Nakon kraće prepirke, oštećenog je udario pesnicom u predjelu brade, od čega je isti pao leđima oslonjen na tlo, nakon čega ga je više puta udarao pesnicama i nogama po glavi i tijelu
Protiv Rožajca K. E., stalno nastanjenog u Baru, potvrđena je optužnica Višeg tužilaštva kojom se tereti za ubistvo.
Kako je navedeno optužnicom, on je 03. septembra prošle godine, oko 22,30 časova, u dvorištu objekta Elektrodistribucije, umišljajno lišio života L. N.
– Nakon kraće prepirke, oštećenog je udario pesnicom u predjelu brade, od čega je isti pao leđima oslonjen na tlo, nakon čega ga je više puta udarao pesnicama i nogama obuvenim u patikama po glavi i tijelu, nanoseći mu tom prilikom povrede usled kojih je nastupila smrt. Pri čemu je bio svjestan svog djela i htio je njegovo izvršenje, znajući da je isto zabranjeno, čime je izvršio krivično djelo ubistvo iz člana 143 Krivičnog zakonika Crne Gore- navodi su optužnice.
Na Montenegroberzi su u prethodna dva dana prodate akcije Luke Bar za ukupno oko 500 hiljada eura, koliko je Vlada prethodno opredijelila iz tekuće budžetske rezerve za otkup ponuđenih dionica u vlasništvu manjinskih akcionara.
U srijedu je realizovano samo nekoliko transakcija, dok se dominantna prodaja desila jutros, kada je na Montenegroberzi ukupno prodato akcija Luke Bar za oko 485 hiljada eura.
Prema informacijama agencije Mina – business, danas je prodato oko 544 hiljada akcija, a cijena se kretala od 82,5 centi do 90 centi.
Prosječna cijena po kojoj su danas transakcije sklopljene je iznosila 89,22 centa, što je rast od oko devet odsto u odnosu na prethodni dan.
Vlada je na sjednici 9. februara usvojila Informaciju o namjeri za otkup dijela preostalih ponuđenih akcija u vlasništvu manjinskih akcionara Luke Bar.
Ministarstvo finansija je tu namjenu opredijelilo sredstva od 500 hiljada eura.
Taj iznos je potrošen, a na Montenegroberzi i dalje postoji značajna ponuda. Akcionari nude akcija Luke Bar po 90 centi, čekajući realizaciju i naredne aktivnosti potencijalnih kupaca.
Vlada je u prethodnom periodu u više navrata kupovala akcije manjinskih akcionara Luke Bar. Namjera Vlade je, kako su ranije objasnili, da uvećanjem vlasničkog udjela u Luci Bar u potpunosti valorizuje potencijal kompanije, kako bi postala suštinski važno čvorište logističkog sistema u regionu jugoistočne Evrope.
Demokratska Crna Gora podnijela je krivičnu prijavu protiv kompanije Pomorski saobraćaj i jednog od suvlasnika Dejana Bana, saopštio je poslanik te partije Momo Koprivica.
Koprivica je na konferenciji za medije kazao da je Ban sam sebi obračunao i umanjio koncesionu naknadu u iznosu od 50 odsto i na taj način oštetio državni budžet.
Koprivica je kazao da je umanjenje naknade urađeno suprotno ugovoru kojim su definisana prava i obaveze.
On smatra da je Pomorski saobraćaj morao da zaključi aneks ugovor sa Morskim dobrom, a da su kršenjem zakona braća Ban oštetila državu za 50.000 eura.
“Gospodin Ban i Pomorski saobraćaj je sam sebi umanjio iznos koncesione naknade, a da nije prethodno zaključio aneks ugovora. Na ovaj način on demonstrira silu i pokazuje da je iznad pravnog poretka”, kazao je Koprivica.
On je kazao da u ovom slučaju ima očekivanja od SDT-a, a Vladu je pozvao da riješi problem prevoza putnika na relaciji Kamenari – Lepetani.
„Bečić ima najviše šansi da bude podržan od najširih struktura“
Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da predsjednički kandidat te partije Aleksa Bečić ima najviše šansi da bude podržan od najširih struktura u Crnoj Gori.
„Mislim da je Bečić kandidat koji ima najviše šansi da bude podržan od najširih struktura u Crnoj Gori od mladih i od starih, različitih vjerskih i nacionalnih pripadnosti“, ističe Koprivica.
