nijesu realizovani, namjera je da Vlada nastavi sa realizacijom i zaključi otkup ponuđenih akcija u tekućoj godini“, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija koje je objavljeno na sajtu Montenegroberze.
U saopštenju se podsjeća da je Vlada na sjednici 9. februara 2023. godine usvojila Informaciju o namjeri otkupa dijela preostalih ponuđenih akcija u vlasništvu manjinskih akcionara emitenta „Luka Bar“ AD.
„Imajući u vidu navedeno, Ministarstvo finansija je za dalju realizaciju, iz Tekuće budžetske rezerve, obezbijedilo dodatna sredstva u ukupnom iznosu od 500.000 eura. Između ostalog, opredijeljenost Vlade za dalji otkup akcija počiva i na namjeri da se manjinski akcionari ne dovedu u neravnopravan položaj. Dakle, polazna osnova je jednak tretman svih zainteresovanih, uz transparentno postupanje“, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Podsjećaju da je postupanjem po prethodno donešenim zaključcima, posredstvom Montenegroberze, ukupno kupljeno 13.348.542 akcija emitenta „Luka Bar“ AD, odnosno 23,51% od ukupnog broja akcija ovog emitenta. Prosječna cijena po kojoj su sklapane transakcije u sistemu Montenegroberze a.d. iznosila je 0,89939 eura po akciji.
Socijaldemokratska partija (SDP) predala je Državnoj izbornoj komisiji (DIK) predsjedničku kandidaturu poslanice te stranke Draginje Vuksanović Stanković.
Lider SDP-a Raško Konjević kazao je ranije da su skupljena 10.253 potpisa, od kojih je 9.350 predato DIK-u zajedno sa drugim zakonski potrebnim dokumentima.
Predsjednički izbori zakazani su za 19. mart, a do sada je potvrđena samo kandidatura jednog od lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića.
Kandidaturu je predao i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, ali je DIK nije potvrdio.
Danas u DIK-u (Foto: TVCG)
Dejan Vukšić iz Demohrišćanskog pokreta takođe je najavio učešće.
Ministar pravde Marko Kovač saopštio je da su u toku radni sastanci u Parlamentu, gdje poslanici u okviru Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatraju opcije za korekcije zakona o oduzimanju imovine. U emisiji „Link“, na Radiju Crne Gore“, ministar je istakao da u posljednje tri godine nije ni bilo postupaka za pokretanje oduzimanja imovine, što ukazuje da trenutno nemamo dobro zakonsko rješenje.
„Moguće su određene promjene, kako bi se poboljšalo zakonsko rješenje. Svako sa dobrim namjerama i konstruktivnim predlozima može to uputiti Ministarstvu pravde“, kazao je Kovač.
Istakao je da je u pitanju unapređenje zakonskog sistema.
„Moramo udariti tamo gdje je najbolnije za organizovani kriminal. Ako se ovaj postupak bude tretirao samo sa pravnog aspekta, nadam se da ćemo doći do konsenzusa i usvajanja zakonskog rješenja do kraja narednog zasijedanja“, dodao je ministar.
Kovač je naglasio da se 90-e godine ovim zakonskim rješenjem ne mogu obuhvatiti.
„Tu si i problemim baza podataka, koje imaju zakonska ograničenja i rok trajanja. Imamo pregršt tehničkih problema, a dodatno bi na taj način tužilaštvo opteretili i pitanje je da li bi moglo da se fokusira na stvarne slučajeve od kojih se rezultati očekuju“, kazao je ministar pravde.
Ako neko da rješenja da možemo obuhvatiti taj period, tu smo da prihvatimo, rekao je on, ali i poručio da se moraju sagledati posljedice.
Tvdri da je zakon o oduzimanju imovine jedan od najtranasparentijih.
