Ponovljeno suđenje optuženima za pljačku Prve banke u Beranama nastavljeno je juče u bjelopoljskom Višem sudu, pred vijećem kojim je predsjedavao sudija Ivan Adamović. Na optuženičkoj klupi su Filip Ceković iz Podgorice i Goran Milašinović (40) iz Bara, koji odgovaraju za krivično djelo razbojništvo. Za isto djelo odgovaraju i Milan Brkić i Filip Marjanović iz Beograda, ali se njima sudi u odsustvu, nakon više odlaganja ročišta.
U svojstvu svjedoka juče je saslušan advokat iz Podgorice Branko Anđelić, čiji broj se navodno našao u transkriptima razgovora jednog okrivljenog. Anđelić je kazao da je to njegov broj već 20 godina i da ga nikome od okrivljenih nije davao, niti je razgovarao s nekim od njih. To je potvrdio i Milašinović, koji je naglasio da s brojem koji se pojavljuje u transkriptu nema nikakve veze.
Prema optužnici, dvojica naoružanih i maskiranih muškaraca ušli su u banku 13. marta 2012. godine, oko 9.20. Jedan od njih je uz prijetnju pištoljem primorao dvojicu zaposlenih da legnu na pod, a drugi radnicu da mu iz sefa preda novac. Tokom pljačke su pucali uvis, a potom pobjegli sa 161.036 eura.
– U banku su ušli Brkić i Marjanović i naredili svima da legnu na pod. Uz prijetnju pištoljem, naredili su da se otvori trezor i odnijeli 161.036 eura. Milašinović i Ceković su ih čekali u dva auta kojima su pobjegli u nepoznatom pravcu. Djelo su htjeli da izvrše po prethodnom dogovoru – navodi se u optužnici.
Inače, prvostepenom presudom, koju je ukinuo Apelacioni sud, Goran Milašinović je bio osuđen na četiri godine zatvora, a Miloš Ceković, Milan Brkić i Filip Marjanović na jedinstvene kazne od po tri i po godine zatvora za razbojništvo i nedozvoljeno držanje oružja.
„Osijek je srednjoevropski grad koji ima naglašenu evropsku dimenziju, grad koji se intenzivno razvija u pravu slavonsku metropolu, grad koji ima najveću kulturnu manifestaciju Istočne Hrvatske u vidu Osječkog leta kulture koja dokazuje kako kultura i umetnost savršeno pristaju gradu na Dravi“, napisao je gradonačelnik Osijeka na Fejsbuku.
Naveo je, između ostalog, da je iz medija saznao da će Osijek postati „zamenski grad“ za najavljeni koncert koji je prvobitno trebalo da bude održan u Puli.
„S obzirom na identitet grada koji razvijamo i kojem stremimo, ovakva ‘promocija’ zasigurno nije pravi i željeni put koji podržavam. Ne želim uticati na to šta će ko privatno da sluša, ali smatram da treba biti selektivan u odabiru sadržaja koji se nudi u javnom i gradskom prostoru. Taj sadržaj treba biti usklađen s vizijom razvoja i pozicioniranja grada u budućnosti“, naveo je takođe Radić.
Istakao je da kao gradonačelnik, apsolutno podržava reakciju kolege gradonačelnika Pule.
„Kako sam već napomenuo, svestan sam da ova odluka otvara rasprave kako donositi odluke, šta dozvoliti, a šta ne, kako u tim odlukama izbeći subjektivni uticaj ličnih afiniteta i slično. Sva ta pitanja – stoje. I možda sada nemamo sve odgovore, ali imamo odgovor šta ne želimo“, naveo je Radić.
Projekat Hiljadarka, koja je 25. marta nameravala da organizuje koncert u pulskom Domu sportova na kojem je trebalo da nastupe pevači narodne muzike, najavila je tužbu protiv pulskog gradonačelnika Filipa Zoričića jer nije odobrio korištenje gradskog prostora za ovaj muzički događaj.
Na koncertu je trebalo da nastupe poznati pevači narodne muzike Duško Kuliš, Dragan Kojić, Ana Bekuta i Zorana Mićanović, a organizatori su juče u svom reagovanju prozvali Zorčića da je u komunikaciji s njima bio nekulturan i prost na nacionalnoj osnovi.