Podsjeća da su Demokrate bile spremne na zajedničkog predsjedničkog kandidata, kako bi imali pobjedu već u prvom krugu. Kaže i da njihova ponuda nije nailazila na razumijevanje ostalih partija.
„Mislim da je trebalo sagledati opšte interese, a ne partijske. Mi imamo kandidata sa najubjedljivim izgledima da bude istinski predsjednik svih građana. To građani cijene“, kazao je Koprivica, na konferenciji za medije.
Navodi i da druge kandidature ne umanjuju šansu Bečića za pobjedom.
„Mislim da će svakako građani biti ti koji sude“, poručio je Koprivica.
Crna Gora je, preko Ministarstva prosvjete, pokrenula inicijativu za realizaciju investicije pod nazivom „Predškolska infrastruktura u Crnoj Gori – 2” i zatražila zajam od Razvojne Banke Savjeta Evrope za finansiranje troškova koji su neophodni, a finansijski ugovor je potpisan 2019. godine.
– Ministarstvo prosvjete je kao prioritetne projekte za realizaciju, kandidovao vrtiće u Baru i Ulcinju, koji su bili planirani kroz Okvirni ugovor o kreditu, potpisan između Države Crne Gore i Banke za razvoj Savjeta Evrope, 6. januara 2014. godine (CEB 1). Na sjednici Vlade 22. septembra 2022. godine usvojen je predlog Ministarstva prosvjete da se kao prioriteti uvrste objekti u Baru i Ulcinju, saopšteno je iz Ministarstvab prosvjete.
Kako dodaju, dok se čeka na odobrenje Centralne banke Savjeta Evrope u vezi sa utvrđenim prioritetima, Projektni odbor za realizaciju ugovora sa CEB-om je na prošlonedjeljnoj drugoj sjednici donio odluku da se uputi zahtjev prema Upravi za kapitalne projekte za raspisivanje tendera za zbor projektanta za izradu glavnog projekta izgradnje vrtića u Baru i Ulcinju.
– S tim u vezi očekujemo da će u toku sledeće sedmice biti raspisani tenderi za izradu glavnih projekata za vrtiće u Baru i Ulcinju, navode u saopštenju.
Kako navode sada u organima lokalnih uprava, preduzećima i ustanovama radi preko 15.000 osoba.
Broj zaposlenih u lokalnim samoupravama porastao je za 5️⃣4️⃣0️⃣ za godinu dana, prema podacima koje smo dobili od @javnaupravamne – sada je preko 15 000 (organi uprave, preduzeća i ustanove)
Vrtoglavi rast koji se više ni deklarativno ne nadzire / kontroliše sa centralnog nivoa: pic.twitter.com/ebvncWwgAF
Istovremeno, kako navode, Uprava prihoda i carina ne dostavlja informacije o poreskom dugu opština, niti o stanju reprogramiranih poreskih obaveza.
Broj zaposlenih u lokalnim samoupravama porastao je za 5️⃣4️⃣0️⃣ za godinu dana, prema podacima koje smo dobili od @javnaupravamne – sada je preko 15 000 (organi uprave, preduzeća i ustanove)
Vrtoglavi rast koji se više ni deklarativno ne nadzire / kontroliše sa centralnog nivoa: pic.twitter.com/ebvncWwgAF
Zato je bitno zakonom omogućiti da majke i očevi u Crnoj Gori istovremeno koriste roditeljsko odsustvo kako bi se djeci obezbijedila kvalitetna porodična briga, naročito odmah po rođenju, poručuju iz Asocijacije menadžera Crne Gore i UNICEF-a.
„Imajući u vidu značaj politika po mjeri porodice za svu djecu svijeta, UNICEF je globalno predstavio inicijativu politika radnog mjesta po mjeri porodice s apelom na vlade i kompanije da ih primjenjuju kako bi zaposlenim očevima i majkama omogućili da svojoj djeci obezbijede najbolji početak života“, ističu u saopštenju.
Na osnovu globalnih smjernica UNICEF-a, Asocijacija menadžera Crne Gore ove godine organizuje nominaciju za poslodavca s najboljom politikom po mjeri porodice. Nagrada za poslodavca po mjeri porodice biće uručena na gala svečanosti dodjele godišnjih nagrada Naj menadžerima/kama i preduzetnicima/cama u maju ove godine.
Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković je istakao da je godišnja nagrada AMM-a prepoznata kao jedna od najprestižnijih poslovnih nagrada na nacionalnom nivou koju dodjeljuje struka i da je AMM sa zadovoljstvom podržao ovu ideju i donio odluku da uvrsti kategoriju Poslodavac godine – Naj poslodavac po mjeri djece i porodice, u želji da se afirmišu i stimulišu poslodavci, kompanije kao i menadžeri koji sprovode aktivnosti i politike u korist svojih zaposlenih a posebno u pravcu podrške djeci, ženama i porodici.
Kompanije koje pored rezultata u svoj fokus strateški cilj stavljaju zadovoljstvo i potrebe zaposlenih njihovih porodica i djece imaju budućnost, a ovakav pristup u daljem na nivou države ima mnogostruke benefite po ekonomsko socijalni razvoj i prosperitet.
Podržavajući žene da ostvare zdrav balans između poslovnog i privatnog života, politike na radnom mjestu prilagođene porodici podstiču ekonomski rast, smatra šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
„Na primjer, u nordijskim zemljama, u posljednjih 50 godina, ove politike dovele su do povećanja rasta BDP-a po glavi stanovnika i do 20 odsto. Zaposlene žene u prilici su da ostvare svoje potencijale i osjećaju se ispunjeno, dok istovremeno povećavaju porodične prihode i podstiču ekonomski rast“, poručio je Santander.
Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks smatra da je ključna stvar u vezi s povećanjem učešća žena u radnoj snazi stvaranje više mogućnosti i za muškarce i za žene. Time se obezbjeđuje bolja briga o djeci, kao i bolja podrška muškarcima i ženama.
„Kroz roditeljsko odsustvo i politike po mjeri porodice muškarci, podjednako kao i žene, mogu da odluče da li će preuzeti ulogu čuvanja djece kod kuće, i da li i kako to uskladiti sa poslom. Poslodavci imaju ulogu u pomaganju muškarcima i ženama da preispitaju i oslobode se društvenih očekivanja o rodnim ulogama koje ponekad ograničavaju njihove izbore”, poručila je Medoks.
UNICEF-ovi mladi reporteri vide politike po mjeri porodice kao neophodne da bi jedan poslodavac bio privlačan mladima koji su radna snaga budućnosti.
„Da bi poslodavci bili privlačni nama, mladima, oni moraju voditi računa o našem mentalnom zdravlju. Na poslodavcima je da pronađu način da svoje zaposlene učine srećnijima, jer samo je odmoran i srećan radnik produktivan“, kazala je Dunja Petričević, UNICEF-ova mlada reporterka.
U Crnoj Gori, fokus nominacije za uspješno sprovođenje politika po mjeri porodice je na podršci privatnog sektora zaposlenim roditeljima kroz ulaganja u kvalitetnu i pristupačnu brigu o djeci uzrasta od jedne godine do šest godina. Na primjer, kompanije mogu da pokriju mjesečne naknade za pohađanje vrtića, dječje dodatke i plaćeno odsustvo roditeljima koji brinu o djeci kad se razbole tokom prvih godina. Takođe, mogu pokrivati izdatke za dnevni boravak ili brigu o djeci nakon nastave tokom prvih razreda osnovne škole dok roditelji ne završe radni dan i pridruže im se kod kuće.
Fokus je, kako kažu, takođe, i na promovisanju roditeljskog odsustva za očeve i na podršci roditeljima da koriste fleksibilno radno vrijeme.
Pored Bekute i Kojića na koncertu je trebalo da budu i Duško Kuliš i Zorana Mićanović. Koncert je organizovala organizacija Hiljadarka, koja je za to s gradskom firmom Pula sport već dogovorila zakup dvorane za 25. marta, ali kada je za to saznao gradonačelnik Zoričić – sve je otkazano, prenosi Glas Istre.
„Iako je celi tim Hiljadarke bio jako entuzijastičan za ovaj koncert, nismo mogli da promennimo odluku gradonačelnika Pule, gospodina Filipa Zoričića, koji je odlučio da u javnim prostorima neće biti turbo-folk muzike“, rekli su iz organizacije.
Uz posebno žaljenje organizatora zbog otkazivanja, saopšteno je da je koncert prebačen u Osijek.