„Ovo rješenje je bilo na sajtu Vlade, kasnije je malo dorađen, ali suština se nije promijenila. Na tom rješenju su radili eksperti i cijeli proces je bio u skaldu sa procedurom. Ti koji kritikuju rješenje, a nemaju pravnih aspekata, pozivam ih da predlože učinkovitije rješenje. Jasan je stav Ministarstva pravde i Vlade, spremni smo da podržimo i bolje rješenje“, poručio je Kovač.
Za zakon o državnom tužilaštvu, Kovač kaže da je imao rezerve.
„Taj predlog zakona nije dobio prohodnost na Zakonodavnom odboru, tako da je po meni jedina logična oldluka bila da se taj zakon povuče“, kazao je sagovornik Radija Crne Gore.
(Foto: TVCG)
Same izmjene i dopune zakona o tužilaštvu, kako je kazao Kovač, predviđene su za ovu godinu.
Nada se da će sva četiri kandidata za sudije Ustavnog suda dobiti potrebnu većinu u Parlamentu.
„Jasno je da je i u prošlom pozivu kao jedan kandidat bila Snežana Armenko, te da evidentno tada nije postojala spremnost određenih struktura da se deblokira sud“, istakao je Kovač.
Što se tiče Sudskog savjetea i izbora preostala tri kandidata, Kovač se nada da će se kompletirati i taj dio.
„Ako ne tri, nadam se da će se izabrati dva kandidata… Imamo hipoteke iz prošlih vremena, kada je taj Sudski savjet imao teret produženja mandata, tako da se očekuje zaokruženje i tog procesa.“
Spajić najodgovorniji za odluke DIK-a
SNP, dodaje Kovač, definitivno neće imati svog kandidata na predsjedničkim izborima 19. marta.
„Moj lični stav je da podršku treba dati kandidatima koji potiču iz parlamenetarne većine od 31. avgusta 2020. godine“, kazao je.
Na pitanje o odlukama DIK, Kovač je kazao da su se morale odraditi određene provjere.
„Problem je selektivnost u pristupu, da li isto trebalo uraditi i sa ostalim kandidatima i da onda prema svima imamo isti tretman. Postoje različiti pravni stavovi, ali mislim da je Spajić svojim postupcima najodgovorniji za ovakav način odlučivanja DIK-a“, zaključio je Kovač.
Mitropolit crnogorsko primorski Joanikije boravio je juče u posjeti Nišu.
U porti niškog Sabornog hrama Silaska Svetoga Duha na Apostole, Mitropolita je dočekao Episkop niški Arsenije, zajedno sa velikim brojem niških sveštenika.
Nakon svečanog dočeka, doksologije i obilaska novog i starog Sabornog hrama, Mitropolit Joanikije je u svečanoj sali niškog Univerziteta prisustvovao promociji naučnog zbornika.
Zbornik je organizovao niški Centar za Crkvene studije, koji je posvećen osmovjekovnom postojanju Srpske Pravoslavne Crkve na prostoru današnje Crne Gore.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa, okupljenom auditorijumu su svoje muzičko umijeće prikazali članovi muzičkog sastava „Sveti Prokopije“ i guslar jerej Milan Doderović.
Mitropolit je posjetio i crkvu Svetog Vasilija Ostroškog u niškom naselju Duvanište.
„Sjutra otvaramo kapije nove fabrike. Za oko 197 bivših radnika Željezare urađen je raspored, dobili su zaduženja. Od sjutra počinjemo sa pripremnim radovima“, kazao je Manojlović.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) od turske firme „Tosčelik“ otkupila je imovinu Željezare za 20 miliona eura koje su im isplatili u dvije rate. Poslednja rata u iznosu od pet miliona eura plaćena je sredinom mjeseca, a prije nekoliko dana EPCG je registrovala firmu „EPCG Željezara Nikšić“.
Manojlović podsjeća da pripremni radovi podrazumijevaju čišćenje kruga fabrike i njenih pogona, kao i novi popis imovine.