“To nije primereno za ovaj grad, iza toga stojim i neću od toga odustati. To je razlog otkazivanja jer Pula pripada drugom identitetu kad govorimo o Evropi, Mediteranu, Zapadu. Jednostavno, turbo folk muzika ne može biti u javnom prostoru Pule. Iza toga stojim i gotovo”, poručio je gradonačelnik Zoričić u izjavi za novinare. Dodao je kako je Pula “trenutno evropski hotspot za koncerte”.
Na pitanje da li je istina to što su organizatori koncerta izjavili da je u komunikaciji s njima bio prilično nekulturan i prost na nacionalnoj osnovi, Zoričić to negira i najavljuje tužbu protiv organizatora.
Ovim povodom oglasio se i istarski župan Boris Miletić i istakao da, ako je istina ono što su saopštili organizatori, smatra apsolutno nedopustivim bilo kakvo vređanje na nacionalnoj, verskoj ili bilo kojoj drugoj osnovi.
“Ponavljam, ako je navedeno istinito, najoštrije osuđujem takvu retoriku, koja je tolerantnoj Puli i Istri nepoznata i nesvojstvena. Naša je regija upravo poznata po svojoj otvorenosti i multikulturalnosti i takva će uvek biti”, zaključio je Miletić, prenela je Hina.
Izvršni direktor Akademije Bil Kramer potvrdio je za magazin „Tajm“ da će krizni tim pomoći u reagovanju i izbjegavanju situacija poput prošlogodišnjeg šamara na dodjeli Oskara.
Predsjednica Akademije Dženet Jang priznala je nedavno da je reakcija te organizacije na incident bila troma i nedovoljno brza.
„Sada imamo cio krizni tim, nešto što nismo imali ranije i mnoge planove da ne bismo došli u prošlogodišnju situaciju. Uvježbali smo mnogo scenarija i nadamo se da ćemo biti pripremljeni za bilo kakva neočekivana dešavanja“, rekla je Jangova.
Zbog šamara prošle godine Akademija je, kako Kramer, otvorila um za sve mogućnosti koje mogu da se dese da dodjeli.
„Krizni tim imaće krizne planove koji će omogućiti da reagujemo brzo i prilagođavamo se“, naveo je Kramer.
Smit je prošle godine burno reagovao tokom dodjele Oskara, kada je nakon Rokove šale na račun njegove supruge izašao na binu i udario mu šamar.
U 2023. očekuje rekordne profite. On je kazao i da će tokom ovog mjeseca biti potpisan ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za izgradnju vjetroelektrane Gvozd. Ističe i da u ovom momentu nema nikakvih zakonskih prepreka za nastavak rada Termoelektrane (TE) Pljevlja. Građevinski radovi na ekološkoj rekonstrukciji TE su, kaže, završeni a tehnička oprema bi, kako navodi, do sredine marta trebalo da stigne u Luku Bar.
Treća ćerka kompanija Elektroprivrede Crne Gore – Elektroprivreda Željazara Nikšić juče je i zvanično počela sa radom.
Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin gostujući u emisiji Dobro jutro Crna Goro kazao je da je firma registrovana i za proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana. Važnim smatra mogućnost priključenja na mrežu, tako da, kako je kazao, postoje uslovi za instalisanje solarnih panela pa će nova firma moći da ostvaruje prihode iz te proizvodnje.
„U prvom planu je formiranje pogona za proizvodnju podkonstrukcija što je usko vezano za ugradnju solarnih panela…. Postoji ogroman prostor za razvoj ali najvažniji su prvi koraci i formiranje prve solarne elektrane kako bi firma mogla da ostvaruje prihode“, kazao je Rovčanin.
Smatra da firma ima perspektivu ako se biznis plan bude realizovao.
Zbog spora sa Evropskom energetskom zajednicom Termoelektrana Pljevlja može da radi do 22. marta. Rovčanin navodi da se reagovalo proaktrivno.
„Skupština Crne Gore je usvojila Izmjene i dopune Zakona o industrijskim emisijama gdje je na neki način usvojena formulacija da ograničavanje rada TE i integrisana dozvola koja važi do 22. marta je produžena do završetka spora sa Evropskom energetskom zajednicom. U tom smislu Agencija za zaštitu životne sredine koja izdaje tu dozvolu sada ima zakonsko rješenje da nakon 22. marta ili direktnom primjenom, TE produži svoj rad“, kazao je Rovčanin i poručio da u ovom momentu nema nikakvih zakonskih prepreka za nastavak rada Termoelektrane.
„Termoelektrana će u punom kapacitetu nastaviti rad u ovoj i narednim godinama do pronalaska rješenja“, poručio je Rovčanin.