„Odziv na koncert bio je fenomenalan te prvi put vidimo da je ovoliki broj ljudi zainterosovan. Do koncerta je bilo više od mesec dana a već je rasprodano 85 posto ulaznica. Očigledno je da su ljudi iz Pule i okoline bili jako zainteresovani za ovaj koncert“, saopštili su organizatori i dodali da će koncert biti premešten u Osijek.
Naveli su i da svi koji su kupili ulaznice, a prodato ih je gotovo 3.000, mogu dobiti povrat novca ili da ih iskoriste na koncertu u Osijeku.
Gradonačelnik Zoričić za Glas istre kaže da bio je jasan i nedvosmislen i da se u javnom prostoru grada Pule i u objektima kojima upravlja Grad koncerti ovakve vrste neće održavati, kao i da, kako je rekao, smatra, da ova vrsta muzike ne pripada podneblju, duhu i mentalitetu grada.
Tvrdi da je da to jedini i isključivi razlog zbog kojeg je doneo ovakvu odluku.
„Pula je trenutno evropski hotspot za koncerte. Leto u Areni donosi izvođače najvišeg svetskog ranga kao što su Robi Vilijams, Imedžin Dragons, Eros Ramacoti, Florens and Mašin…Koliko to znači za Pulu kao destinaciju, suvišno je reći“, rekao je Zorčić koji smatra da grad Pula ima pravo da bude selektivan u odlučivanju koji izvođačiće nastupiti u ovom gradu.
Sujković je kriv što je u Budimlji kod Berana nožem više puta u predjelu grudi i stomaka ubo Njegoša Milanovića i nanio mu teške tjelesne povrede, od kojih je kasnije nastupila smrt
Beranac Davor Sujković osuđen je na 14 godina i osam mjeseci zatvora zbog ubistva Njegoša Milanovića (40) i nanošenja lake tjelesne povrede Danilu Baboviću.
– Sujković je kriv što je u Budimlji kod Berana, sposoban da shvati značaj svoga djela, nožem više puta u predjelu grudi i stomaka ubo Njegoša Milanovića i nanio mu teške tjelesne povrede, od kojih je kasnije nastupila smrt. Istog dana, na istom mjestu, lakše je povrijedio Danila Babovića, udarajući ga sječivom noža po podlaktici. Za ubistvo je dobio 14 godina, a za nanošenje lakih tjelesnih povreda deset mjeseci. Sud je odlučio da mu izrekne jedinstvenu kaznu u trajanju od 14 godina i osam mjeseci i da mu produži pritvor – obrazložio je presudu sudija Ivan Adamović, predsjednik tročlanog vijeća bjelopoljskog Višeg suda.
On je dodao da je tokom postupka utvrđen uzrok smrti kod pokojnog Milanovića i da je smrt nastupila zbog povreda nanijetih nožem.
– Svim izvedenim dokazima tokom suđenja utvrđeno je da je to uradio Sujković. Opredjeljujući je bio iskaz rođenog brata pokojnika, koji je kazao da mu je on nakon rana koje je zadobio kazao da je to uradio Sujković. Takođe, nije prihvaćena teza odbrane okrivljenog da se svega djelimično sjeća, jer je nakon kritičnog događaja otišao u stovarište i sakrio nož kojim je izvršeno krivično djelo. Ostalo je nejasno kako niko od saslušanih svjedoka ništa nije vidio – istakao je sudija Adamović.
Sujković je tokom suđenja saopštio da nije kriv jer se ničega ne sjeća, odnosno kazao je da se ne sjeća onoga što mu je optužnicom stavljeno na teret.
– Ne sjećam se ničega od udaraca koje sam zadobio. Naime, udario me je sada pokojni Njegoš Milanović pesnicom dvaput u glavu. Ne sjećam se ni kako sam se obreo na putu. Popio sam inače petnaest malih piva i bio sam pripit – kazao je Sujković, dodajući da nikad s pokojnim Milanovićem nije imao sukob i da nikad prije incidenta nijesu ni riječ progovorili.
Prema optužnici, Sujković je 15. decembra prošle godine oko 20.15 sati u mjestu Budimlja kod Berana lišio života sugrađanina Njegoša Milanovića. Kako se navodi, nožem čija je oštrica dužine od oko devet centimetara više puta ga je udario u predjelu grudnog koša i trbuha i tom prilikom nanio mu tešku tjelesnu povredu opasnu po život i lake tjelesne povrede, čime je izvršio krivično djelo ubistvo. Dalje se u optužnici navodi da je istog dana, na istom mjestu, lako tjelesno povrijedio Danila Babovića, koji je imao namjeru da mu istrgne nož iz ruke. Tom prilikom mu je nanio povredu u vidu posjekotine, čime je izvršio krivično djelo nanošenje lakih tjelesnih povreda.