Rad u „EPCG Željezara Nikšić“ biće organizovan u četiri segmenta, a planirano je uposlenje 304 radnika.
„Tosčelik“, ćerka firma turske „Tosjali grupe“, imovinu nikšićke fabrike kupila je za oko 15,1 milion eura 2012. godine . Željezara je tada bila u stečaju, a novi vlasnik je obećavao da će za tri godine uložiti 35 miliona eura, a broj radnika povećati do 550, ali to nije realizovano.
U martu 2021. godine „Tosčelik“ je u Željezari obustavio proizvodnju, a 1.septembra prošle godine otpustili su svih 229 proizvodnih radnika koji su proteklih mjeseci protestovali na krovu Željezare.
“Ministarstvo finansija u cilju obezbjeđenja novca koji nedostaje državnom budžetu u ovoj godini i koji će biti obezbijeđen na stranom tržištu, trenutno pregovara o pozajmici do 100 miliona eura i ti pregovori bi trebalo da se završe do kraja ovog mjeseca, dok bi novac iz kredita SB, u iznosu od 80 miliona eura, trebalo da bude dostupan u drugoj polovini ove godine”, saopšteno je Vijestima iz tog Vladinog resora.
Iz Ministarstva su poručili da se sve obaveze iz državnog budžeta u ovoj godini izmiruju redovno.
“Na dan 16. februar ove godine, stanje sredstava na glavnom državnom računu trezora je 114 miliona eura. Ministarstvo finansija sa SB pregovara o dodjeli kredita zasnovanog na razvojnim politikama, a ne o garanciji. Dakle, za razliku od 2018. i 2020. godine, kada je SB Crnoj Gori dodijelila garanciju, u ovom slučaju govorimo o direktnom kreditu”, objasnili su iz Ministarstva.
Za kredit će biti postavljeni određeni kriterijumi koji se odnose na reformske procese u oblasti javnih finansija i ekologije, o kojima se još razgovara.
“U svakom slučaju, kada su u pitanju fiskalni kriterijumi, fokus će biti stavljen na one kriterijume koji će pozitivno uticati na povećanje budžetskih prihoda i doprinijeti fiskalnoj otpornosti. Realno je da će se podrška dobiti u drugoj polovini godine”, kazali su predstavnici Ministarstva.
Oni su naveli da o pozajmici od 100 miliona pregovaraju sa jednom partnerskom bankom, sa kojom je Crna Gora ranije imala slične aranžmane, a da će novac iz tog kredita biti namijenjen finansiranju redovnih budžetskih potreba, koje podrazumijevaju i otplatu dospjelog duga.
Sve obaveze planirane budžetom redovno se izvršavaju, što uključuje i otplatu obaveze po ranije uzetim kreditima. U skladu sa odredbama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti Ministarstvo finansija je utvrdilo mjesečni plan potrošnje, koji će zajedno za izvještajem o izvršenju budžeta za januar biti objavljen u okviru redovnog izvještavanja tokom februara.
“U načelu, prosječna potrošnja države zakonom je utvrđena na nivou od 237,7 miliona eura, dok se na mjesečnom nivou vrši vremensko prilagođavanje određenih obaveza države u zavisnosti od prirode troška, dinamike realizacije tenderskih postupaka, dinamike implementacije granskih kolektivnih ugovora, dinamike otplate duga i pripadajuće kamate i zahtjeva potrošačkih jedinica”, kazali su iz Ministarstva.
Ovogodišnjim budžetom definisano je da se država može zadužiti do 600 miliona eura putem zaključenja kreditnih aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama, sa domaćim i/ili inostranim bankama, kroz emisiju državnih zapisa i/ili obveznica na domaćem i/ili međunarodnom tržištu, kao i/ili zaključenjem bilateralnih ili drugih kreditnih aranžmana.
Danas u DIK-u (Foto: TVCG)
(Foto: TVCG)