On je naveo i da postije brojni zainteresovani investitori koji žele da na području Pljevalja zaokruže veliki industrijski kompleks koji je nekada postojao.
„On se sada tiče fabrike za selekciju otpada i posebnu izgradnju kotla na biomasu…. Zatim je u lancu i fabrika gipsa i gipsanih ploča i cementara. To je velika investicija gdje treba država da stane ali od nje će koristi imati čitava Crna Gora“, naveo je Rovčanin.
Govoreći o ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja izvršni direktor EPCG je kazao da su završeni građevinski radovi a da bi tehnička oprema do sredine marta trebalo da dođe u Luku Bar.
„Nakon završetka radova nećemo više prelaziti granice koje su dozvoljene evropskim direktivama i to je jedna poruka, prilikom spora između Crne Gore i Evropske energetske zajednice da ulažemo kako bi obezbijedili ekološki održiv objekat i zdravu životnu sredinu“, kazao je.
Nakon ekološke rekonstrukcije, sljedeći korak je, kako je naveo kompleks na biomasu. On je ipak ukazao i da čitav proces ne može da se desi naglo.
Rovčanin je kazao i da će na ekološkoj rekonstrukciji, naredne dvije i po godine, biti zaposleno više od 200 radnika pretežno iz Pljevalja.
Uz ekološku rekonstrukciju radi se, kaže, i na projektu toplifikacije Pljevalja.
„Sada dolazi do usaglašavanja trase toplovoda. Toplifikacija je neminovnost. Vjerujem da će opština krenuti i sa sekundarnim toplovodom očekujem da toplifikacija može početi nakon zavšetka ekološke rekonstrukcije odnosno grejna sezona 2024.-2025. Ove godine radimo prvu fazu“, kazao je Rovčanin.
Govoreći o zelenoj energiji kazao je da će tokom ovog mjeseca biti potpisan ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj za izgradnju vjetroelektrane Gvozd.
„Ugovor je vrijedan 82 milina eura. Ona bi trebala da postane dio sistema 2024 na 2025. Moći će da obezbijedi struju za 25.000 domaćinstava“, precizirao je Rovčanin.
On je istakao da je Elektroprivreda Crne Gore sa postojećim sistemima uspjela da u januaru i februaru ostvari značajan profit.
„Uspjeli smo da u januaru i februaru ostvarimo profit iz izvoza više od 55 miliona eura. U 2023. očekujem velike rekorde. U prvom kvartalu očekujem profit EPCG više od 80 miliona eura. Mislim da će 2023. da preskoči rekordan profit ostvaren u 2021.“, kazao je Rovčanin.
On je kazao i da će nakon ostvarenih investicija Crna Gora moći da računa na eleketričnu energiju kao na ozbiljnu granu privrede pored turizma. „Održavati te dvije grane je budućnost za državu“, poručio je Rovčanin.
Govoreći o vjetroelektrana na Brajićima kazao je da se mora naći kompromis između zaštite životne sredine i projekata.
Struje ćemo, poručuje, imati dovoljno.
„Viškove imamo koji su znatno viši od potreba građana. Sada smo orijentisani prema izvozu“, zaključio je Rovčanin u emisiji Dobro jutro Crna Goro na Televiziji Crne Gore.
Gotovo milion ljudi širom SAD su bez struje zbog snažne zimske oluje, u kojoj je poginuo jedan vatrogasac u Mičigenu, a sveukupno je 13 miliona ljudi na udaru nevremena.
Poručnik Itan Kvilen, 28-godišnji vatrogasac iz dobrovoljnog vatrogasnog odeljenja poginuo je nakon što su ga udarile žice elektrovoda pod naponom dok je odgovarao na poziv u srijedu uveče, rekli su zvaničnici policije savezne države Mičigen na brifingu za novinare.
Gotovo milion ljudi širom SAD bilo je bez struje u četvrtak popodne zbog snažne zimske mećave, a najviše je pogođena američka država Mičigen gdje je više od 820.000 domova i preduzeća bilo bez električne energije, objavio je danas Gardijan.
DTE, jedan od najvećih dobavljača električne energije u Mičigenu, prijavio je veliku štetu na elektroenergetskoj infrastrukturi zbog velike količine leda, kao i da je oboreno više od 2.000 dalekovoda.
Na zapadu, oluja je takođe donijela snijeg širom Kalifornije i izazvala prva upozorenja na mećavu za nekoliko decenija i to za planinska područja okruga Los Anđeles, Ventura i Santa Barbara koja će trajati do subote popodne.