Televizijska novinarka iz centralne Floride i jedna djevojčica su smrtno stradale u srijedu popodne sjeverozapadno od Orlanda, u blizini mjesta zločina sa kojeg je novinarka izvještavala, saopštila je policija.
Šef okruga Orindž, Džon Mina, kazao je da je osumnjičen za pucnjavu Kit Melvin Moses uhapšen, ali da nije poznato zašto je pucao na TV ekipu i djevojčicu sa majkom.
Ubijena novinarka, čije ime još nije saopšteno, bila je dio ekipe lokalne televizije Spektrum 13. Pored nje, ranjen je i jedan član iste TV ekipe. Majka ubijene devetogodišnje djevojčice takođe je ranjena i nalazi se u bolnici.
“Ovo je užasan dan za našu zajednicu… Niko, pogotovo ne majka i devetogodišnja djevojčica, kao ni novinari, ne treba da budu žrtve oružanog nasilja”, kazao je šef okruga Orindž.
Policajci su u srijedu ujutru izašli po pozivu u Pajn Hils, mjesto sjeverozapadno od Orlanda, zbog navoda da je 20-godišnja žena upucana.
Saopšteno je da je Moses bio poznanik te žene, i da se sumnjiči za njeno ubistvo, ali da nije imao nikakve veze sa TV ekipom, niti devetogodišnjom djevojčicom i njenom majkom.
Svjedoci kažu da je on prišao i otvorio vatru na TV ekipu, a potom otišao do obližnje kuće gdje je upucao majku i ćerku.
Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer na Tviteru je izjavila saučešće porodici novinarke.
Televizija Spektrum 13 nije imenovala članove ekipe u ovom incidentu.
Prema podacima Komiteta za zaštitu novinara, protekle godine je širom svijeta ubijeno njih 40, a u SAD jedan. Džef Džerman, novinar iz Las Vegasa koji je pokrivao politiku i korupciju, pronađen je mrtav u septembru prošle godine.
Nova firma EPCG Željezara Nikšić od danas počinje da radi. Početak rada označili su premijer Dritan Abazović i direktor EPCG Milutin Đukanović.
Abazović je kazao da su radnici odbranili fabriku i da je ovo jedan od najljepših dana u njegovom mandata.
„Željezaru vraćamo na staze stare slave“, poručio je Abazović i dodao da je poslije 30 godina Nikšiću svanulo.
„Nikšić dobija novi pogo, novu vrijednost, a to dobija i cijela Crna Gora“, kazao je premijer.
Saopštio je i da su institucije tu da pruže podršku odbrani prava radnika.
„Neka vam je sretna nova Željezara i vaša Željezara“, poručio je Abazović.
Srećan povratak Željezari poželio je radnik Ljubiša Đikanović, uz poruku da očekuje da fabrika što prije stane na noge i da se svima pokaže sa kakvim blagom Nikšić raspolaže.
Kazao je da je premijer Abazović uvijek bio uz radnike Željezare.
Elektroprivreda (EPCG) je od turske firme Tosčelik otkupila imovinu Željezare za 20 miliona eura, koje su im isplatili u dvije rate. Posljednja rata u iznosu od pet miliona eura plaćena je sredinom mjeseca, a prije nekoliko dana EPCG je registrovala firmu EPCG Željezara Nikšić.
Manojlović je podsjetio da pripremni radovi podrazumijevaju čišćenje kruga fabrike i njenih pogona, kao i novi popis imovine.
Rad u EPCG Željezara Nikšić biće organizovan u četiri segmenta, a planirano je uposlenje 304 radnika.
Tosčelik, ćerka firma turske Tosyali grupe, imovinu nikšićke fabrike kupila je za oko 15,1 milion eura 2012. godine. Željezara je tada bila u stečaju, a novi vlasnik je obećavao da će za tri godine uložiti 35 miliona eura, a broj radnika povećati do 550, ali to nije realizovano.
Tosčelik je u martu 2021. godine u Željezari obustavio proizvodnju, a 1. septembra prošle godine otpustili su svih 229 proizvodnih radnika koji su proteklih mjeseci protestovali na krovu Željezare.