Meteorolozi su upozorili da će oluja nastaviti da donosi snijeg u zapadnim djelovima SAD, kao i na sjevernim ravnicama i Velikim jezerima. Istovremeno, djelovi juga SAD će imati rekordno toplo vrijeme za ovo doba godine, sa temperaturama iznad 26 stepeni Celzijusovih.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni predlog protiv jednog pravnog lica i S.A. zbog ilegalne gradnje povrede službenog pečatab i znaka.
Prijavom su obuhvaćeni pravno lice „T.“ DOO i S.A., izvršni direktora tog pravnog lica.
-Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni predlog Osnovnom sudu u Podgorici protiv osumnjičenog pravnog lica „T.“ DOO i S.A., izvršnog direktora pravnog lica, zbog krivičnog djela gradenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje i krivičnog djela povreda službenog pečata i znaka, izvršenih na postrojenju asfaltne baze – inžinjerskog objekta, na Cijevni, u Podgorici- navodi u saopštenju rukovodilac i državni tužilac u ODT Podgorica Duško Milanović.
“Ekonomski položaj novinara i medijskih radnika je loš. Očekujem da ćemo i tu uskoro imati rezultate”, kazao je on.
Ukoliko pregovori uspiju i dođe do poboljšanja materijalnog položaja novinara, on očekuje da poslodavci traže da se greške koje su sastavni dio svakog posla svedu na minimum.
„Puno radimo, imamo puno događaja, naša društveno politička situacija je vrlo složena, situacija je u svijetu je turbulentna i normalno je da ljudi griješe, uvijek ću imati razumijevanja za to. Međutim, nekada su greške namjerne s ciljem da se neko diskredituje i da se pošanju političke poruke, i za to nikada neću imati razumijevanja. Ipak najviše se grešaka dešava u takozvanom žaru borbe“, rekao je on.
Navodi da u maloj Crnoj Gori ima oko 200 medija. Brojni su problemi u medijskoj zajednici, a jedan od njih je neprofesionalizam pri čemu se to odnosi na portale kojih je preko 100.
“Sindikat medija nije organizacija koja se bavi etičkim kodeksom, ali uvijek apelujemo na novinare da se drže profesionalniih principa”, rekao je on.
Kaže da će politički uticaj na medije uvijek postojati.
“Nekoliko političkih polova ima određene medije u kojima su oni tretirani na bolji način i preko kojih mogu da rade na poboljšanju svoh imidža. Tu postoji pluralizam i ne bih rekao da je tu situacija toliko loša. Postoji mnogo medija i svaki političar može poslati svoju poruku. Tu je bolja situacija nego u Srbiji gdje imamo medijsku dominaciju vlasti u prethodnih 10 godina”, kazao je on.
Istakao je da će država u narednom periodu morati više da poradi na suzbijanju govora mržnje.
Kračković je istakao da se društvene mreže ne mogu posmatrati kao medij, ali u pojedinim situacijama mogu biti korisne. Kaže da su društvene mreže odigrale dobru ulogu kada je riječ o maltretiranju albanskog državljanina na graničnom prelazu Sukobin.
“Negdje je objavljen snimak odbornika DF-a Mladena Kažanegre na dva mladića iako je DF tvrdio da je riječ o političkom progonu. Društvene mreže su tu takođe odigrale dobru ulogu da se Kažanegra izvini porodicama”, naveo je Kračković.
Krompir koji poprimi zelenu boju ili počne klijati zbog predugog skladištenja ili zato što nije čuvan u prikladnim uslovima može biti opasan za zdravlje.
Sadrži otrovni alkaloidni spoj koji služi kao prirodni pesticid, a riječ je o solaninu. On je prisutan u povećanoj koncentraciji u zelenom, oštećenom ili proklijalom krompiru.
Solanin ne samo da mijenja okus krumpira nego je i opasan za zdravlje. U slučaju previše konzumiranja solanina mogu se javiti tegobe kao što su mučnina, bolovi u želucu, povraćanje i dijareja.
Važno je napomenuti da se toksin prirodno nalazi u svim krompirima, ali kada njegov nivo pređe 0,1 posto u krompiru, tada mogu nastati ozbiljni problemi.
U svijetu postoji više od 4.000 vrsta autohtonog krompira. Osim ruset krompira, možda uživate i u kuvanju s raznim sortama, poput batata, plavog krompira, japanskog ljubičastog batata ili čak crvenog krompira.
